U župi Svih svetih u Irigu svečano je proslavljena misa zahvalnica za plodove zemlje i rada ljudskih ruku, uz blagoslov djece i školskih torbi. Slavlju je prethodilo više zajedničkih radnih akcija kojima su župljani, svojim trudom i zalaganjem, uredili i uljepšali župnu crkvu i njezin okoliš.

IRIG (TU) – U nedjelju, 25. listopada 2026., u prepunoj župnoj crkvi Svih svetih u Irigu svečanim euharistijskim slavljem župljani su zahvalili Bogu za plodove zemlje, rad svojih ruku i sva dobročinstva kojima ih prati tijekom godine.

Za ovu su prigodu vjernici s osobitom ljubavlju i pažnjom bogato ukrasili svoju župnu crkvu jesenskim plodovima, cvijećem i darovima zemlje, pretvorivši je u dojmljiv izraz zahvalnosti za sve ono što čovjek prima iz Božje ruke i stječe svojim svakodnevnim radom. Tijekom misnog slavlja prineseni su i simbolični darovi, kao znak zahvalnosti za plodove zemlje, kruh svagdašnji, ljudski trud, obitelji i život cijele župne zajednice.

Svečanoj zahvalnici prethodilo je i više zajedničkih radnih akcija u kojima su župljani, ulažući svoje vrijeme, trud i sposobnosti, temeljito očistili i uredili crkvu, njezinu unutrašnjost i župno dvorište. Njihova briga za zajednički dom očituje se i u drugim nedavnim zahvatima: župna crkva je dobila vanjsku rasvjetu koja dodatno ističe njezinu ljepotu, a uređena je i župna dvorana, koja postaje sve važnije mjesto susreta i zajedništva. Ondje se vjernici redovito okupljaju nakon nedjeljne svete mise, nastavljajući druženje uz kavu, razgovor i prijateljsko ozračje.

Posebno mjesto u ovogodišnjem slavlju imali su najmlađi župljani. Tijekom mise molilo se za djecu i mlade, njihov rast, odgoj i obrazovanje, a župni upravitelj vlč. Ivan Malić udijelio je poseban blagoslov školarcima i njihovim školskim torbama. Bio je to lijep znak brige župne zajednice za najmlađe i podsjetnik da su i znanje, marljivost, prijateljstvo i odrastanje darovi na kojima valja zahvaljivati Bogu.

Svečanom misnom slavlju pridružili su se vjernici svih naraštaja i različitih skupina koje čine ovu župnu zajednicu. Među njima su bili i katolički vjernici podrijetlom sa Šri Lanke, koji već godinama žive i rade na području župe te redovito sudjeluju u nedjeljnim euharistijskim slavljima. Njihova prisutnost svjedoči o univerzalnosti Crkve, u kojoj različiti jezici, narodi i kulture pronalaze zajednički dom u istoj vjeri i za istim euharistijskim stolom.Ovogodišnja zahvalnica tako je bila mnogo više od svečanog završetka još jedne plodonosne godine. Bila je i lijepo svjedočanstvo zajedništva, požrtvovnosti i ljubavi prema vlastitoj župi. Svatko je, prema svojim mogućnostima, pridonio ljepoti slavlja i uređenju prostora u kojem se zajednica okuplja, moli i dijeli svakodnevne radosti i brige.A upravo se u tome očituje jedan od najljepših plodova ove zahvalnice: uz plodove zemlje i rada ljudskih ruku, Bogu je prinesen i plod zajedništva – vrijeme, trud, dobra volja i ljubav ljudi koji svoju župu prepoznaju kao vlastiti duhovni dom.

