ODRŽANA PRIMOPREDAJA SLUŽBE RAVNATELJA HRVATSKOGA CARITASA

ZAGREB (IKA) – U zgradi Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru u srijedu 25. svibnja održana je primopredaja službe ravnatelja Hrvatskoga Caritasa. Nakon dvanaest godina na toj dužnosti srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina službu ravnatelja predao je svojem nasljedniku fra Tomislavu Glavniku.

MARIJA POMOĆNICA–ZEMUNSKA GOSPA 2022.

ZEMUN (TU) – U utorak, 24. svibnja 2022., vjernici župe Zemun proslavili su svoju nebesku zaštitnicu, Mariju Pomoćnicu kršćana, koju časte i kao Zemunsku Gospu. Na taj dan se skupljaju vjernici Zemuna kao i oni iz drugih župa da bi iskazali čast nebeskoj Majci Mariji, te uvijek i iznova stavili sebe i svoje obitelji pod zaštitu Zemunske Gospe. Štovanje Marijino je ovdje uvijek bilo snažno, a posebno od ponovne ustanove župa 1721. Tada su franjevci kapucini donijeli Marijinu sliku i počeli je štovati kao Zemunsku Gospu. Ona je ovdje vjernicima ulivala nadu u bolje sutra. Ljudi koji su vezani za svoju Crkvu vezani su i za Zemunsku Gospu, te uvijek nastoje da njihova vjera bude pomognuta Marijinom pomoći. Stoga i nastoje štovanje Marije prenijeti na druge generacije sve do danas. O proslavi Zemunske Gospe svake se godine okupi veći broj vjernika, sa svojom vjerničkom nakanom i potrebom.

USPJEŠNO ZAVRŠENA MOBILNOST U SRIJEMSKOJ MITROVICI EUROPSKOG PROJEKTA „KOMPETENCIJA NA VRIJEME“

SRIJEMSKA MITROVICA (TU) – U četvrtak, 19. svibnja 2022., u Srijemskoj Mitrovici, završena je mobilnost, koja je započela prije točno sedam dana. Ova aktivnost je dio europskog projekta Erasmus+ koji srijemskomitrovački župski Caritas „Sveta Anastazija“ provodi sa partnerima iz Poljske, Italije, Hrvatske i Ukrajine. Predstavnici iz svih zemalja partnera i ovaj su puta uzeli učešće u mobilnosti. Osobita radost bila je prisustnost dvije učesnice iz mesta Rivne, iz Ukrajine.

CARITAS I PALIJATIVNO ZBRINJAVANJE U REPUBLICI SRBIJI

BEOGRAD (TU) – U organizaciji Kolping društva Srbije I BELhospica iz Beograda,  u Beogradu je 10. svibnja 2022. održana Konferencija o stanju i pespektivama palijativnog zbrinjavanja u Srbiji.

XV. SUSRET MLADIH SRIJEMSKE BISKUPIJE

SRIJEMSKI KARLOVCI (TU) – Susret je održan u subotu, 21. svibnja, u župi Presvetoga Trojstva u Srijemskim Karlovcima, u Kapeli Mir, pod geslom: Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem (Iv 14, 27)

Vijesti

INTERVJU S MONS. FABIJANOM SVALINOM, BISKUPOM KOADJUTOROM SRIJEMSKE BISKUPIJE

16. ožujak 2022.

Msgr. Fabijan Svalina za biskupa je zaređen 21. novembra 2021. godine u Srijemskoj Mitrovici po rukama nadbiskupa Gallaghera. Premda je iznenađen što je papa Franjo baš njega imenovao biskupom te drevne biskupije, i dalje upoznaje područje svoga djelovanja i nada se da će mu Bog pomoći kako bi ostvario zacrtane planove. A te planove nam iznosi u tri točke djelovanja: prva je da će inspiraciju crpsti iz kršćanskih izvora koje predstavlja Mitrovica – Sirmium, druga točka je dijalog, a treća je karitativna djelatnost, odnosno djela milosrđa...

 

Molim Vas da se ukratko predstavite čitateljima Blagovesti...

