Vijesti

Od:    Do:    
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 >

UPOZNAJEMO BIBLIJU: 37. KNJIGA MUDROSTI

22. svibanj 2011.

 

Knjiga_MudrostiSmatra se da u ovoj knjizi biblijski pisac želi Božju mudrost (hebr. hokma), koja je progovarala kroz ranije knjige mudrosne književnosti, ovaj puta predstaviti u ruhu grčke sofia-e. Knjiga je, smatra se, nastala u helenističkom ambijentu.



 

Smatra se da u ovoj knjizi biblijski pisac želi Božju mudrost (hebr. hokma), koja je progovarala kroz ranije knjige mudrosne književnosti, ovaj puta predstaviti u ruhu grčke sofia-e. Knjiga je, smatra se, nastala u helenističkom ambijentu jer ga autor veoma dobro poznaje (na to ukazuje upotreba grčkog jezika, poznavanje ondašnjih kulturnih struja, napose epikurejizma i stojicizma); neki autori tvrde kako smijemo smatrati da je nastala u Aleksandriji, jednom od ondašnjih najvećih kulturnih centara u koji su se slijevale kulturne struje. Kao vjerojatno vrijeme nastanka uzima se godina 30.g.pr. Kr. Uslijed navedenih elemenata, ne čudi da se u ovoj knjizi se jedne strane osjeća snažan utjecaj grčkog prijevoda Starog zavjeta, a s druge strane, zbog vremenske blizine, zamjetna je bliskost sa Novim zavjetom i ranokršćanskim spisima.

 

Književne osobitosti

 

Prvi dio Knjige Mudrosti (1,1-6,21) donosi suprotstavljenost između pravednika i bezbožnika i s njima povezanog motiva besmrtnosti.

Drugi dio Knjige (6,22-9,1-18) posvećen je govoru o mudrosti. Tu se razlaže njezin nastanak, priroda, molitva za postizanje mudrosti.

Treći dio (10-19) razmatra povijest Izraela i iz ne izvlači pouku: izvor nepravde jest idolatrija koja vodi u smrt; ipak, narod pravednika, kojega vodi mudrost, će pobijediti i postići spasenje u obnovljenom svijetu.

Prema A. Bonori, tri ključne ideje u ovoj knjizi su pravda, mudrost i život: treba ići za pravdom, a o načinu njezinog ostvarivanja nas poučava mudrost kako bismo prispjeli životu koji je besmrtan.

Knjiga Mudrosti predstavlja svojevrsni eulogij tj. pohvalu mudrosti Božje. Njezina se očitovanja promatraju tijekom povijesti izraelskog naroda. Primjeri koje navodi ova knjiga složeni su himnički. Autor se uvijek iznova Bogu obraća kao u molitvi da bi na koncu knjige i sam poput Salomona (usp. 1Kr) zavapio za Mudrošću. Time čitatelju pruža snažnu poruku da, koliko god čovjek spoznao od Mudrosti i njezinih djela, traženje nikad nije gotovo: život će već sutra postaviti novo pitanje koje će zahtijevati kvalitetan odgovor kako bi se moglo nastaviti putem života. Time ostaje na liniji drevne mudrosne tradicije da tko nalazi Mudrost, nalazi život (Izr 8,35; Sir 4,11). Zbog toga je već i sama pomisao na nju mudrost savršena (Mudr 6,15).

Osim navedenog, posljednja književna odlika koju spominjemo jest da u ovoj knjizi nailazimo na midraš tj. Knjiga Mudrosti u pojedinim svojim dijelovima (napose u 10-19) komentira starije biblijske tekstove i iz njih izvlači pouku koju aktualizira za svoje vrijeme.

 

 

Neke od važnijih tema i naglasaka

 

Prvi dio Knjige – 1,1-6,21

 

Prvi dio Knjige Mudrosti (1,1-6,21) predstavlja exordium koji, prema grčkoj retorici, treba slušatelja oraspoložiti da primi i prihvati ostatak govora (Ciceron, De inventione, I, 14, 29). U njemu pisac izlaže ulogu mudrosti u odvijanju ljudskog života. Iz 1,1 vidimo da je upućena moćnicima zemlje (Ljubite pravednost,vi suci zemaljski...).

