U ime Srijemske biskupije na dodjeli ugovora sudjelovao je mons. Josip Ivešić. Ugovore  su preuzeli i predstavnici župa i udruženja s područja biskupije, koji su ostvarili pravo financiranja preko ovog projekta.

VINKOVCI (HR) - Ugovori o financiranju u sklopu programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije svečano su uručeni u Gradskoj knjižnici u Vinkovcima.

Ove godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s 1,7 milijuna eura financira ukupno 32 projekta, što je, prema riječima državnog tajnika u tome ministarstvu, Domagoja Mikulića, značajan rast u odnosu na početak programa – prije četiri godine bilo je osigurano svega 390.000 eura.

„Ovaj program od velike je važnosti za naše Ministarstvo jer kroz njega imamo priliku pomoći našim Hrvatima koji žive u Srbiji, osobito u prekograničnoj suradnji, gdje najveću pomoć dobivaju od načelnika, gradonačelnika i ravnatelja ustanova s područja Hrvatske, koji imaju veće europsko i projektno iskustvo. Time, osim što pomažemo ostvarivanju njihovih vizija i želja u Srbiji, pripremamo ih i za ono što ih čeka kada Srbija pristupi Europskoj uniji i kada ta sredstva budu dostupnija – da hrvatska zajednica može ta sredstva koristiti i realizirati sve projekte koje želi i koje smatra potrebnima“, poručio je Mikulić.

U prekograničnom programu sudjeluju Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija. Kako je naveo gradonačelnik Vinkovaca i saborski zastupnik Ivan Bosančić, svi ti projekti koji se provode na njihovim područjima doprinose razvoju.

„Naši ljudi iz Vojvodine uspjeli su dobiti financijska sredstva kako za svoje crkve, tako i za neke druge projekte. To je blagodat europskih fondova i naše situacije – da možemo pomoći našim ljudima i naučiti ih kako se rade projekti“, rekao je Bosančić.

Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, istaknuo je da je važno da Hrvatska čuva svoje sunarodnjake diljem svijeta, pa tako i u susjednim državama, što ovaj program i potvrđuje.

„I ovaj današnji događaj dodjele ugovora govori o tome kolika je zauzetost Vlade Republike Hrvatske u svemu onome što propisuje Ustav. No, prije svega nam je važno čuvati našu nacionalnu manjinu u Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj, svih 12 država Europske unije i u Bosni i Hercegovini“, rekao je Milas.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, Jasna Vojnić, podsjetila je da je ovo četvrta godina provedbe programa te da je do sada uloženo 3,7 milijuna eura, od čega je najveći dio – oko 70 posto – usmjeren Hrvatima u Srbiji.

„Ono što je velika vrijednost ovih projekata jest to što se svi ovdje poznajemo. To je možda ono što se ne vidi, što je iza tih financijskih sredstava, ali je iznimno važno za Hrvate u Srbiji – da se povežemo s našom matičnom domovinom i umrežimo s udrugama i župama iz Hrvatske. Sada, nakon četiri godine, možemo reći da se to doista vidi u Srbiji – obnovljeno je desetak pastoralnih centara, napravljen je TV studio »Matica«, zavičajna knjižnica, krovovi, fasade, pa sve do obnove šokačkih kuća, manifestacija koje održavamo, sitnih potrebština za radionice, poput peći za pečenje ili stroja za vez. Podrška Hrvatima u Srbiji je zaista opipljiva – kad dođete u Vojvodinu, na mnogo mjesta možete vidjeti naljepnice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, što jasno pokazuje da Hrvatska pomaže Hrvatima u Srbiji.“ navela je Vojnić.

Izvor: www.hrvatskarijec.rs

Crkvene institucije i udruženja s područja Srijemske biskupije koje su ostvarile pravo financiranja svojih projekata u sklopu programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije su:

• Biskupski ordinarijat
• Biskupijski Caritas Srem
• Rimokatolička župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, Zemun
• Rimokatolička župa Svete Terezije od Djeteta Isusa, Beška
• Rimokatolička župa Svetog Jurja, Golubinci
• Rimokatolička župa Presveto Trojstvo, Kukujevci
• Udruženje građana „Navis“, Maradik
• Udruženje mladih „Prijatelji nade“

​Srijemska biskupija zahvaljuje Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije što je prepoznalo vrijednost projekata prijavljenih na natječaj u očuvanju vjerske i kulturne baštine Hrvata u Srijemu, te je ovim sredstvima pomoglo njihovu realizaciju.