Ja sam Fabijan Svalina, biskup sam koadjutor Srijemske biskupije. Dolazim sad već kao bivši svećenik Đakovačkoosječke nadbiskupije, koja je nekoć bila Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija. Prva služba kao svećenika bila mi je kao župnog vikara u Osijeku u Retfali. Nekoliko godina kasnije uzdizanjem biskupije u nadbiskupiju postajem i prvi kancelar te nadbiskupije. Godine 2010. naljeto imenovan sam v. d. ravnateljem Hrvatskog Caritasa, a nakon dvije godine biskupi Hrvatske imenovali su me redovnim ravnateljem Hrvatskog Caritasa i na toj sam službi do danas, točnije – dok ne pronađu nasljednika koji će me zamijeniti. HBK (Hrvatska biskupska konferencija) me 2017. godine imenuje glavnim koordinatorom objedinjavanja medijskih ustanova HBK–a, nakon čega sam imenovan ravnateljem Hrvatske katoličke mreže. To je ustanova koja u sebi objedinjuje Hrvatski katolički radio, kao najveći i najzahtjevniji medij, i Informativnu katoličku agenciju. To je novo područje na koje smo željeli staviti naglasak, u koje spadaju i novi mediji, dakle – veb portali i nove društvene komunikacije. Željeli smo se na neki način približiti širem auditoriju, korisnicima tih medija. Područje televizije, sekcija televizijske produkcije, ostalo je na neki način zapostavljeno jer ga nisam uspio napraviti, ali vjerujem da će to učiniti moji nasljednici. To bi koristilo u smislu produkcije, stvaranja građe prvenstveno za naše medije, ali lokalni mediji su dobra baza da se ponudi sadržaj u formatima koji bi bili zanimljivi širem slušateljstvu odnosno gledateljstvu.

Prije nekoliko mjeseci došli ste u Srijemsku Mitrovicu kao biskup koadjutor Srijemske biskupije; koji su Vam prvi utisci?

Krajem septembra bio sam pozvan od Apostolske nuncijature u Zagrebu, kad mi je priopćena vijest da me je Sveti Otac imenovao biskupom koadjutorom za Srijemsku biskupiju. Nakon određenog promišljanja i prihvaćanja, dan kad je to objavljeno bio je 7. 10., na Kraljicu Svete Krunice, koja je opet znakovita. Još jedan termin je bio u opticaju: 11. 10. – Sv. Ivan XXIII., papa, koji je opet interesantan jer je on kao nuncij prolazio našim krajevima, bio je u Beogradu, Zemunu, Đakovu, tako da bi i to bila jedna poveznica, ali uzeli smo ovaj bliži termin. Prilikom mog prihvaćanja službe priopćeno mi je da bi me za biskupa zaredio nadbiskup Gallagher, i ja sam to prihvatio. Došlo je i do ređenja održanog 21. 11. 2021. godine. Moram priznati da je to zaista bilo iznenađenje. Iznenadio sam se i još se ne snalazim u tome što bih zapravo trebao biti, ali evo – želim istaknuti da ću se s voljom Božjom snaći u svemu ovome, jer molitva Crkve prati naše poslanje koje imamo, da budemo za dobro vjerničke zajednice u koju nas Crkva šalje.

Odakle ideja rezidiranja u Srijemskoj Mitrovici, a ne u Petrovaradinu?

To nije samo moja odluka, nego i odluka Svete Stolice, kako je na neki način već bilo inominirano, odnosno određeno u buli ponovnog osamostaljivanja Srijemske biskupije, ali spletom okolnosti to se nekako nije izvršilo tijekom posljednjih desetak godina. Ja sam nakon tog svog prihvaćanja odlučio da taj stvarni početak Srijemske biskupije ponovno bude tamo gdje je i njezino prirodno središte, a to je Srijemska Mitrovica.

Srijemska Mitrovica je kršćanska metropola. Vidite li prilike da se drevni kršćanski identitet toga grada tako jače istakne u sadašnjim okolnostima?

To je drevno središte Srijemske biskupije od ranih kršćanskih vremena. To je podneblje koje obiluje tolikim mučenicima, svjedocima vjere, čiju zaslugu i slavu danas i dalje uživamo. To je na neki način inspirativni trenutak i za moju biskupsku službu, a i za sve nas u Srijemskoj biskupiji, a usudio bih se reći i u cijeloj Republici Srbiji. Nema ni jednog takvog „bazena“ svetaca, ili kako sam to u govoru nazvao „kršćanske metropole“ toga vremena koja je zaista živjela kršćanstvo u punom značenju te riječi. Crkva koja je imala svoje uspone i svoje padove, koje proživljava i u današnjim trenucima, jer je i danas Srijemska biskupija u novim povjesnim okolnostima i nastoji živjeti svoj kairos u ovom trenutku u kojem sad živimo. Srijemska Mitrovica ima svoje prirodno središte, jer ona je nekako geografski blizu hrvatske granice, pa do granice s Beogradskom nadbiskupijom, a isto tako i prema Subotičkoj biskupiji s druge strane Dunava...

Katolici su u manjini u Vašoj biskupiji, vidite li mogućnost dijaloga s većinskim pripadnicima SPC-a?

