NOVA IMENOVANJA U ZAGREBAČKOJ NADBISKUPIJI - MEDIJI I ODNOSI S JAVNOŠĆU

Novim glavnim urednikom te vršiteljem dužnosti direktora Glasa Koncila imenovan je Branimir STANIĆ (laik), dosadašnji zamjenik glavnog urednika Ivana Miklenića, a novi pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije bit će Tomislav ŠAGUD.

Novi nadbiskupski tajnik i pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije Tomislav ŠAGUD razriješen je službe upravitelja župe Sv. Josipa Radnika u Zagrebu, a dosadašnji pročelnik ureda Borna PUŠKARIĆ razriješen je i službe urednika Službenog vjesnika Zagrebačke nadbiskupije te službe rektora crkve Krista Kralja na Mirogoju.

Za urednika Službenog vjesnika nadbiskupije imenovan je Tomislav HAČKO, a rektor crkve Krista Kralja na Mirogoju bit će Vlado MIKŠIĆ, priopćeno je iz Zagrebačke nadbiskupije.

VJERNICI U JAMENI PROSLAVILI SVOJU ZAŠTITNICU, SVETU MARIJU MAGDALENU

JAMENA (TU) – Crkva u ovome srijemskom selu posvećena je svetoj Mariji Magdaleni.

Župni upravitelj vlč. Nikica Bošnjaković slavio je svetu Misu 22. srpnja 2020. godine u 11.00 sati. Osim malobrojnih domaćih vjernika, sudjelovali su i vjernici iz okolnih mjesta, koji svake godine na blagdan sv. Marije Magdalene hodočaste u Jamenu.

PROSLAVLJEN SVETI ILIJA, PROROK – CRKVENI GOD U LJUBI

LJUBA (TU) – Ovo srijemsko selo slavi sv. Iliju, proroka kao svoga zaštitnika

Patron crkve, sveti Ilija, prorok, proslavljen je 20. srpnja 2020. godine, svetom Misom u 10 sati, koju je predvodio župni upravitelj vlč. Ivica Zrno, u koncelebraciji s vlč. Nikicom Bošnjakovićem, župnikom u Šidu.

            Staviti život u Božje ruke

Velečasni Zrno je u homiliji naglasio primjer sv. Ilije kao onoga koji je svoj život stavio u Božje ruke, te potaknuo vjernike da se zapitaju što u njihovim životima znači ovaj prorok, osim što je patron njihove crkve. Iako liturgijski nije predviđeno čitanje koje govori o pozivu poroka Ilije, vlč. Ivica Zrno je govorio o tom biblijskom odlomku, ističući njegovu važnost i znakovitost za suvremenog vjernika:

Kada Bog poziva, ne samo proroka, nego bilo koju osobu, da mu se stavi na raspolaganje, a to je ono što je ključno, uvijek je pitanje kako će se odgovoriti. I sv. Ilija je na početku tražio neke izgovore da bi se maknuo od svega toga. Bio je on itekako svjestan da, ako se stavi Bogu na raspolaganje, da će imati mnogo neprijatelja. A nitko ne želi biti sa svima u svađi. Jako je dobro znao da, kada postane čovjek Božji, prorok Božji, da će se upravo to dogoditi. Nema tko neće biti protiv njega baš zato što je u potpunosti na Božjoj strani. To ne znači da su ljudi loši. Nego, onaj tko nastupa u Božje ime mora računati da ljudi neće čuti niti prihvatiti sve one riječi koje govori. Treba li to iznenaditi? Naravno da ne. Pa ni Isusa nisu svi ljudi prihvatili. U jednom trenutku navještaja okreću mu leđa. A Isus se nije ispričavao, znajući da nastupa u ime Istine, nego je rekao i svojim učenicima da mogu ići, ako ni njima ne odgovara ono što čuju…

Kako Ilija odgovara na Božji poziv? On prvo traži kojekakve izlike: kako ću ja to, pa ja nisam najsposobniji ovdje, imaš ovoga i onoga… Ali Bog ima samo jednu devizu. To je sve točno, ali to sve ide na stranu. Sposobnosti mogu jednostavno otpasti i propasti… Bogu treba samo jedna jedina kvaliteta, a to je otvorenost stavljanja svog života u Njegove ruke i staviti svoj život Njemu na raspolaganje. E to je jedino što On traži. Kada nije uspio nagovoriti Boga da nekog drugog izabere, Ilija počinje govoriti o svojim manama, tj. Skreće Bogu pažnju zašto bi bilo dobro da Bog potraži nekog drugog. No, Božji poziv je u potpunosti jednak: Ti stavi svoj život meni na raspolaganje i onda se nemoj brinuti… I unatoč toga što Ilija pokušava pobjeći i izbjeći Božji poziv, događa se jedna jaka simbolika ljudskoga života i to je nama poruka danas: kada si u Božjoj ruci i kada si se stavio Bogu na raspolaganje, bit ćeš Božji čovjek. I onda se događa da ljudi počinju slušati Iliju, počinju registrirati njegove opomene, počinju svoj život usmjeravati prema onome što Ilija govori, poručio je vlč Ivica Zrno.