Svečanim mislim slavljem, kojim je predsjedao subotički biskup mons. Franjo Fazekaš, u ponedjeljak, 26. listopada, proslavljen je sv. Dimitrije, đakon i mučenik

SR. MITROVICA (TU) - Uz biskupa Fazekaša koncelebrirali su: đakovačko-osječki nadbiskup i metropolita mons. Đuro Hranić i pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić, vladika Eparhije sv. Nikolaja mons. Đuro Đžudžar, zrenjaninski biskup mons. Mirko Štefković, požeški biskup mons. Ivo Martinović, tajnik Apostolske nuncijature u Beogradu mons. Luca Sartori, te srijemski biskup mons. Fabijan Svalina i biskup u miru mons. Đuro Gašparović, kao i svećenici Đakovačko-osječke, Zagrebačke i Beogradske nadbiskupije te Požeške, Zrenjaninske, Subotičke i Srijemske biskupije i Grkokatoličke eparhije sv. Nikolaja.

Slavlje je započelo svečanom procesijom i pjesmom zaštitniku biskupije sv. Dimitriju. Biskup Svalina je u uvodu pozdravio predsjedatelja, te sve okupljene biskupe, svećenike i vjernike. Kazao je kako „sv. Dimitrije nije samo zaštitnik Srijemske biskupije i grada Srijemske Mitrovice, nego je trajni poziv da u ovom vremenu i prostoru živimo svoju vjeru hrabro ponizno i odgovorno, gradeći zajedništvo, njegujući međusobno poštovanje, promičući mir među ljudima i narodima. Vaša nazočnost, dragi gosti, znak je poštovanja prema našoj mjesnoj Crkvi, njezinoj kulturnoj i duhovnoj baštini  te vjernicima koji ovdje, na prostoru Srijema, čuvaju i žive svoju vjeru i kršćansku nadu. Neka nas zagovor sv. Dimitrija poveže u zajedničkoj molitvi, a euharistijsko slavlje osnaži u služenju Bogu i čovjek u , u izgradnji povjerenja i nastojanja da budemo graditelji mira i nade.“

Mons. Fazekaš je, potaknut primjerom sv. Dimitrija, govorio o mučeništvu, kojega ima već u Starom zavjetu. Osvrnuo se i na pročitana čitanja, među kojima je i iz Knjige Mudrosti, te kazao kako mudrost u Svetom pismu nije samo neke umijeće, već je dar Božji, koji zahvaća čitavog čovjeka i obilježava čitav njegov život. „Možemo reći da je ona milost Božja, koja nas vodi pravim stazama, koja nas zaštićuje od zasjeda i zabluda, da bismo ostali vjerni Gospodinu. Ako je primamo u naša srca, ona nas neće napustiti u iskušenjima. Tako su starozavjetni pravednici s Božjom mudrošću mogli odbacivati svaku varljivost poganskog svijeta i očuvati u svom srcu vjeru u istinskog i pravog Boga, čak i u okovima i mučenjima.“

Predsjedatelj slavlja se u homiliji nadovezao i na Isusove riječi iz naviještenog Evanđelja: „Tko god se prizna mojim pred ljudima, priznat ću se i ja njegovim pred Ocem, koji je na nebesima.“ (Mt 10,32). Kazao je kako u kršćanskoj povijesti postoji veliki broj mučenika, svjedoka vjere koji su bili neustrašivi u vjernosti Kristu, ali ima ih danas. Kako govore podaci, danas se u svijetu naviše progone kršćani. „Mi se divimo svim našim mučenicima i svjedocima naše kršćanske vjere. Međutim, sve to ne može ostati samo na razini divljenja, nego treba biti poticaj na nasljedovanje svima nama, koji se Kristovim imenom dičimo. Mi, svećenici, s Božjim narodom danomice prinosimo Kristovu euharistiju kao žrtvu Nebeskom Ocu. Možda pri tome premalo mislimo na onu važnu činjenicu, da i mi sami moramo biti svojim životom žrtva na slavu Božju, i da je to dio našega poslanja. Svakako, tu ne moramo odmah misliti na žrtvu vlastitog života, kada svoj život položimo za svoju kršćansku vjeru. Jer je to poseban poziv, zasebna milost i dar od duha Svetog. Ali svi mi, sestre i braćo, trebamo biti spremni za prihvaćanje malih svakodnevnih žrtava i sitnih odricanja. Sjetimo se Kristovih riječi: 'Tko god hoće ići za mnom, neka se odreče samoga sebe, neka svaki dan uzme križ svoj i neka me slijedi!'. Kada sve to iz ljubavi činimo, možemo se nadati da će naš Spasitelj na Božjem sudu priznati nas svojima pred Nebeskim Ocem,“ zaključio je mons. Fazekaš.