Sa književnog gledišta, ovaj dio knjige složen je u koncentričnu strukturu:

 

a  1,1-12: poticaj moćnicima te opis Mudrosti kao osvetnice (usp. Izr 1,20-33);

 

  b  1,13-2,24: namisli bezbožnika, njihov govor i život-progon pravednika;

 

    c  3-4: diptih: tri tipa pravednika i tri tipa bezbožnika;

 

  b’  5,1-23: svršetak bezbožnika – njihov drugi govor u drugom životu;

 

a’  6,1-21: poticaj – novo obraćanje moćnicima, opis blagodati Mudrosti.

 

Prvi i posljednji element (a – a’) donose poticaje moćnicima: u prvome ih se potiče da traže Gospodina koji vjernima dopušta da ga nađu (Njega nalaze koji ga ne iskušavaju i otkriva se onima koji mu ne uskraćuju svoju vjeru, 1,2), a u posljednjemu da traže Mudrost koja se daje pronaći onome tko je traži pravim žarom. Dakako, pošto je ona Božji dar, k njoj se ne može stići bez težnje za pravednošću (jer mudrost ne ulazi u dušu opaku), kao što je istaknuto u prvom elementu (1,4). Moćnike ovoga svijeta se podsjeća kako njihova moć nije bezgranična te da će i sami doći na sud pravednosti. Zato ih se već sada upozorava da ne traže smrt nego Mudrost koja, temeljena na pravednosti, vodi k neraspadljivosti.

Elementi b – b’ iražavaju neophodne poticaje usmjerene protiv planiranja životne egzistencije temeljene na zlu. Tako se u elementu b iznose se stavovi i razlozi bezbožnika uslijed kojih kreću progoniti pravednika. Bog upravo zato što ne želi smrt i ne raduje se smrti nijednog bića, kaznit će opake. U elementu b’ opisan je njihov usud: na dan suda njima će neprijatelj biti sam Bog, oduzet će im temelj postojanja. O njemu do sada nisu razmišljali i vodili računa a sada će postati bjelodano da pravedni Bog postati i opstati daje samo pravednima.

Sam centar ovog prvog dijela Knjige Mudrosti sadrži diptih u smislu dvije serije opisa: tri tipa pravednika i tri tipa bezbožnika. Ovdje se stavljaju usporedo tri tipa usuda pravednika i bezbožnika kako bi se pokazalo da su pravednici, iako naizgled pogođeni teškoćama života ili smrću, ipak od Boga blagosovljeni dok bezbožnici, iako naizgled uspješniji, zapravo idu putem propasti.

 

 

Drugi dio Knjige – 6,22-9,18

 

U ovom dijelu knjige pisac, koji se predstavlja kao Salomon, iznosi kako je došao do Mudrosti te kasnije njezinu narav, podrijetlo i djelatnost. U centru ove sekcije jest pohvala Mudrosti u kojoj je oslikana sa 21 atributom tj. kvalitetom. Razlog ovih njezinih neusporedivih svojstava jest to što je ona savršena slika Božja, iz njega izvire čista i neukaljana.

Struktura ovog dijela:

 

uvod 6,22-25

 

a 7,1-6: Salomonovo podrijetlo je slično podrijetlu svakog drugog čovjeka

  b 7,7-12: on je molio Boga za Mudrost ispred svega drugoga

    c 7,13-22a: Bog mu udjeljuje znanje o svemu što jest

      d 7,22b-8,1: pohvala Mudrosti: narav, podrijetlo, djelatnost

    c’ 8,2-8: Salomon uzima Mudrost kao zaručnicu

  b’ 8,9-16: pomoću Mudrosti Salomon postaje veliki kralj u miru i ratu

a’ 8,17-21: iako je plemenitog roda, Salomon mora tražiti Mudrost

 

 

Mudr 9: Salomonova molitva za Mudrost

 

I ovo je poglavlje, koje pripada drugom dijelu Knjige, također strukturirano koncentrično. Gledano u meterijalnom smislu, ono stoji točno u centru Knjige i predstavlja njegov vrhunac. Prema logici koncentričnog rasporeda, prvi (9,1-6) i treći dio poglavlja (9,13-18) se međusobno podudaraju i govore o Stvaranju te o projektu Stvoritelja u koji se uklapa ljudska slabost, dar Mudrosti te čovjekovo postignuće vlastitog smisla. U sredini ostaju reci 9,7-12 koji govore o Salomonu koji je kao kralj moli za dar Mudrosti.