Struktura stanovništva s vremenom se mijenjala. Nekad su katolici bili u većini, ali mnogo ih se raselilo nakon Drugoga svjetskog rata i nakon 1990. godine. Sada su nove okolnosti kojih moramo biti svjesni kao relevantne činjenice, a to što smo manjina ne smije biti u nekom smislu „hendikep“ nama vjernicima, kršćanima, nego svojevrsni izazov. Dijalog je neminovnost, nešto što ne možemo izbjeći, jer mi smo zaista upućeni jedni na druge i ovdje mogu zaista posvjedočiti da sam u trenutku svoga biskupskog ređenja doista doživio to zajedništvo, svojevrsnu simboliku. Ima mnogo, mnogo dodirnih točaka koje nas spajaju, više nego onih koje nas razdvajaju. Dodirna točka nam je naš izvor, a to je Uskrsli Gospodin, to je ovo naše podneblje, to su nam zajednički sveci mnogih stoljeća. Isto tako, Srijem je po svojoj geografskoj poziciji sjecište i stecište određenih i kultura i religija; kao da se na neki način sve sabralo u jednu točku! Moja iskustva u razgovoru s vladikama, kao što je vladika srijemski i kao što je vladika bački, vrlo su pozitivna i rekao bih vrlo otvorena, bratska i ja vjerujem da ima prostora za naš zajednički hod u rastu prema zajedničkom ili sveopćem susretu, na što nas Crkva od samih početaka, a osobito Katolička Crkva i poziva, a to je da svi budu jedno. Moji susreti s pravoslavnim vladikama nisu nekakva novost, dosadašnje službe koje sam obnašao i u Đakovu i u Zagrebu uvijek su imale nekakv doticaj različitih susreta s predstavnicima drugih crkvenih zajednica. Kontakti postoje, nedavno smo imali susret s vladikom srijemskim Vasilijem, gdje smo bili mi biskupi Đakovačko–osječke crkvene pokrajine, a isto tako i prije biskupskog ređenja imao sam susret s vladikom bačkim Irinejem u Novom Sadu. Vjerujem da ima mnogo prostora za dijalog i da ima mnogo iskrenosti te da će se to sigurno i ostvariti. Samo je potrebna volja, otvorenost, prihvaćanje i neke stvari će se ipak pomaknuti. U tom smislu treba njegovati posebnosti svih Crkava pojedinačno i tražiti dodirne točke, a to je Uskrsli Krist.

Možemo li ostvariti dijalog sa SPCom kroz Caritas, budući da ste i dalje ravnatelj Hrvatskog Caritasa; osim toga, u Vašem geslu stoji „Super omnia Caritas“?

U vrijeme razornog potresa koji je pogodio Banovinu, jer je na tom području prisutan i znatan broj pravoslavnih vjernika, imao sam dobre kontakte, ali usudio bih se reći i odnose s predstavnicim SPC–a koji deluju u Gornjokarlovačkoj eparhiji, na području gdje se dogodio potres. Ja vjerujem da je Caritas uvijek izazov i uvijek poziv svakome od nas da djelujemo prema najugroženijim skupinama, a to su naši bližnji, bio netko pravoslavac ili katolik, dakle – on je potrebit i mi smo mu kao vjernička zajednica dužni pomoći i vratiti ono dostojanstvo koje mu pripada po snazi njegovog krsnog dostojanstva. Već imamo neke pomake na tome tragu i vjerujem da će se nastaviti kroz neke projekte koje kanimo predstaviti kao Srijemska biskupija, kao što je, recimo, „Kućni hospicij“. Moja ideja je da kroz posuđivanje bolničkih kreveta ili drugih medicinskih pomagala olakšamo prvo tim bolesnicima, ali i njihovim obiteljima, da bi lakše mogli podnositi taj križ bolesti i trpljenja, a i mi zajedno s njima, dijeleći te njihove muke i križeve. Tu je čovjek na neki način najotvoreniji i moramo pokazati zaista ono svijetlo lice Isusa Krista koji želi podići čovjeka, palog, posrnulog, bolesnog i na neki način pomilovati tog čovjeka i svojom blizinom posvjedočiti da nam je stalo do njega te na taj način iskazati svoju kršćansku, vjerničku blizinu i zajedništvo.

Koji su Vaši planovi za budućnost Biskupije?

U samom inanguracijskom govoru pokušao sam to nekako sažeti u tri vrlo kratke točke: prva je da inspiraciju trebamo crpsti iz kršćanskih izvora koje predstavlja Mitrovica – Sirmium; druga točka je dijalog, prevažan za sve pa ga ne možemo zaobići, a još manje ne primijetiti; i treća točka je karitativna djelatnost, odnosno djela milosrđa. To je ono što bih želio da obilježi mene i moje djelovanje kao svećenika i biskupa.

Poruka čitateljima Blagovesti?