Na misi su sudjelovali i predstavnici institucija, među kojima ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika u Srijemskoj Mitrovici Ilija Nedić, Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, zamjenik veleposlanika R. Hrvatske u R. Srbiji Ivan Zeko Pivač, te generalni konzul u Subotici Velimir Pleša. Sudjelovali su vjernici iz cijele biskupije, kao i hodočasnici iz drugih biskupija. Svečanost je pjesmom uveliča katedralni zbor „Sveta Cecilija“ pod ravnanjem s. Jelene Damjanović, a svečanijem ozračju doprinijeli su i vjernici obučeni u srijemske narodne nošnje

Slavlje je nakon svete mise nastavljeno druženjem u katedralnom dvorištu.

U župi Uzvišenja svetog Križa, svečano je u nedjelju, 25. listopada,  proslavljena misa zahvalnica, koju je predvodio župnik mons. Josip Ivešić

RUMA (TU) - Kao vrhunac svih zahvala Bogu na koje smo svakodnevno pozvani, zahvalnica je svečano proslavljena i u Rumi. U procesiji su ministranti, župljani odjeveni u narodne nošnje i župnik, ušli u crkvu na početku svete mise. Misna čitanja upućena na čovjeka i na njegov odnos prema Bogu i bližnjemu, govorila su i o poštivanju drugoga, osobito onoga tko je u potrebi, o tome kako nikoga ne smijemo oštetiti, niti uzeti ono što nam ne pripada, niti ikako dovesti u opasnost nečiji život, nečiju svakodnevicu, kruh svagdašnji. Drugo čitanje govorilo je o obraćenju srca. Sveti Pavao pohvaljuje Solunjane kako su se obratili od idola pravome Bogu, i to su učinili jer su vidjeli vjeru drugih učenika, vjeru svetog Pavla, ali i sugrađana koji su vjeru istinski živjeli i životom svjedočili. Župnik je u homiliji istaknuo dva važna pojma – zahvalnost i ljubav. „Kada o njima dublje razmislimo, vidimo kako su ova dva pojma bitno povezana, jer i zahvalnost i ljubav ostvarujemo u odnosu prema Bogu i našim bližnjima.“ Govoreći o zahvalnosti, pozvao je na razmišljanje na čemu sve imamo konkretno Bogu zahvaliti i jesmo li to učinili ovoga jutra. Jesmo li u srcu osjetili zahvalnost zbog svega što imamo? „Toliko je razloga da baš u ovoj nedjelji kažemo Bogu – hvala“, nastavio je, „ne samo za plodove zemlje pred oltarom, već i za ono što nam je Gospodin cijele godine, pa i cijeloga našeg života darovao. Da budemo zahvalni za svakog čovjeka u svom životu. Da znamo jedni drugima reći – hvala. Da djecu učimo da zahvale, ali da ni mi, odrasli, to ne zaboravljamo. Naravno da su zahvalnost i ljubav povezane, jer što više otkrivamo ljubav Božju u svome životu, pa i ljubav bližnjeg, s kojim živimo, sve više imamo potrebe za zahvalnošću, imamo sve više potrebe kazati – hvala ti, Bože, što me toliko voliš, što me toliko ljubiš, što si uz mene. Što više upoznajemo i ljubimo svoje bližnje, sve više smo im zahvalni za njihovu prisutnost i zato Isus u današnjem evanđelju kaže – puno je toga što bi trebalo u životu obdržavati, puno je zakona, a kada ga pismoznanac iskušava pitanjem o najvećoj zapovijedi, on mu odgovara da je to – ljubav, najprije prema Bogu, iz koje proizlazi i ljubav prema bližnjima.“ Župnik je nastavio svoju propovijed pozivom na zahvalnost Gospodinu – za dar njegove ljubavi, za prisutnost u našem životu, za tolike dobre i drage ljude koji nas okružuju, za koje često nismo ni svjesni koliko dobra čine u ovome životu. „Želimo moliti Gospodina za njegov blagoslov za naš život, za našu župnu zajednicu, za naš rad i za sve što započinjemo raditi ove jeseni, neka nas Gospodin sve u svojoj dobroti pogleda i blagoslovi“, rekao je na koncu homilije.

