U subotu, 25. travnja, rumska župa proslavila je blagdan svetog Marka evanđelista euharistijskim slavljem i obredom blagoslova polja i pšenice u rumskom ataru

RUMA (TU) - Sveti Marko se štuje kao zaštitnik polja, vinograda, maslinika i usjeva. Njemu se utječemo i protiv nevremena, tuče i munja i svih vremenskih nepogoda. Blagoslov polja na blagdan sv. Marka, odnosno ophod, uveo je papa Grgur Veliki 590. godine, zbog velike poplave u Rimu te godine, nakon koje je uslijedila kuga. Papa je stoga zapovjedio sveopću procesiju, a budući da im se Bog smilovao, naredio je i da se ophod održava diljem Zapadne Crkve upravo na blagdan sv. Marka.

Svjedoci Kristovog evanđelja

„Sveti Marko evanđelist prenio je Božju riječ kako bi ona trajala i kako bi došla do nas danas“, započeo je svoju homiliju župnik preč. Josip Ivešić. „I mi smo pozvani biti svjedoci Kristovog evanđelja. Kada sijač sije, ne vidi u tom sjemenu ni lista, ni stabljike, ni cvijeta, a kamoli ploda. Vidi se samo to jedno zrno koje se stavlja u zemlju. U tom trenutku ništa ne vidimo, ali vjerujemo. Kad ne bismo vjerovali da će iz tog zrna niknuti i list i stabljika i plod, zar bismo to sjeme stavljali u zemlju? Zar bismo bdjeli nad tim sjemenom? Zar bismo ga polijevali, išli na njivu i gledali je li što niklo, kada bismo unaprijed znali da od toga nema ništa? Ali mi znamo i vjerujemo da će to malo sjeme donijeti plod i urod i kruh i hranu potrebnu za naš život ovdje na zemlji.“

Župnik je potom priču o sijaču usporedio sa vjerom, koju nam Gospodin stavlja u srce u trenutku krštenja, a koja je poput sjemena koje tek treba da klija i da se razvija. „Sjetimo se da je više puta sam Isus koristio upravo tu sliku sjemena koju sijač baca po njivi, kako bi prikazao potrebu našega rasta u vjeri; kako bi pokazao važnost da se uvijek iznova otvaramo Božjoj milosti koja poput blagotvorne kiše, poput nježnoga proljetnog sunca miluje naše srce, našu dušu, kako bi naša vjera rasla, razvijala se i stasala.“

Govorivši o svetom Marku, župnik je istaknuo činjenicu da ni svetac to nije u jednom trenutku postao, kao ni veliki vjernik, niti velik čovjek, već je i on imao svoj put koji ga je takvim učinio. Stasavao je vremenom, otkrivao vjeru i upoznavao Krista Gospodina. Bio je učenik svetog Petra, koji u svojoj poslanici s ljubavlju govori o njemu i naziva ga ne učenikom, nego sinom. I upravo je od svetog Petra o Isusu slušao sveti Marko, koji sam nije bio apostol Krista Gospodina, nije pratio Isusa na njegovom zemaljskom putu, te je mogao da bude skeptičan prema onome što sveti Petar govori i poput mnogih današnjih ljudi mogao je sumnjati i ne vjerovati. „Sveti Marko je osjetio da govor svetog Petra ima težinu, da je to zaista poruka Kristova, i onoga, ali i ovoga doba.“

Sveti Marko pozabavio se i drugima koji su u to vrijeme o Kristu pisali,  nastavio je župnik u svojoj propovijedi, i Matejevim evanđeljem, i u duhu Kristovih riječi – idite po svem svijetu i propovijedajte evanđelje – to je činio i životom i govorom i pisanjem, te se svojim evanđeljem ubrojio među četiri evanđelista koje danas čitamo, promišljamo, i iz kojih slušamo o Isusovom životu ovdje na zemlji, kao i o poruci koju je ostavio svima nama.

Blagoslov polja

„I mi ćemo nakon Mise poći izvan naše crkve i na jedan simboličan način uputiti se u svijet da navijestimo evanđelje našom vjerom i zazvati Božji blagoslov na sva naša polja i na naš rad, upravo sa tom vjerom i nadom da svako sjeme dobra i vjere položeno u srca ljudi, uz trud, zalaganje i Božji blagoslov sigurno će donijeti i obilne plodove kao i zemlja koja nas hrani ako je potpomognuta Božjim blagoslovom“, rekao je na koncu misnog slavlja preč. Ivešić.

Godine 2024. prvi put nakon pedesetak godina, vjernici su, predvođeni župnikom preč. Josipom Ivešićem, izašli u polja, u rumske atare, i u procesiji uz molitvu se uputili križu podignutom 1933. godine, gdje je prvi obred blagoslova obavljen prije 90 godina. I ove, 2026. nakon misnog slavlja u crkvi Uzvišenja svetog Križa, pošli su na isto mjesto da izmole Božji blagoslov i zaštitu, bogatstvo plodova njiva, vinograda, i vrtova, čime je obnovljena tradicija nastavila da živi u zajednici okupljenoj oko rumske župne crkve.

Župnik je zahvalio svima koji su došli da na dan sv. Marka zazovu Božji blagoslov na polja, usjeve, voćnjake, vinograde, njive, povrće, na sve ono što činimo za naš svakodnevni rad i život, da nas Gospodin blagoslovi i čuva. Uslijedio je obred blagoslova. Svećenik je prekrižio istok križem uz zazive – „Od munje, leda i groma”, a vjernici su odgovarali – „oslobodi nas, Gospodine”; i „Od kuge, glada i rata” – „oslobodi nas, Gospodine”. Blagoslivljao je sve četiri strane svijeta dok su vjernici pjesmom molili. Na koncu su svi ponijeli domovima blagoslovljenog žita nakon što su se i ove godine, u zajedništvu, vratili drevnim praksama, koje su uvijek vodile sigurnim i pravim Kristovim stazama, unatoč kušnjama koje svako vrijeme neminovno nosi sa sobom.

Milena Mikolaci