Svi smo pozvani biti svjedocima Radosne vijesti Isusa Krista, onoliko koliko tu Radosnu vijest upijamo i koliko je svojim životom živimo i svjedočimo u svakodnevnim mogućnostima, prilikama i zadaćama koje nam Bog daje, bilo da su to naše obitelji, naša radna mjesta, bilo da je to naša komunikacija s našim bližnjima. Ono što je također iznimno važno jest njegovati svoje izvore, a to znači crpsti svoju duhovnu snagu na izvorima, a to je euharistija. Biti otvoren tom Kristovom pozivu, doći na izvore, doći u svoje župne crkve, crkve kojima pripadamo i biti aktivnim vjernikom laikom te na taj način ostvariti gore spomenutu misiju. Poruka svima nama – i biskupima, i svećenicima, i vjernicima jest pokušati da zajedničkim snagama učinimo nešto dobro, plemenito, afirmativno za ljude na ovom prostoru. Na tom tragu bilo bi dobro pokrenuti zajedničku informativnu platformu koja će biti od pomoći svim ljudima, prvenstveno katolicima, ali i svim ljudima dobre volje.

Razgovarao: Velimir Martinović

Izvor: List Blagovest (2/2022.)

KORIZMENA TRIBINA U ŽUPI „SVETI JURAJ, MUČENIK“ U GOLUBINCIMA

14. ožujak 2022.

GOLUBINCI (TU) – Na drugu korizmenu nedjelju, 13. ožujka 2022., s početkom u 19.30 sati, u župi Sveti Juraj, mučenik u Golubincima kao početak višemjesečne priprave za proslavu jubileja 250 godina od osnivanja župe (1771.–2021.), održana je prva mjesečna tribina.

Tribina je održana u župnom pastoralnom centru Ivan Pavao II., na kojoj je bilo prisutno petnaestak vjernika iz župe Golubinci.

Gost i predavač na prvoj tribini bio je vlč. Dragan Muharem, svećenik Subotičke biskupije. Tribina je održana pod geslom Župa kao mjesto rasta u osobnoj odgovornosti, na kojoj se predavač dotaknuo perspektiva župske zajednice kao Crkve u današnjem svijetu.

Predavač je u svojem izlaganju progovorio i o budućnosti koju samo Bog zna i budućem vremenu u kojem možemo na vrijeme isčitavati znakove vremena. Vlč. Dragan Muharem je također istaknuo da je sadašnjost ta u kojoj se živi poziv na svetost redovito na izvanredan način.

Uoči početka tribine sve je prisutne, gosta predavača i vjernike, pozdravio vlč. Zdravko Čabrajac, domaći župnik. Po završetku tribine svi su se zadržali u župnim prostorima u ugodnom i vedrom ozračju gdje su međusobno razmjenjeni dojmovi s tribine. To je ujedno bila prigoda za pružanje prijedloga i ideja za budućnost.

Na koncu druženja je najavljena sljedeća tribina koja je planirana za nedjelju, 24. travnja 2022. u istim prostorima, kada će gošća i predavačica biti gđa. Marija Krivić.

Davor Kormanjoš

U SRIJEMSKOJ MITROVICI ZAPOČELE DUHOVNO–KATEHETSKE VEČERI POD NAZIVOM „OBNOVA KRŠĆANSKOG NAUKA“

08. ožujak 2022.

SRIJEMSKA MITROVICA (TU) – U utorak, 8. ožujka 2022., u rimokatoličkoj župi Sveti Dimitrije, đakon i mučenik, započelo se sa duhovno–katehetskim večerima pod nazivom Obnova kršćanskog nauka. Večer je započela pobožnošću križnog puta u 17.30 sati, a nastavljena je euharistijskim slavljem, koje je slavio mons. Eduard Španović, srijemskomitrovački župnik. Nakon pročitanog Evanđelja uslijedila je prigodna homilija kojoj tema pojedine večeri daje usmjerenje. U ovoj prvoj večeri, mons. Eduard Španović je progovorio o temeljima kršćanstva koje, kako je naglasio, treba tražiti u vjerovanju.

Što je vjera, kako najbolje govoriti o njoj? Kada je riječ o vjeri i vjerovanju kao najbolje usmjerenje vidim u tri radnje: prihvatiti/vjerovati, vršiti i koristiti. Prihvatiti, tj. vjerovati sve ono što nam Bog objavljuje, vršiti zapovijedi koje nam Bog daje i koristiti se svim sredstvima kako bi se spasili.

Možda će se pojaviti pitanje gdje se to sve može naći? Bog nam se objavljuje i potiče nas da Ga tražimo, na osobit način u Svetom Pismu. Tu možemo naći i Njegove zapovijedi. A ni sredstva za Spasenje nisu daleko od nas. To su Sakramenti koji su nam tako bliski, neke su od poruka koje je izrekao mons. Eduard Španović.

Duhovno–katehetske večeri, koje su započele u prvom tjednu korizme imaju za cilj obnovu kršćanskog nauka, kako i sam naziv svjedoči, te učvršćivanje vjernika u nauku kako on ne bi ostao na razini davno naučenog vjeronaučnog sadržaja. Nadalje cilj im je poticanje vjernika kako bi dublje živjeli i svjedočili vjeru.