Prinosom darova upućena je hvala Gospodinu za sve što uistinu jesmo i što nas čini onim što jesmo -  za našu srijemsku zemlju i sve koji na njoj žive; za kruh i vino, za sve što je Krist ostavio dajući sebe za nas; za Sveto pismo čijom riječju Bog doziva nas, svoje sinove i kćeri, kako nikada ne bismo zaboravili kako je veliko biti čovjek; za plodove zemlje – povrće, voće, cvijeće; za glazbu tamburice tako svojstvenu srijemskoj ravnici; za dječju igru i smijeh, radost roditelja i čitave župne zajednice. Darove su prinijeli djeca, mladi i odrasli u narodnim nošnjama. Pjevanje na misi animirao je župni zbor.      

Na kraju mise župnik je zahvalio svima koji su na bilo koji način uzeli udjela u proslavi nedjelje zahvalnice – od priprema do realizacije, za sve što je urađeno kako bismo što dostojnije zahvalili Gospodinu.

Nakon svete mise agape, trpeza ljubavi, okupila je župljane u pastoralnom centru, kako bi nastavili i zaokružili slavlje zahvalnosti, sretni što su imali ovaj dan i jedni druge, milošću i dobrotom našega Isusa Krista.

M. Mikolaci

Vjernici su se zahvalili Bogu za plodove zemlje

INĐIJA (TU) - Župljani Župe sv. Petra, apostola okupili su se u nedjelju, 25. listopada, zahvaliti Bogu za sva njegova dobročinstva. Svoje molitve i zahvale izrekli su tijekom prinosa darova. Tako su molili blagoslov za cijeli Slankamen, osobito za mlade, da ih Gospodin čuva na putu vjere. Zahvalili su Gospodinu za Crkvu te molili da ih sve učvrsti u vjeri osobito u trenucima kušnja. Na posljetku zahvalili su i za plodove zemlje, kojima je Bog nagradio trud i rad marljivih vjernika.

Župljani su posebno uresili crkvu za ovu prigodu, izrazivši zahvalnost Gospodinu i na ovaj način.

Sv. Dimitrije, đakon i mučenik, zaštitnik biskupije bit će proslavljen u ponedjeljak 26. listopada

Svečanu svetu misu u srijemskomitrovačkoj katedrali – manjoj bazilici predvodit će subotički biskup mons. Franjo Fazekaš. Slavlje započinje u 18 sati.

Nakon svete mise vjernici će se okupiti na domjenku u katedralnom dvorištu.

Dođimo svome zaštitniku zahvaliti za zagovor i moliti da i dalje pred Gospodinom zagovara svoj Srijem, Srijemsku biskupiju i sve nas vjernike.

Teme i zaključke 73. redovnog plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK) predstavili su na konferenciji za medije u četvrtak 22. listopada u sjedištu HBK-a u Zagrebu biskupi Mijo Gorski i Ivan Ćurić te generalni tajnik HBK-a vlč. Krunoslav Novak.

ZAGREB (IKA) - Predsjednik Odbora HBK-a za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski predstavio je sadržaj i zaključke zasjedanja.