U ponedjeljak, 14. travnja, župa Uzvišenja svetog Križa, podržana od strane Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kroz projekat „Blagdani nas povezuju“, sudjelovala je na manifestaciji „Prolećni trg“

RUMA (TU) - Turistička organizacija općine Ruma (uz podršku Općine Ruma) organizator je manifestacije koja se održava u travnju na gradskom trgu, a čiji je program namijenjen prvenstveno najmlađim posjetiteljima. Teme manifestacije su tradicija i običaji povodom Uskrsa, briga o zdravlju, obitelji i prirodi, humanost, kreativnost i timski duh na djelu. Upravo s takvim motivima nastupila je na trgu i rumska župa. Djeca i odrasli, predvođeni župnikom, preč. Josipom Ivešićem, tog ponedjeljka od 17 h izašli su na centar Rume noseći boje, gitaru, pjesmaricu, darove i mnogo dobre volje, kako bi navijestili predstojeći Uskrs i svojim sudjelovanjem u životu zajednice. Bojilo se i crtalo, po hartiji i po pločniku, pjevalo se i družilo, dijelili se darovi okupljenima na trgu. Mnogo se djece priključilo župljanima, te su svi skupa crtali, bojili i podijelili osmijehe i lijepe trenutke. Najmlađi polaznici vjeronauka otpjevali su uz pratnju gitare „Mi želimo uzdić Isusa“, a na koncu su i nazočni članovi župnog zbora otpjevali „Bliže, o Bože moj“, poneseni divnom atmosferom ljubavi i zajedništva koja se mogla osjetiti tog popodneva na gradskom trgu u Rumi.

M. Mikolaci

Vjeronačuni susret u crkvenoj dvorani u Šidu i Križni put za djecu iz župe Šid i filijala šidske općine

ŠID (TU) - Svake subote u crkvenoj dvorani u Šidu župnik preč. Nikica Bošnjaković održava župnu katehezu za djecu iz župe Šid i filijala šidske općine. Prelazeći 354 km župnim kombijem, budući da je šidska općina prilično razuđena, svake subote svećenik dovozi djecu u Šid iz Vašice, Batrovaca, Kukujevaca, Erdevika, Ljube, Bingule, Sota i Morovića, njih 40, od I. do VII. razreda osnovne škole.

Tako je bilo i prošle subote kada je održana posljednja župna kateheza u korizmi. Stoga je ona bila posebna, budući da su se pripremali na uskrsnu ispovijed i dolazak najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa.

Susret je započeo kao i obično. Nakon prozivke i podjele novog broja dječjeg mjesečnog lista Mak, uslijedila je molitva. Na početku djeca ponavljaju glavne istine vjere i kršćanske riječi: deset zapovjedi, Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu, apostolsko vjerovanje, Anđelu čuvaru i pet crkvenih zapovjedi. S radošću i puni vjere, djeca su ih zajedno sa župnikom govorila.

Po završetku kateheze ove subote su otišli u crkvu Presvetog Srca Isusova gdje su sudjelovali na Križnom putu. Krećući se od postaje do postaje, zajedno sa župnikom, čitali su 14 molitava za svaku postaju do završne molitve, pripremajući se tako za proslavu Uskrsa sljedeće nedjelje.

I ova posljednja korizmena kateheza završena je zajedničkom užinom i druženjem u velikom župnom dvorištu.

S.D.

Župa sv. Dimitrija, đakona i mučenika organizirala  je u utorak, 15. travnja, duhovnu obnovu za svoje župljane kako bi se što bolje pripravili za nadolazeću proslavu Uskrsa

SR. MITROVICA (TU) - Voditelj duhovne obnove bio je fra Krunoslav Kolarić, teolog i psihoterapeut na službi u Vukovaru. Tema je bila „Put opraštanja prema oprostu.“

Program je započeo u 17.30 sati klanjanjem pred Presvetim. Voditelj je molio za nova duhovna zvanja u Sremskoj biskupiji.

Poslije klanjanja fra Krunoslav je održao duhovni nagovor o opraštanju i oprostu kroz ovo korizmeno vrijeme, ali i kroz cijelokopni čovjekov život. Opraštanje i oprost su povezani pojmovi koji se odnose na postupak oslobođenja od negativnih emocija. Opraštanje obuhvaća unutarnji proces emocija. Oprost je konkretan čin, koji se često daje osobi koja nas je povrijedila, ranila ili nanijela štetu. Paradoks oprosta je učiniti korak, pokret s mjesta ljubavi. Tema „Put opraštanja prema oprostu“ istražuje procese: psihološke, emocionalne i duševne aspekte, koje uključuju izvorne povrede, njihovo prepoznavanje, kao i transformaciju tih povreda kroz proces opraštanja. To je put koji obuhvaća oslobođenje od negativnih emocija poput gnjeva, tuge, ljutnje ili razočarenja te prelazak ka stanju unutrašnje slobode i mira naše duše.