U srijemskomitrovačkoj župi Sveti Dimitrije, đakon i mučenik, ove se večeri oragniziraju svakih 5 godina.

Ivica Zrno

BISKUP SVALINA, VLADIKA STIPIĆ I O. PERICA O HUMANITARNOJ KRIZI U UKRAJINI

07. ožujak 2022.

ZAGREB (IKA) – U emisiji „Susret u dijalogu“ Hrvatskoga radija u ponedjeljak 7. ožujka o odgovoru Crkve na krizu zbog sukoba u Ukrajini razgovarali su ravnatelj Hrvatskoga Caritasa srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina, križevački vladika Milan Stipić i ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Stanko Perica.

Emisiju u kojoj se razgovaralo o Ukrajini koja je suočena s ruskom invazijom, nastajanju velike humanitarne krize, te pripremama u cijeloj Europi za prihvat sve većeg broja izbjeglica dok Ujedinjeni narodi upozoravaju da postoji opasnost od najveće izbjegličke krize u 21. stoljeću, uredila je i vodila Ana Dagelić.

Biskup Svalina: Hrvatski Caritas aktivno pomaže Ukrajincima

Mons. Svalina rekao je da se Hrvatski Caritas od početka krize uključio u inicijativu za osmišljavanje strategije za pomoć ljudima u njihovoj nevolji. „Hrvatski Caritas je u svakodnevnoj komunikaciji s Caritasom Ukrajine da bismo što adekvatnije pokušali dati odgovore na njihove potrebe. To je u prvom redu žurno zbrinjavanje ljudi koji se kreću iz ugroženih krajeva prema granicama s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom“, napomenuo je.

Hrvatski Caritas je zajedno s ostalim nacionalnim organizacijama umrežen preko Caritasa Europa i Cartiasa Internationalis te preko tih kanala pokušavaju što primjerenije odgovoriti na izazov velikog izbjegličkog vala koji zahvaća neke dijelove Europe pa tako i Hrvatsku.

Biskup Svalina rekao je da slike koje se posljednjih dana mogu vidjeti podsjećaju na nedavnu hrvatsku povijest. Kao što su mnogi tada, i Ukrajinci bježe ispred razorne sile nastojeći spasiti goli život, a neki pritom nisu stigli uzeti ni osobne dokumente.

Stoga Caritas prikuplja i distribuira stvari potrebne za prvi prihvat, primjerice odjeću, obuću i higijenske potrepštine da bi se izbjeglice potom dalje moglo transferirati na sigurno.

„Skuplja se ozbiljna suma sredstava, također se javljaju ljudi s konkretnim oblikom pomoći u naravi. Međutim, situacija je tu pomalo delikatna jer treba koordinirati koridore, usmjeravati tu pomoć prema ciljanim skupinama. U Ukrajinu je gotovo nemoguće ući na jedan takav način“, naglasio.

Dodavši da je zbog toga potrebna koordinacija pozvao je sve koji žele pomoći da se ne upuštaju u samostalne akcije, nego da to čine preko organizacija poput Caritasa, JRS-a i Crvenoga križa.

Osim toga, Ukrajincima je, kao svakomu tko je napadnut, tko je ranjen, potrebna blizina, rekao je mons. Svalina. U tom smislu, podsjetio je na podršku koju posljednjih dana iskazuje papa Franjo, iskazujući da je Crkva kao i čitav svijet uz njih. „Papa u ime katoličkog svijeta izražava molitvu i solidarnost i poziva sve vjernike i ljude dobre volje da osim uz molitveni vid i žrtvu, konkretno materijalnom pomoći, doprinesu da ljudi koji su stradali osjetili istinsku blizinu i toplinu i da nisu prepušteni sami sebi“, podsjetio je.

Vladika Stipić: Ukrajinskim svećenicima ne pada na pamet napustiti svoje ljude

Križevački vladika Stipić osvrnuvši se na trenutnu situaciju pojasnio je vjerske prilike u Ukrajini.

Naglasio je da trenutni sukob nema nikakve veze s vjerskim pitanjima. „To su isključivo političke, gospodarske, sigurnosne i vojne teme.“ Sukob je vezan i uz ekonomska pitanja, prirodne resurse i strategije raznih svjetskih sila koje žele svaka na svoj način sebi nešto osigurati, „nažalost preko leđa jedne Ukrajine“, dodao je.

U Ukrajini ima 6 milijuna katolika, od kojih su većina grkokatolici, a oko pola milijuna su rimokatolici, a oko 40 milijuna stanovnika (90 posto) su pravoslavci koji pripadaju Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Carigradske patrijaršije te Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Moskovske patrijaršije pojasnio je križevački vladika.