U prvoj točki biskupi su raspravljali o Sinodi o sinodalnosti. Mons. Gorski pojasnio je da „Sinoda nije samo skup nekoliko sjednica s određenim temama. Ona je proces koji je tek započeo, a krajnji cilj je promjena mentaliteta u Crkvi. To je ono što mi nazivamo obraćenjem u kojem svaki vjernik postaje svjestan svoje krsne službe, a to znači da je sudionik u Isusovoj proročkoj, svećeničkoj i kraljevskoj vlasti. Posebno spominjem u ‘kraljevskoj vlasti’, što znači da je sudionik upravljanja i u Crkvi i u društvu da bi društvo i svijet u kojem živimo bili bolji“, rekao biskup Gorski.

Jedna od tema bile su karizmatske zajednice i djelovanje klerika povezanih s njima. Biskup je istaknuo da danas u Hrvatskoj imamo mnogo karizmatskih zajednica u kojima sudjeluju svećenici kako bi sve ostale u zajedništvu Crkve i kako bi u tom zajedništvu propovijedali ispravan kršćanski nauk, o čemu svaki mjesni biskup mora voditi računa. Zagrebački pomoćni biskup Marko Kovač na zasjedanju je predstavio pravilnik za svećenike koji u njima sudjeluju i koji će, nakon što bude potpuno usuglašen, biti objavljen.

Na zasjedanju je bilo riječi i o dokumentu „Ratio fundamentalis nationalis“, odnosno nacionalnim smjernicama za odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata. Biskup Gorski istaknuo je da su smjernice potrebne kako bi se skladno povezale ljudska, duhovna, intelektualna i pastoralna dimenzija. „Vidimo kako se svijet razvija, društvo ide svojim putem i potrebno je sve više formacije i ljudske zrelosti“, napomenuo je.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš na zasjedanju je izvijestio o djelovanju Hrvatskog Caritasa i o nekim promjenama važnim za njegovo funkcioniranje.

Biskupi su također nastavili raspravu o digitalizaciji župne administracije koja, kako je rekao mons. Gorski, sada poprima i konačnu formu.

Na zasjedanju su biskupi poslušali izvješća predsjednika komisija, vijeća i odbora Hrvatske biskupske konferencije. Posebno je bilo riječi o Petom nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji održanom u Osijeku i Aljmašu što je bilo završetak ciklusa „Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve“.

Mons. Gorski najavio je da u organizaciji Vijeća HBK-a za život i obitelj počinje novi ciklus od 2027. do 2029. na temelju Isusove rečenice „Da svi budu jedno“. Prema biskupovim riječima, cilj je pomoći obiteljima sačuvati svoj identitet i cjelovitost, jer su mnoge rastrgane poslovima, obavezama i različitim načinom života da se jedva sastaju.

Na zasjedanju je dosadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske katoličke mreže Zvonimir Ancić imenovan ravnateljem.

Biskup Ćurić predstavio je temu zasjedanja koja se odnosila na provedbu etape Sinode o sinodalnosti, koja se bavi životom Crkve u svjetlu sinodskih zaključaka, s glavnim naglaskom na temu „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.

Spomenuo je da je nakon smrti pape Franje 21. travnja 2025., prema uputi novoga pape Lava XIV., Generalno tajništvo Sinode iz Rima uputilo cijeloj Crkvi pismo naslovljeno „Prema skupštinama 2027./2028. Etape, kriteriji i sredstva za pripremu“. Istaknuo je da se u pismu pojašnjava da provedbena etapa nastoji pridonijeti još konkretnijem oblikovanju sinodalnog procesa te da „ne uvodi nikakve dodatne zadatke u odnosu na redoviti život crkvenih zajednica, već ga usmjerava i obnavlja iznutra, pozivajući na provedbu sinodalnih praksi i oblika crkvenoga života te na provjeru njihovih plodova koji“, kako stoji u pismu, „hrane zajedništvo Crkve i podupiru njezino poslanje.“

Biskup je podsjetio i na riječi pape Lava XIV. iz govora na završetku Izvanrednog konzistorija održanog u Rimu 26. i 27. lipnja ove godine: „Sinodalnost je duhovni stil. Nastaje iz susreta, raste u slušanju i sazrijeva u razlučivanju.“

„U tom duhu možemo razumjeti onaj temeljni sinodski poziv, koji je zapravo poticaj da poluge sinodalnosti koje već posjedujemo, a upućuju na zajedništvo, poslanje i sudjelovanje, zbiljski uključimo u život Crkve“, naglasio je biskup Ćurić.