            Slijediti primjer sv. Ilije

U nastavku propovijedi vlč. Zrno je protumačio narodno vjerovanje o odlasku sv. Ilije na nebo, te pozvao vjernike da slijede primjer svoga zaštitnika:

I u konačnici, kako Sveto pismo opisuje, Ilija odlazi u vatrenim kolima i seli se Bogu. To je zapravo bila prorokova mudrost. On je bio svjestan da od svega onoga kakav je bio samo na temelju toga što se stavio Bogu u ruke i povjerio mu svoj život, Bog mu je dao već ovozemaljsku slavu. On je revnovao za Boga, i usmjeravao je ljude prema Njemu. A sad je opet bio na novome testu i to je jako dobro znao. Ako dopusti nakon svoje smrti da ga pokopaju sa svim počastima, kako to čine sa velikanima, počet će ljudi dolaziti na njegov grob i počet će se njemu klanjati. Bio je, također, svjestan da će s vremenom u očima pojedinih ljudi on postati bog ili božanstvo. Ali prorok Ilija nije želio da se ljudi klanjaju bilo kome, nego jedinome Bogu i za to se borio. Zato je bila naredba njegovim učenicima da, kada umre, njegovo tijelo sakriju. Ništa nije slagao, Bog ga je jednostavno uzeo k sebi. Nema groba, nema tijela, nema mjesta za klanjanje, nego uvijek ono najispravnije: prema Bogu idi i njemu jedinom se klanjaj. Iako se bojao svoga poziva, Ilija je i nakon svoje smrti uspio ispuniti svoju misiju. To je proročka misija – voditi ljude prema Bogu: svojim riječima, svojim djelima i svojim primjerom. I mi bismo takvi trebali biti. Svatko je od nas svjestan svojih i pluseva i minusa, ali ne treba se bojati. Ako svoj život, poput sv. Ilije stavimo u Božje ruke nagledat ćemo se puno većih čudesa nego što ih možemo zamisliti. Poput sv. Ilije, svoj život u ruke Božje stavimo, u Božjem svjetlu hodimo i onda se nemamo čega bojati, zaključio je vlč. Ivica Zrno.

Na kraju misnoga slavlja župnik domaćin zahvalio se vjernicima što su se, unatoč izvanrednim okolnostima i mjerama, okupili proslaviti zaštitnika svoje crkve. Posebno je pozdravio vjernike iz okolnih mjesta koji su i ove godine došli s Ljubljanima proslaviti sv. Iliju.

Tekst: Ana Hodak/Ivica Zrno

Foto: Ana Hodak

UPUTE SVEĆENICIMA U VEZI PRIMJENE NOVIH MJERA REPUBLIČKOG KRIZNOG ŠTABA U BORBI PROTIV PANDEMIJE, KOJE STUPAJU NA SNAGU 17.07.2020.

Draga braćo svećenici!

Iako ste putem medija već obaviješteni o novim preventivnim mjerama Republičkog kriznog štaba u borbi protiv pandemije, a koje se odnose na cijelu državu, smatramo shodnim dati vam nekoliko uputa, kako bismo u svim našim crkvama jednako postupali i tako preduhitrili eventualne zabune i pogrešna tumačenja.

Najprije treba imati u vidu da se moramo strogo pridržavati svih propisanih mjera, koje se odnose na zatvorene prostore, a to su:

-          obavezno nošenje maske,

-          održavanje međusobne udaljenosti od 1,5 metara,

-          postavljanje dezo-barijera i sredstva za dezinfekciju ruku na ulazima.

Poštovanje ovih mjera obvezuje vlasnika objekta, odnosno odgovornu osobu – u našem slučaju ste to vi svećenici – zbog čega vas pozivamo da se gore navedenog striktno pridržavate i providite da se i svi vjernici u crkvi pridržavali svih ovih mjera.

Nadalje, prema odredbi Kriznog štaba „u svim javnim zatvorenim prostorima (…) ograničava se broj lica koja tu mogu biti istovremeno prisutna, tako da na svaka 4 m2 može biti prisutno jedno lice. Na ulazu u objekat (…) mora biti jasno istaknuta površina i broj lica koja mogu biti istovremeno prisutna.“ Radi poziva na osobnu odgovornost svih vjernika, neka kod ulaza u crkve odnosno kapele bude istaknuto upozorenje na sve gore navedene preventivne mjere, za što vam u prilogu dostavljamo primjer izgleda.