Mnogi grkokatolici iz područja Ukrajine su prije 120 godina doselili u prostore Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom migracija unutar Austro-ugarske monarhije koja je naseljavala svoje stanovnike s jednog kraja monarhije na drugi. „Tako da smo mi u sastav naše Križevačke biskupije dobili vjernike grkokatolike ukrajinske narodnosti koji i dandanas postoje i u svojim župama čuvaju svoju tradiciju, jezik i običaje. Njihova je koncentracija pretežno oko Slavonskog Broda i u Slavoniji. Naravno, nešto ih ima u Zagrabe i BiH. Što se tiče te povijesne veze ona postoji odavno. I u vrijeme postojanja Sovjetskog saveza kada je Ukrajina bila dio njega Crkva je bila zabranjena, Grkokatolička Crkva bila je potpuno u ilegali i mi smo tada iz naše Križevačke biskupije surađivali, pružali svoju potporu i pomoć. Sada u ovoj situaciji, sukladno tomu, budući da jako veliki broj izbjeglica iz Ukrajine dolazi na prostor središnje i zapadne Europe, također i u Hrvatsku, a među njima postoji određeni broj katolika istočnog obreda koji zapravo dolaze u našu biskupiju, bili smo dužni osnovati Povjerenstvo za prihvat izbjeglica iz Ukrajine da bi ih se moglo karitativno i duhovno opskrbiti“, podsjetio je.

Na raspolaganju izbjeglim vjernicima je više od deset grkokatoličkih svećenika koji govore ukrajinski. Dolazeći iz tragične situacije „susresti svećenika koji govori tvoj jezik, koji će ti reći par lijepih riječi, koji će ti pomoći i karitativno, koji će te obići u tom trenutku mislim da je jako važno i presudno“, mišljenja je mons. Stipić.

Rekao je da su u prvom valu u Hrvatsku došli ljudi koji ovdje imaju obitelj i rodbinu. No, kako je napomenuo, ako se ratno stanje nastavi i eskalira, može se očekivati veći broj izbjeglica koji u Hrvatsku neće doći ciljano nego po nuždi i sili potrebe.

Također je istaknuo da su Hrvati „srodni i bliski s ukrajinskim narodom“ te im je stoga potrebno izići ususret. Iz svog iskustva posvjedočio je da su Ukrajinci kao ljudi slavenski narod mentaliteta sličnog Hrvatima. Radišni su, dobri i sličnih navika i lako se uklapaju u naš prostor, dodao je.

Vjernicima pravoslavcima, pak, također će biti od pomoći što se moći s nekim sporazumjeti na svom jeziku, dodao je.

Osim toga, križevački vladika rekao je da je u svakodnevnoj komunikaciji s nekoliko svećenika i biskupa iz Ukrajine. Spomenuo je da su u početku sukoba bili vrlo uplašeni jer se invazija za njih dogodila iznenada jer su ju više očekivale strane zemlje i mediji nego sami Ukrajinci. „Oni su do posljednjeg trenutka mislili da do toga neće doći. Međutim kad je to veće počelo bili su u priličnom šoku jer je počelo naglo i vrlo dramatično.“

„Ukrajinski svećenici rekli su da ne planiraju napuštati svoju zemlju i svoj narod. Oni planiraju ostati uz svoje ljude dokle god to uopće ikako bude moguće. Mi smo ponudili nekim svećenicima i njihovim obiteljima smještaj ovdje kod nas u slučaju potrebe, međutim, rekli su: Do daljnjega mi svi ostajemo, ne pada nam na pamet da ostavimo svoje ljude same. To je uistinu junački čin i oni su zaista spremni na sve jer znaju da situacija može biti jako teška“, kazao je križevački vladika.

Humanitarna situacija je teška, a vjerske institucije su zbog opasnosti od bombardiranja premjestile svoje djelovanje u podzemlje u podrume gdje se na sigurnom služe svete liturgije i moli se. „Međutim, Ukrajinska Crkva je kroz povijest naučila biti u podrumima zbog progonstva“, ustvrdio je mons. Stipić.

Istaknuo je da je u trenutnoj situaciji dijalog između Crkvi jako važan. „Suglasnost i jedinstvo među crkvenim poglavarima također mnogo doprinosi zajedništvu i miru u svijetu. Zato smatram da se crkveni poglavari uvijek moraju zalagati za mir i međusobnu solidarnost i bratstvo različitih naroda.“ Podsjetivši da u Ukrajini djeluje nekoliko Crkvi, primijetio je da humanitarna i ratna kriza sve pogađa jednako.

O. Perica: Isusovačka služba za izbjeglice treba prevoditelje, volontere…

O. Stanko Perica rekao je da je JRS sve svoje kapacitete stavio u službu izbjeglica. Ljudima nastoje pružiti potrebnu pomoć, među ostalim humanitarnu, psiho-socijalnu i pravnu te povezati obitelji koje su spremne pružiti utočište s izbjeglicama koji ga traže.