 

 

Treći dio knjige – Mudr 10-19

 

U ovom dijelu knjige biblijski pisac analizira manifestacije Mudrosti u važnim povijesnim događajima od Abrahama do Izlaska iz Egipta.

Tako Mudr 10 počinje prizivajući kratko glavne likove tj. heroje Knjige Postanka, iako ih se ne imenuje direktno. Pokazuje se kako i oni svoje spasenje zahvaljuju Mudrosti, a oni koji su je zanemarili propali su (Sir 44-50).

Mudr 11-19 predstavlja tekst koji opisuje tijek povijesti spasenja koji je predstavljao Božji blagoslov za jedne a u isto vrijeme kaznu za one koji su prezreli Mudrost i činili nepravdu. Interesantno je da Bog u svojoj svemudrosti i svemoći pomoću istog postupka ili sredstva jednima udjeljuje blagoslov a drugima kaznu: voda iz stijene, žabe, brončana zmija, mana s neba, svjetlo, smrt prvorođenaca, hod kroz Crveno more.

Na taj način pisac Knjige stavlja u kontrast kazne koje pogađaju nepravedne (Egipćane) dok one u isto vrijeme predstavljaju blagoslov za Izrael jer svaka od njih predstavlja korak bliže Izlasku iz Egipta. Posljednji redak tako podsjeća da je Bog na nebrojene načine, na svakom mjestu i u svakom vremenu proslavljao i oslobađao svoj narod.

 

Važnije teme

 

Pravednici i bezbožnici

 

Stručnjaci smatraju da se termin bezbožnici u ovoj knjizi ne odnosi na pogane nego na dio izraelske zajednice koja proživljava duboku unutarnju podjelu. To su oni koji su se odrekli otačke tradicije, napustili vjeru pradjedova koji su toliko puta iskusili prisustvo živoga Boga i njegovu pomoć. Bezbožnici, pogodujući svojim željama i usklađujući se sa modernim vremenom, prihvatili su epikureizam – u to doba modernu struju helenističke filozofije – prema kojem ljudski život postoji samo u ovoj zemaljskoj fazi a smrt je kraj svemu, ukida svaki sud, a stoga i potrebu za življenjem pravednosti. Dakako, ovdje se ide i dalje od samog epikureističkog učenja pa bezbožnici progone pravednika, što je pripadalo svakodnevnom iskustvu. Ukoliko je slabiji, postaje žrtva poruge i progona.

Razmišljanje bezbožnika čitamo u Mudr 2,5-12:

5Jer život naš kao sjena odmiče,

iz naše smrti nema povratka,

zapečaćeno je i nitko se ne vraća.

6Zato hodite ovamo! Uživajmo dobra sadašnja,

koristimo se stvorovima sa žarom mladosti.

7Nauživajmo se odabranih vina i mirisa

i neka nas ne mimoiđe ni jedan cvijet proljetni,

8 okrunimo se ružama prije no što uvenu.

9Neka svaki od nas sudjeluje u pijanki našoj,

ostavimo svuda znake našeg veseljenja:

to je naš dio i to je naša baština.

10Potlačimo ubogoga pravednika,

ne štedimo udovice,

ne poštujmo starca

ni sjedina od mnogih godina.

11Nek' naša snaga bude zakon pravde,

jer ono što je slabo nije ni za što.

12Postavimo zasjedu pravedniku jer nam smeta

i protivi se našem ponašanju,

predbacuje nam prijestupe protiv Zakona

i spočitava kako izdadosmo odgoj svoj.

Štoviše, oni stavljaju u pitanje smisao religioznosti, a autor im odgovara da će se Božja pravda ispuniti ako ne na ovom, onda na “onom” svijetu: pravednici će uživati besmrtnost. No, da nije sve ostavljeno za onaj svijet nego da se Božja pravednost ostvaruje već u povijesti, pokazuju poglavlja 10-19.