Na svetoj misi, koja je bila nakon duhovnog nagovora, fra Krunoslav je imao kratko razmatranje na temu liturgijskih čitanja, u kojem je povezao oproštenje i oprost s čovjekovim priznanjem i kajanjem zbog počinjenih grijeha prema Bogu, sebi i bližnjima. Potaknuo je okupljene na češće ogledavanje na Uskrsloga Gospodina kroz muku, smrt i Uskrsnuće koje ćemo ovih dana kroz obrede i proslaviti.

„Ne bojte se! Ta znam da tražite Isusa Raspetoga. Nije ovdje! Uskrsnuo je, kako reče!“ (Mt 28,5-6)

Draga braćo i sestre u Kristu!

U ovoj Jubilejskoj godini milosti, dok nam Crkva otvara vrata oprosta, obraćenja i obnove, dočekujemo Uskrs – središnji događaj naše vjere. To nije tek svetkovina, nego stvarnost koja mijenja čovjeka: Krist je uskrsnuo! Smrt nema zadnju riječ, tama nije jača od svjetla, a očaj ustupa pred nadom.

Uskrs nas podsjeća da ni prvi učenici nisu lako prepoznali istinu uskrsnuća. Nakon Velikoga petka, bili su zatvoreni, prestrašeni, obuzeti sumnjom i neizvjesnošću. I mi danas, u vremenu globalne nesigurnosti, podjela, ratova i nepravdi, lako prepoznajemo tu istu ljudsku tjeskobu. No, u srce toga straha ulazi Gospodin i govori: „Mir vama!“ (Iv 20,19). Njegov mir nije krhak ni privremen: „Ne dajem vam ga kao što ga svijet daje.“ (Iv 14,27) – to je mir koji iscjeljuje i osposobljava za novo življenje.

Kristov mir nas poziva da budemo graditelji mostova, a ne zidova, svjedoci pomirenja, a ne podjela. „Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!“ (Mt 5,9) – Uskrs nas poziva na djelotvornu ljubav, onu koja se ne zatvara u osjećaj sigurnosti, nego izlazi u svijet i liječi rane.

Uskrsli nas poziva da pogledamo oko sebe i prepoznamo Njega u licu siromašnih, napuštenih, zaboravljenih. „Tko vas primi, mene prima.“ (Mt 10,40) – Socijalni nauk Crkve nije dodatak Evanđelju, već njegov konkretan izraz. U ovoj godini milosti, zapitajmo se: Jesmo li spremni izići iz sebe i služiti Kristu u najmanjima?

Crkva nije puka zajednica pojedinaca, već živo Tijelo Kristovo u kojem smo svi povezani. „Ako je jedan ud proslavljen, raduju se s njim svi udovi.“ (1 Kor 12,26). U svijetu obilježenom ravnodušnošću, Crkva je pozvana biti svjetionik nade, vjere i djelatne ljubavi.

Uskrs je i poziv na novi početak. Kao što su apostoli, osnaženi Duhom Svetim, izišli iz zatvorenih prostora i hrabro svjedočili Krista, tako i mi moramo iznijeti Uskrs izvan crkvenih zidova – u naše obitelji, škole, radna mjesta, društvene prostore. Vjera mora postati vidljiva u djelima pravednosti, sućuti i hrabrosti.

Draga braćo i sestre, neka ovaj Uskrs bude trenutak kad ćemo otvoriti srce Uskrslom Kristu – da nas preobrazi, obnovi našu vjeru, učvrsti nadu i probudi ljubav. U svijetu ranjenom strahom i nepovjerenjem, budimo svjetlo u tami, sol zemlje i glasnici nade.

„U svijetu imate muku, ali hrabri budite – ja sam pobijedio svijet!“ (Iv 16,33) – neka nas te riječi prate dok s pouzdanjem koračamo putem Uskrsloga. U zajedništvu s biskupom u miru, mons. Đurom Gašparovićem, svima Vama, draga braćo i sestre, te svim svećenicima, redovnicima i redovnicama u Srijemskoj biskupiji, kao i svima Vama dragi Prijatelji i dobročinitelji Srijemske biskupije, od srca želim sretan, radostan i nadasve blagoslovljen Uskrs!

+ Fabijan

srijemski biskup

Radionica je održana u subotu, 12. travnja

RUMA(TU) - Župa Uzvišenja svetog Križa organizirala je uskrsnu radionicu, uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

S početkom u 16 sati, radionica je okupila, kako djecu i mlade, tako i nešto starije župljane, te je u zajedništvu i radosti proteklo i ovo druženje u rumskom pastoralnom centru. Uz razgovor, pjesmu i posluženje, kreativni učesnici su izradili i obojili slike sa uskrsnom tematikom, kojima će na sam dan Uskrsa ukrasiti župno dvorište.

Radionica je održana uz pomoć i podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kroz projekt pod nazivom „Blagdani nas povezuju”.

M. Mikolaci