„Vrlo je važno da izbjeglice ne budu tijekom dužeg razdoblja smještene u nekakvim institucijama gdje se teško snaći, kao što su dvorane i hale“, naglasio je. Dodao je da je poželjno smjestiti ih u privatni smještaj obiteljskog tipa radi lakše integracije u društvo.

Trenutno je sjedište JRS-a u Ukrajini u Lavovu, a kroz njega svakodnevno prolazi veliki broj ljudi. „Situacija je pomalo kaotična, kolegama nije lako“, ustvrdio je o. Perica. Dodao je da sami djeluju u pogibeljnim okolnostima, ali žele pružiti pomoć svima kojima je potrebna i biti glas utjehe i razuma.

JRS na društvenim mrežama prenosi vijesti o aktualnom stanju i iskazuje svoje potrebe. Između ostalog potrebni su im prevoditelji, volonteri i oni koji su spremni udomiti izbjeglice. Svi zainteresirani mogu se javiti JRS-u koji će ih uvesti u bazu podataka te prema potrebi kontaktirati.

S obzirom da se za prelazak ukrajinske granice čeka satima pa i danima, o. Perica napomenuo je da Europska unija aktivira Direktivu o privremenoj zaštiti. Ta zakonska uredba bila je donesena zbog rata na prostoru bivše Jugoslavije, ali dosad nikada nije bio aktiviran. Zahvaljujući tomu, Ukrajinci će moći slobodnije putovati i bez putovnice te neće morati tražiti azil nego će im biti automatski osiguran na godinu dana s mogućnosti produljenja do tri godine. Tako će moći raditi na području EU-a, školovati se, pohađati vrtić…

Podsjetivši na riječi pape Franje iz enciklike Fratelli tutti da rat nikada nije opravdan, da se u njemu uvijek mnogo više gubi negoli dobiva, i da rat nikada nije rješenje, izrazio je da će ta kušnja na kraju uroditi promjenom na bolje: ojačavanjem solidarnosti, empatije, osjećaja zajedništva i blizine prema svim ljudima.

U perspektivi budućnosti, o. Perica kazao je da broj migranata i izbjeglica iz godine u godinu sve više povećava u značajnoj mjeri. Migracije će napose poticati klimatska kriza, a prema nekim predviđanjima 2050. godine na Zemlji će biti 10 milijardi stanovnika, a među njima će svaki deseti biti migrant.

„Moramo biti spremni da će ljudi dolaziti i u našu domovinu i kao kršćani smo pozvani iskazati solidarnost. Inzistirati s jedne strane i na zaštiti svojih građana – na pravima koja oni imaju pravo uživati, međutim, s druge strane, isto tako iskazati solidarnost i bliskost s onima kojima je pomoć potrebna“, zaključio je.

Izvor: ika.hkm.hr

UKRAJINSKI VELEPOSLANIK KIRILIČ I RAVNATELJ HC-A BISKUP SVALINA O DALJNJIM KORACIMA U PRUŽANJU POMOĆI UKRAJINSKOM NARODU

07. ožujak 2022.

ZAGREB (IKA) – Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasilj Kirilič i ravnatelj Hrvatskog Caritasa srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina sastali su se u ponedjeljak, 7. ožujka, u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu na kojem su razgovarali o aktualnom stanju u Ukrajini i pomoći koju Hrvatski Caritas pruža zemlji napadnutoj od ruskog agresora.

Kako je rekao ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasilj Kirilič u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu, zahvalan je na podršci Hrvatskog Caritasa koji je aktivno uključen u prikupljanje humanitarne pomoći ukrajinskom narodu.

“U ovom teškom trenutku za Ukrajinu sve što se radi snažna je podrška našoj zemlji. Na sastanku smo razgovarali kako bismo mogli unaprijediti podršku Ukrajincima u ovom teškom trenutku agresije Ruske Federacije na Ukrajinu. Dobio sam podršku, stvorili smo plan kako nastaviti daljnju suradnju. Još jednom zahvaljujem Hrvatskoj, Hrvatima i Hrvaticama kao i ravnatelju Hrvatskog Caritasa na podršci i pomoći”, istaknuo je veleposlanik Kirilič.

Nadodao je kako su trenutno velike potrebe u Ukrajini.

“Kad se događa rat, a rekao bih da ovo što se događa u Ukrajini je genocid, uvijek su potrebni lijekovi te mnoge druge potrepštine. Ukrajinci su snažni duhom kao i ukrajinska vojska te smo uvjereni u pobjedu. Ovdje se radi o tome da branimo svoju obitelj i svoje domove. Ne trebamo tuđe već branimo svoje. I to nam daje snagu za pobjedu”, poručio je ukrajinski veleposlanik Kirilič.

Prema riječima ravnatelja Hrvatskog Caritasa srijemskog biskupa koadjutora Fabijana Svaline, Hrvatski Caritas je uključen u prikupljanje pomoći za Ukrajinu od samog početka ruskog napada.