 

Svojstva Mudrosti

 

U 7,22b-26 čitamo:

...u nje je duh razborit, svet,

jedinstven, mnogostran, tanan,

okretan, pronicav, neoskvrnjen,

jasan, nepristran, dobrohotan, oštar,

23nezaprečiv, dobrotvoran, čovjekoljubiv,

postojan, pouzdan, bezbrižan,

svemoćan, svenadzoran,

što prodire kroza sve duše,

mudre, čiste i najtanje.

24Jer je mudrost gibljivija od svakog gibanja,

ona proniče i prožima sve svojom čistoćom.

25Jer je ona dah sile Božje

i čist odvir slave Svemogućeg;

zato je ništa nečisto ne može oskvrnuti.

26Ona je odsjev vječne svjetlosti

i zrcalo čisto djela Božjeg,

i slika dobrote njegove.

27Jedna je, a može sve,

i, ostajući u sebi, sve obnavlja.

Ona prelazi od naraštaja do

naraštaja u duše svete

i čini od njih Božje prijatelje i proroke.

28Jer Bog ne ljubi nikoga

osim onoga tko se druži s mudrošću.

 

Ovdje uočavamo nekoliko bitnih svojstava Mudrosti. Ona postoji u odnosu prema Bogu i stoga ima univerzalnu prisutnost – sve proniče i prožima (7,24). Stoga je svima dostupna, daje se pronaći i osvojiti od onog tko želi živjeti pravedno, dakle ne zloupotrebljavati ništa pa ni moć Mudrosti. Štoviše, on približava Bogu jer Bog ne ljubi nikoga osim onoga tko se druži s mudrošću (7,28).

Treći dio Knjige Mudrosti upravo će ići za tim da pokaže kako se Bog angažira u povijesnim zbivanjima da bi se borio za mudraca koji traži pravednost. U tom smislu iznose se i nanovo interpretiraju događaji izlaska iz Egipta u kojima je vidljivo kako je Bog koristio kozmičke pojave da bi se borio za Izrael i oslobodio ga od Egipćana. Prošlost nosi trag “Božjih stopa” iz kojih je vidljiv njegov pravac djelovanja a iz toga Knjiga Mudrosti izvlači garanciju Božjeg djelovanja i u budućnosti. Ovdje dolazi do izražaja Božja pedagogija: on kažnjava bezbožnika da bi ga odgajao; tek ukoliko se ovaj nikako ne želi odazvati putu mudrosti i pravednosti, onda će biti udaren najvećom kaznom. Dakako, ako Bog tako djeluje prema poganima, to znači da i Izraela odgaja i da prema izabranom narodu neće biti popustljiviji nego samo još zahtjevniji.


Ivica Čatić

www.sveto-pismo.com

 

Ivica Čatić

11. SJEDNICA BISKUPA ĐAKOVAČKO-OSJEČKE CRKVENE POKRAJINE

19. svibanj 2011.

 

SRIJEMSKA MITROVICA, 16. svibnja 2011. godine – Sjednica_metropolije_16.5.2011._foto311. sjednica biskupa Đakovačko–osječke crkvene pokrajine održana je 16. svibnja u župnom domu uz katedralu u Srijemskoj Mitrovici pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita Marina Srakića.



 

       SRIJEMSKA MITROVICA, 16. svibnja 2011. godine – Jedanaesta sjednica biskupa Đakovačko–osječke crkvene pokrajine održana je 16. svibnja u župnom domu uz katedralu u Srijemskoj Mitrovici pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita Marina Srakića. Uz metropolita Srakića i biskupa domaćina Đuru Gašparovića na sjednici su sudjelovali i biskup požeški Antun Škvorčević, pomoćni biskup đakovačko-osječki Đuro Hranić te kancelari Srijemske biskupije Marko Loš, Đakovačko-osječke nadbiskupije Drago Tukara i vicekancelar Požeške biskupije Goran Lukić. Djelomice je na sjednici sudjelovao i novoimenovani generalni vikar Srijemske biskupije Eduard Španović.