Predstojeća etapa obuhvaća pripremu i održavanje sinodskih skupština na biskupijskoj razini, predviđenih za prvu polovinu 2027. godine. Na njima bi se trebalo predstaviti i vrednovati u kojoj je mjeri život crkvenih zajednica prožet sinodskim pristupom, opisanim u Završnom dokumentu Sinode iz 2024. godine. Sinodski proces trajat će do 2028. godine, kada će se u listopadu u Rimu održati crkvena skupština na razini opće Crkve.

Govoreći o provedbi sinodskog procesa u Hrvatskoj, biskup je podsjetio da je Završni dokument prošle godine objavljen u tiskanom izdanju Kršćanske sadašnjosti te da ga je potrebno objaviti još i u digitalnom obliku.

Biskupi potiču, osobito crkvena učilišta, na snažnije predstavljanje sinodalnog pristupa životu Crkve te na podrobnije pojašnjavanje dijelom novoga sinodskog rječnika. Planirana je i priprema te objava priručnika „Mali vodič za korištenje sinodske metode: Razgovor u duhu“.

Također, pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji planira se uspostaviti Služba za promicanje i praćenje sinodalnosti, koju bi činilo nekoliko osoba, pod nazivom „Sinodski pastoralni savjet pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji“. Taj bi se model mogao primijeniti i na drugim razinama crkvenoga djelovanja, rekao je.

Biskup Ćurić novinarima je približio dokument Hrvatske biskupske konferencije pod naslovom „Načela i smjernice svećeničke formacije u Hrvatskoj“.

Izrada dokumenta povjerena je radnoj skupini svećenika pod vodstvom Vijeća HBK-a za sjemeništa i duhovna zvanja, a tekst je upućen na savjetovanje rektorima bogoslovnih sjemeništa. Radna verzija dokumenta prvi put je predstavljena na zasjedanju HBK-a u jesen 2024. godine.

Završni oblik dokumenta izrađen je u skladu s općim temeljnim smjernicama za svećeničku formaciju. Među novinama se izdvaja naglasak na cjelovitosti formacije, koja obuhvaća ljudsku, intelektualnu, duhovnu i pastoralnu dimenziju, kao i personaliziraniji pristup formaciji budućih svećenika. Veća je pozornost posvećena i oblikovanju pripremnog razdoblja, odnosno takozvane propedeutske godine.

U dokument su uvršteni i naglasci te smjernice kojima se cjelokupna svećenička formacija promatra u perspektivi misionarske i sinodalne Crkve.

Dokumentu će biti priloženi i zaključci Četvrte sinodske studijske skupine, objavljeni u Rimu 3. ožujka ove godine pod naslovom „Izgrađivati prezbitere u sinodalnoj misijskoj Crkvi“.

Tekst dokumenta bit će upućen Dikasteriju za kler, a nakon dobivanja odobrenja očekuje se njegovo tiskanje i objava u nadolazećim mjesecima.

Vlč. Novak prikazao je okvir jesenskoga plenarnog zasjedanja HBK-a. Spomenuo je da su se na početku zasjedanja biskupi u molitvi posebno spomenuli i preporučili papu Lava XIV. da mu Gospodin podari zdravlje, snagu i mudrost u upravljanju Crkvom, kao što je u pozdravnom govoru istaknuo predsjednik HBK-a nadbiskup Dražen Kutleša. „Uz njega smo u njegovu služenju, sjedinjeni vjerom, ljubavlju i molitvenim zajedništvom“, poručio je nadbiskup Kutleša na početku zasjedanja.

Nakon zasjedanja bit će objavljeno službeno priopćenje.

Izvor: www.ika.hr