Budući da u najavi novih mjera nije jasno definirano na što se točno odnosi zabrana okupljanja na javnim mjestima za više od 10 osoba, a kako bismo otklonili svaku sumnju da se to ne odnosi na redovita bogoslužja, donosimo ovdje objašnjenje Republičkog kriznog štaba od ranije, prema čemu se „pod organiziranim okupljanjem na zatvorenom i otvorenom javnom prostoru naročito smatraju: proslave, muzičke, zabavne i kulturne manifestacije, politički skupovi, sportski događaji sa prisustvom publike i slična okupljanja“ (usp. „Odluka o određivanju posebnih mera zaštite stanovništva od zarazne bolesti Covid-19 na teritoriji grada Beograda“ u Sl. glasnik RS, br. 98/2020). Ovo namjerno naglašavamo imajući u vidu da vlasti u pojedinim općinama traže zabranu bogoslužja s narodom, a moguće je da će isto tumačenje novih mjera zastupati i sanitarni inspektori prilikom obilaska terena. Također smo iz Patrijaršije dobili informaciju da kod njih „neće biti nikakvih unutarnjih restriktivnih mjera“, prema čemu zasad nema potrebe da se u našim crkvama drugačije postupa.

Draga braćo svećenici, budimo odgovorni u striktnom poštivanju propisanih mjera, te ustrajmo u molitvi da ova pošast što prije prođe, za što neka nam bude na pomoć časni zagovor blažene Djevice Marije od brda Karmela, čiji spomendan danas slavimo.

Uz blagoslov u Gospodinu,

Dana 16. srpnja 2020.

Vaši biskupi:

ŽIVOTOPIS NOVOIMENOVANOG MOSTARSKO-DUVANJSKOG BISKUPA I TREBINJSKO-MRKANSKOG APOSTOLSKOG UPRAVITELJA PETRA PALIĆA

HVAR (IKA) – Sveti Otac Franjo imenovao je dosadašnjeg hvarskog biskupa i generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije Petra Palića novim mostarsko-duvanjskim biskupom i trebinjsko-mrkanskim apostolskim upraviteljem, objavila je u subotu, 11. srpnja 2020. godine, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj. Donosimo životopis mons. Palića.

Don Petar Palić je porijeklom iz Janjeva, najstarije hrvatske dijaspore na Kosovu. Rođen je 3. srpnja 1972. godine u Prištini, tadašnjoj Skopsko-prizrenskoj biskupiji.

Nakon osnovne škole pohađao je Klasičnu gimnaziju u Skoplju i Subotici te od 1990. do 1995. godine Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

U listopadu 2005. godine upisao je poslijediplomski studij na Teološkom fakultetu Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu, na kojem je postigao doktorat iz teologije 2009. godine.

Za svećenika Dubrovačke biskupije zaređen je 1. lipnja 1996. godine.

U Dubrovačkoj biskupiji obnašao je sljedeće službe:

od 1996. do 2005. službu predstojnika Katehetskog ureda;

od 1998. do 2005. službu osobnog tajnika dubrovačkog biskupa;

od 1999. do 2017. službu ravnatelja Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.

Od 2005. do 2008. upravljao je župom Dobl u biskupiji Graz-Seckau, Austrija.

Godine 2009. imenovan je biskupskim vikarom za pastoral, a od 2011. do 2017. obnašao je službu generalnog vikara Dubrovačke biskupije.

Godine 2003. bio je predsjednik Središnjeg odbora za pripremu posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Dubrovniku i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku 2014.

Predstojnik je Stolnog Kaptola sv. Marije u Dubrovniku, a bio je i član Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju.

Na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije 25. siječnja 2017. izabran je za generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije.

Imenovan je biskupom hvarske biskupije 9. ožujka 2018.

Govori njemački i talijanski jezik, služi se engleskim, ruskim i makedonskim jezikom.

Izvor: ika.hkm.hr

ŽIVOTOPIS SPLITSKO-MAKARSKOG NADBISKUPA KOADJUTORA DRAŽENA KUTLEŠE

SPLIT (IKA) – Sveti Otac Franjo imenovao je dosadašnjeg porečkog i pulskog biskupa Dražena Kutlešu novim splitsko-makarskim nadbiskupom koadjutorom, objavila je u subotu, 11. srpnja 2020. godine, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj. Donosimo životopis mons. Kutleše.

Mons. Dražen Kutleša rođen je 25. rujna 1968. u Tomislavgradu, Mostarsko-duvanjska biskupija.

Nakon završenog Malog sjemeništa u Dubrovniku, nastavio je studij filozofije i teologije u Velikom sjemeništu u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Teološkom fakultetu u Zagrebu u Hrvatskoj, a 2001. doktorat iz kanonskog prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali. Od 1998. do 2006. mons. Kutleša obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u Grudama, docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, vicekancelar biskupijske kurije, član zbora konzultora i prezbiterskog vijeća, član Komisije Iustita et Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe i, od 2011., suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.

Imenovan je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije 17. listopada 2011. Zaređen je za biskupa 10. prosinca 2011., a vodstvo Biskupije preuzima 14. lipnja 2012.

Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) obnaša trenutno sljedeće službe: član Stalnog vijeća, Predsjednik Biskupske komisije za odnose s državom i Predsjednik Pravne komisije.

Izvor: ika.hkm.hr