Sjednica_metropolije_16.5.2011._foto3

      Teme sjednice bile su izrada upute o postupcima pri gradnji i obnovi crkvenih objekata, o biskupijskom ekonomskom vijeću, o izvanrednom upravljanju crkvenim dobrima i drugo.
       Nazočne je pozdravio biskup Gašparović i podsjetio kako se sjednica održava na prostorima zalivenim krvlju sirmijskih mučenika koji su kao pšenično zrno pali na zemlju i donijeli obilat rod novih kršćana koji se i danas radjaju. Istaknuo je značenje koje ima susret biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine za Srijemsku biskupiju. Spomenuo je kako đakovačko-osječka crkvena pokrajina ostvaruje svoju zadaću promicati zajedničku pastoralnu djelatnost biskupija i unapređivati međusobne odnose biskupa, što se pokazuje na sjednicama koje se održavaju više puta godišnje svaki puta u drugoj biskupiji kao i na biskupijskim slavljima na kojima sudjeluju biskupi cijele crkvene pokrajine. Biskup domaćin je ovom prigodom predstavio biskupima generalnog vikara Srijemske biskupije preč. Eduarda Španovića.

      Podsjetio je da se vjernici u Srijemu s radošću pripremaju za susret sa Svetim Ocem Benediktom XVI. u Zagrebu, svjesni da će u zajedništvu s ostalim vjernicima u Hrvatskoj i iz drugih zemalja biti ohrabreni i ojačani u vjeri, kako bi mogli u životu ostvarivati poruke koje će Papa tada uputiti. 

    Metropolit Srakić u ime svih biskupa čestitao je generalnom vikaru Španoviću na imenovanju i spomenuo da je biskupski susret u Srijemskoj Mitrovici izraz potpore biskupu, svećenicima i Kristovim vjernicima laicima te mjesne Crkve. 

     Na dnevnom redu bila je daljnja izrada pravnih akata kojima se regulira djelovanje pojedinih biskupijskih tijela. Posebna pozornost posvećena je uputama o postupcima pri gradnji i obnovi crkvenih objekata. Biskupi su razmijenili informacije o pripravama za dolazak pape Benedikta XVI. u Hrvatsku te su razgovarali i o drugim pastoralnim pitanjima, kao i o situaciji u Hrvatskoj i u Srbiji, posebno životu Srijemske biskupije.

 

Marko Loš

 

Marko Loš

STUDENTI I MLADI RADNICI ZAJEDNO U PETROVARADINU

19. svibanj 2011.

 

Studentski_susret_18.5.2011._foto1PETROVARADIN, 18. svibnja 2011. – U Biskupijskom pastoralnom centru Srijemske biskupije u Petrovaradinu održan je još jedan u nizu susreta mladih studenata i radničke mladeži u ovom semestru.



 

      PETROVARADIN, 18. svibnja 2011. – U Biskupijskom pastoralnom centru Srijemske biskupije u Petrovaradinu održan je još jedan u nizu susreta mladih studenata i radničke mladeži u ovom semestru. Na susret su se odazvali mladi u velikom broju sa željom da se nadju zajedno, da se što bolje upoznaju i da se u razgovoru i predavanjima obogate iskustvima sviju nazočnih. Voditelj pastoralnog centra Srijemske biskupije i povjerenik za pastoral mladih pri Medjunarodnoj biskupskoj konferenciji svetih Ćirila i Metoda, vlč. Ivica Damjanović, pozvao je mlade da se nadju zajedno i stoga je upriličio i ovaj susret.

Studentski_susret_18.5.2011._foto1

     Na početku susreta nazočnima se obratio biskup Srijemske biskupije mons. Đuro Gašparović kao domaćin susreta. Izrazio je zadovoljstvo što se studenti i mladi radnici redovito rado sastaju svake srijede u ovom centru i što broj sudionika sve više raste. Potakao ih je da nastoje iskoristiti ovo zajedništvo na slavu Božju i dobro svakoga čovjeka, poglavito mladih studenata i radnika. Zahvalio je voditelju ovih susreta Damjanoviću i nazočnim njegovim suradnicima vlč. Dušanu Milekiću, vlč. Marijanu Vukov, vlč. Ivanu Rajkoviću i fra Filipu Karadža kao i onima koji nisu mogli doći. U svom pozdravu svim nazočnima biskup je predstavio gosta predavača mons. dr. sc. Vladimira Dugalića, prodekana i profesora moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

      Tema večernjeg susreta bila je Kontracepcija u sadašnjici i nauk Katoličke Crkve. Predavanje je bilo posvećeno upoznavanju mladih sa svim problemima i posljedicama korištenja raznih oblika kontracepcije, razotkrivanju istina i zabluda koje su se gotovo ukorijenile u društvu te utjecaju kontracepcije na psihofizičko zdravlje i odnos između bračnih drugova. Zbog svoje suvremenosti i konkretnosi tema je potakla nazočne studente i mlade radnike na razmišljanje. Dokaz tomu su bila brojna pitanja koja su mladi postavljali predavaču Dugaliću.