“Fotografije koja nam dolaze iz Ukrajine kao i svjedočanstava dobrih ljudi uistinu su zastrašujuća. Želim zahvaliti svim onima koji nas cijelo vrijeme podupiru, a konkretno sada u pomaganju Ukrajini. Pomoć je i dalje potrebna i to u hrani i u lijekovima. Caritas će koordinirati pomoć Ukrajini zajedno sa svojim partnerima kako bi pomoć došla što prije jer pomoć koja stigne u pravi trenutak je prava pomoć”, naglasio je biskup Svalina.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa istaknuo je kako je u svakodnevnom kontaktu s Caritasom Internationalis.

“Zahvaljujem svim svojim suradnicima na svakodnevnom operativnom djelovanju. Redovito šaljemo novac Caritasu Internationalis kako bi žurno djelovali prema onima kojima je pomoć potrebna. Također zahvaljujem svima koji zovu donacijski telefon te na taj način direktno pomažu Caritasovo djelovanje”, poručio je biskup Svalina.

Novčani dar za pomoć Ukrajini možete darovati:

  • putem on-line uplata na www.caritas.hr (žurne akcije u svijetu – Ukrajina)
  • uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa kod Privredne banke Zagreb d.d.; IBAN: HR0523400091100080340; SWIFT/BIC: PBZGHR2X; svrha uplate: pomoć Ukrajini
  • pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena po pozivu 6,25 kn, PDV uključen)

Izvor: ika.hkm.hr

PISMO MSGR. SVALINE CARITASU UKRAJINE I CARITAS–SPESU UKRAJINE

07. ožujak 2022.

ZAGREB (IKA) – Pismo ravnatelja Hrvatskoga Caritasa srijemskog biskupa koadjutora Fabijana Svaline predsjednici Caritasa Ukrajine Tetiani Stawnychy i ravnatelju Caritas–Spesa Ukrajine vlč. Vyacheslavu Grynevychu, 7. ožujka 2021.

Draga Tetiano Stawnychy, dragi o. Vyacheslave Grynevychu,

S dubokom zabrinutošću i silnom tugom u srcu pišem vam ovo pismo kao kolegama u istoj časnoj službi pružanja podrške, prijateljske blizine, ruke pomoći i pozornog uha Božjoj djeci, službi koja nas ujedinjuje povezujući nas s naše dvije obitelji: Caritasom Europa i Caritasom Internationalis.

Baš kao što dijelimo istu vjeru i isti pogled na Božji stvoreni svijet i čovječanstvo, jednako udružujemo ruke radi neumorna i predana svjedočenja Božje bezuvjetne ljubavi, milosrđa i oprosta za ljude koji podnose siromaštvo, marginalizaciju, strah, glad, nepravdu i sukobe – želim vas uvjeriti da smo ovih dana više nego ikada solidarni s vama dok se vaš narod, naši dragi ukrajinski prijatelji, suočava sa strašnom patnjom nametnuta nasilna rata.

U Hrvatskom Caritasu, kao i cijeloj mreži Caritasa u Hrvatskoj, pridružili smo se molitvi za vas i vaše djelatnike i volontere, kao i sve vaše sunarodnjake kojima nastojite služiti. Pokrenuli smo kampanju na razini cijele zemlje, tražeći kreativne načine da vam pomognemo u ovom teškom trenutku u povijesti vaše zemlje. S radošću smo otvorili svoja srca da bismo se pripremili za otvaranje naših domova radi dobrodošlice onima koji su pobjegli iz Ukrajine i koji će u Hrvatskoj potražiti utočište i sigurnost.

Predano i žarko molimo da naš milostivi Bog podari djelatnicima Caritasa u Ukrajini snagu, smjelost i odlučnost, a svim našim ukrajinskim sestrama i braći dragocjen i spasonosan dar sposobnosti da gledaju i vide dalje od nečuvenih opasnosti koje su sve vas pogodile. Hrvati su doživjeli rat, prošli smo ga, iskusili smo bol i gubitke, znamo što prolazite i iskreno suosjećamo s vama. Ne gubite iz vida onoga koji je jedini svemoćni Gospodin, koji se brine da dobro uvijek prevlada.

Neka bude mir i neka počne s nama, njegovim poslanicima. Neka zajedno budemo svjedoci i radujemo se što prije čudesnom Božjem zahvatu u Ukrajini.

„Onomu pak koji snagom u nama djelatnom može učiniti mnogo izobilnije nego li mi moliti ili zamisliti…“ (Ef 3, 20).

Neka Bog blagoslovi svaki trud, žrtvu i čin ljubavi dok usred nemira nastojite svjedočiti Božju iscjeljujuću prisutnost i mir koji nadilazi svaki razum.

U ljubavi Kristovoj,

msgr. Fabijan Svalina
ravnatelj Hrvatskog Caritasa, srijemski biskup koadjutor

 

Izvor: ika.hkm.hr