      Na koncu je voditelj pastoralnog centra Damjanović pozvao sve nazočna na sljedeći susret mladih 25. svibnja ove godine, kada će poslije svete Mise, koju će predvoditi biskup Gašparović, nastaviti tradicionalno druženje na izgradnju i dobro svih te će napraviti planove za budućnost.

 

Ivan Rajković

 

Ivan Rajković

SJEDNICA POVJERENSTVA ZA MLADE NAD/BISKUPIJA U SRBIJI

19. svibanj 2011.

 

Povjerenstvo_mladih_sjednica_18.5.2011._foto1PETROVARADIN, 18. svibnja 2011. - U Biskupijskom pastoralnom centru Srijemske biskupije u Petrovaradinu, u srijedu 18. svibnja, održana je sjednica povjerenika za pastoral mladih nad/biskupija u Srbiji.



 

      PETROVARADIN, 18. svibnja 2011. - U Biskupijskom pastoralnom centru Srijemske biskupije u Petrovaradinu, u srijedu 18. svibnja, održana je sjednica povjerenika za pastoral mladih nad/biskupija u Srbiji. Sjednicu je započeo molitvom i pozdravom srijemski biskup msgr. Đuro Gašparović zajedno s povjerenikom vlč. Ivicom Damjanovićem koji pri Međunarodnoj biskupskoj konferenciji svetih Ćirila i Metoda predstavljaju i vode Ured za pastoral mladih. Na sjednici su uz njih nazočili i sudjelovali iz Subotičke biskupije vlč. Utcai Róbert, vlč. Verebélyi Árpád, vlč. Marijan Vukov te Petar Gaković, potom iz Zrenjaninske biskupije don Stojan Kalapiš, iz Beogradske nadbiskupije Branko Simonović te o. Mihajlo Malacko i Ivan Hardi iz Apostolskog Egzarhata za vjernike grkokatolike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori.

Povjerenstvo_mladih_sjednica_18.5.2011._foto1

      Na početku susreta msgr. Đuro Gašparović je izrazio svima dobrodošlicu i zahvalnost na predanom radu i susretima u Petrovaradinu u Biskupijskom pastoralnom centru Srijemske biskupije. Na sjednici je bilo riječi o završetku semestra ove akademske godine, potom je učinjena valorizacija rada proteklih mjeseci, točnije što je sve učinjeno od posljednje sjednice povjerenika.

      Glavna tema sjednice je bila hodočašće mladih i susret sa Svetim Ocem Benediktom XVI. u Madridu na Svjetskom danu mladih 2011. godine. Radi se, naime, o završetaku organizacijskog posla. Vrijedno je spomenuti da će iz biskupija u Srbiji poći put Madrida 160 hodočasnika sa svoja tri svećenika, bogoslovom i časnom sestrom, a hodočašće će voditi biskup srijemski Gašparović. Što se tiče događaja u biskupijama, najavljeni su i nastupajući susreti mladih u Subotičkoj biskupiji u Baču 28. svibnja te istoga dana susret mladih Srijemske biskupije u Novim Banovcima.

      Potom je bilo riječi o hodočašću mladih u Zagreb prigodom pohoda Svetog Oca Hrvatskoj. Nadalje, 18. lipnja 2011. održat će se i susret mladih Međunarodne biskupske konferencije svetih Ćirila i Metoda, što je ujedno bila i druga središnja tema sjednice.

    Sjednica je protekla u bratskom zajedništvu i koordiniranom radu koji stvaraju dobre preduvjete da se sve ono što je planirano i ostvari.

 


Marijan Vukov

 

vlč. Marijan Vukov

PREDSTAVLJANJE ČLANOVA ŽUPNOG EKONOMSKOG VIJEĆA U ZEMUNU

18. svibanj 2011.

 

Zemun_Ekonomsko_vijece2011__foto2ZEMUN, 15. svibnja 2011. - Prijepodnevna sv. Misa u župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“ toga dana nije bila uobičajena. Naime, na prijedlog župnika preč. Joze Duspare zajednica vjernika izabrala je župno ekonomsko vjeće koje će narednih pet godina djelovati zajedno sa župnikom u ovoj župi.



 

      ZEMUN, 15. svibnja 2011. - Prijepodnevna sveta misa u župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“ u Zemunu 15. svibnja 2011. godine nije bila uobičajena. Naime, na prijedlog župnika preč. Joze Duspare zajednica vjernika izabrala je župno ekonomsko vjeće koje će narednih pet godina djelovati zajedno sa župnikom u ovoj župi.

      Imena četvorice predloženih crkvenih odbornika poslana su biskupu srijemskom Đuri Gašpareviću na potvrdu. Kako je dekretom potvrđeno da je prijedlog prihvaćen to je i zvanično objavljeno u svečanom euharistijskom slavlju u prepunoj crkvi. Članovi vijeća Ivan Figl, Zvonko Rajković, Josip Heger i Mihovil Alil predstavljeni su župnoj zajednici i obećali su pred župljanima i prečasnim Dusparom da će svoje obaveze koje su im povjerene, uz Božju pomoć i zagovor, obavljati na najbolji mogući način.

Zemun_Ekonomsko_vijece2011__foto2

      U propovijedi župnik je istaknuto koliko je značajno biti uz bližnje, s njima i za njih raditi i sve to činiti uz čvrstu vjeru. Potakao je članove da vode brigu o svojoj župi a vjernike da im budu potpora u ostvarenju ovoga cilja. Svoj doprinos ovom euharistijskom slavlju sigurno je dao i zbor „Svete Cecilije“ u Zemunu. Svečano slavlje upotpunjeno je krštenjem jednoga mladića za vrijeme svete mise. Poruka koja je ovom prigodom upućena novoizabranim crkvenim odbornicima i mladom novokršteniku nikako ne bi trebala ostati usamljena i ostati samo u sjećanju. Ona bi trebala izaći iz okvira ograničenih geografskim ili bilo kojim drugim barijerama. Svi mi bismo trebali biti apostoli suvremenog doba i služiti za primjer jedni drugima, zaključio je župnik Duspara.

 

Danijela Lukinović

 

Danijela Lukinović

SV. MISA I MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA TE DAN MINISTRANATA U SRIJEMSKOJ MITROVICI

17. svibanj 2011.

 

Sr._Mitrovica_Dan_ministranata_15.5.2011._fotoSRIJEMSKA MITROVICA, 15. svibnja 2011. - U nedjelju Dobroga pastira sv. Misom u 9,30 sati u katedrali-manjoj bazilici u Srijemskoj Mitrovici, svečano je proslavljen molitveni dan za duhovna svećenička i redovnička zvanja i župni dan ministranata.



 

      SRIJEMSKA MITROVICA, 15. svibnja 2011. - U nedjelju Dobroga pastira, 15. svibnja 2011. godine, svetom Misom u 9,30 sati u katedrali-manjoj bazilici u Srijemskoj Mitrovici, svečano je proslavljen molitveni dan za duhovna svećenička i redovnička zvanja i župni dan ministranata. Tom prigodom prisustvovali su u katedrali, uz ostale vjernike, brojni bivši i sadašnji ministranti a oko oltara njih dvadeset. Ministranti svojom službom svake nedjelje pomažu kao službenici kod oltara prema određenom rasporedu. Svetu Misu predvodio je župnik, dekan, začasni kanonik i generalni vikar u Srijemskoj biksupiji preč. Eduard Španović.

Sr._Mitrovica_Dan_ministranata_15.5.2011._foto

   U prigodnoj homiliji župnik Španović naglasio je potrebu i važnost ministranstke službe u župama, dekanatima i biskupiji. Pozvao je ministrante starije i mladje da se i dalje nastave susretati u župi i da se vjerno i redovito odazivaju na sastanke i službu kod oltara. Prisjetio se i svih mitrovačkih župnika od prije tristo godina do današnjega dana.

    Druženje je nastavljeno i nakon svete Mise, zajedničkim ručkom i druženjem sve do poslijepodnevnih sati.

 

N.N.

Od:    Do:    
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 >