Lazar Lihvarček rodom iz Maradika, iako već decenijama ne živi u svom rodnom mjestu, rado se prisjetio kako se Božić slavio dok je on bio dijete

Adventsko i božićno vrijeme bude uspomene iz djetinjstva. To je vrijeme ispunjeno brojnim običajima, od kojih su neki, nažalost, zaboravljeni, a neki se čuvaju još i danas.

Adventski dan je uvijek počinjao jutarnjom misom, zornicom, koja je bila u 6 sati. Na prvo zvono u 5 sati mama bi nas djecu budila, da bi do pola 6 krenuli u crkvu. Tada je bilo mnogo hladnije u ovo doba godine i bilo je snijega. U ono vrijeme nije bilo futrovanih cipela nego gumene čizme „batinine“ Borovo. I nije se nitko od roditelja bunio da se djeca moraju rano buditi, nego nam je to bila radost i veselje. Naroda je u crkvi bilo puno, tako da mi djeca nismo ni pomišljali sjesti u klupe. Običaj je bio da muškarci sjede na desnoj strani, a žene na lijevoj.

U to vrijeme su u Maradiku bile časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove. Sestra Simplicija je svirala na koru, a s. Tihomila je bila s nama djecom, pjevala i animirala nas. Na kraju svake mise stavljali smo slamčice u kutiju za jaslice. Natjecali smo se tko će na kaju imati više slamčica. Poslije mise bi dobili i bombonu, ali sam jednu. Bili smo ipak prezadovoljni. Nakon povratka sa zornice, mama bi pripremala čaj i langoš lepinje, a onda bi odlazili u školu. Tako je bilo sve do Badnjaka.

            Časna sestra nas je učila izraditi nakit za bor. Zapravo tada nije bilo borova za kupiti, a nije bilo ni novaca. Odlazilo se na Frušku goru u šumu odrezati jednu granu od bora, fenju, koja se stavljala na zid. A za blagdan sv. Barbare ili Lucije sijalo se žito na tanjurić.

Za Badnjak se postilo i pripremalo za Božić. Toga dana bi se fenja stavila na zid. Kupovalo bi se „frtalj kile“ „salon“ bombona u štanicli, za njezino kićenje. Tome svemu smo se radovali mi djeca i sve bi to završavali prije večere. Tata i mama bi taj dan otišli ranije u štalu namirti blago, do prvog sumraka. Tada bi se stol pripremio za večeru: rezanci s makom, koje smo zvali gube, grah salata, orasi, med i bijeli luk.

Tata bi u ponjavu pripremio slamu, pokucao na vrata i rekao: „Faljen Isus i Marija. Sretna vam badnja večer.“ Raširio bi slamu po podu. Pomolili bi se i počela bi večera.

Za Badnjak su u Maradiku išli i betlemaši čestitati Božić, koje smo mi zvali „garidoši“. Pošto u Maradiku žive i Hrvati i Mađari, kod Hrvata bi čestitali na hrvatskom, a kod Mađara na mađarskom jeziku. U 12 sati, tj. u ponoć, je počinjala misa polnoćka, a nakon nje čestitali bismo jedni drugima Božić.

            Lazar Lihvarček

Povodom dodijele priznanja Zlata značka, intervju sa s. Cecilijom Tomkić napravila je Hrvtaska riječ. Prenosimo ga u cijelosti.

Kulturno-prosvjetna zajednice Srbije, pod pokroviteljstvom ministarstava kulture i vanjskih poslova, dodijelila je ovogodišnje Zlatne značke za nesebičan i dugotrajan rad i stvaralački doprinos u širenju kulture. Među ostalim, ovo priznanje dobila i s. Cecilija Tomkić iz Srijemske Mitrovice. Priznanje je dobitnicima uručio prof. dr. Zoran Avramović na svečanosti u Narodnom pozorištu u Beogradu. Ovo prestižno priznanje ali i proslava 100. obljetnice samostana Milosrdnih sestara u Srijemskoj Mitrovici, koja se planira iduće godine, bili su povod za razgovor sa s. Cecilijom.

Koliko Vam priznanje Zlatna značka osobno znači?

Bilo mi je veliko iznenađenje što su me izabrali. Drago mi je da je netko prepoznao moj rad, jer sam svih ovih godina vrijedno radila. Osim rada u muzičkoj školi, vodila sam djecu na međunarodna i domaća natjecanja gdje smo dobivali vrijedne nagrade. Više puta smo sudjelovali na natjecanjima u Francuskoj, Italiji i Rumunjskoj te u Srbiji. Priznanje mi je poticaj da i dalje marljivo radim, a najviše me veseli što se i drugi tome raduju.

Kada ste došli u Srijemsku Mitrovicu i kada ste prepoznali svoj dar za muziku?

U Srijemsku Mitrovicu sam došla 2000. godine. Tada počinjem raditi u glazbenoj školi. Bio je to prvi ulazak jedne crkvene, redovničke osobe u školsku zgradu, u zbornicu i uopće bio je to prvi dodir sa školom. Završila sam prije toga studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu nakon čega sam otišla na daljnje školovanje i usavršavanje u Njemačku. Tamo sam završila školovanje na odjelu za orgulje, flautu, klavir i bubnjeve. Kada sam došla u Srijem, završila sam studij klavira u Bijeljini. To mi je trebalo za rad u školi. Godine 2001. u školama se počeo predavati katolički vjeronauk. Tada sam preuzela vjeronauk za mlade.

Budući da ste profesorica klavira u muzičkoj školi „Petar Krančević“ u Srijemskoj Mitrovici i da ste aktivni i u župnom zboru Sv. Cecilija, jeste li zadovoljni brojem zainteresiranih za glazbu, kako mladih tako i starijih župljana?

Već 23 godine radim u muzičkoj školi. Isto toliko u župnom zboru. Uz redovitu nastavu sa svojim učenicima, odlazim na domaća i međunarodna natjecanja i sviramo na koncertima u školi i u gradu. Odlazimo i aktivno sudjelujemo na koncertima prijateljstva, kako u Srijemskoj Mitrovici tako i diljem Srbije. Godinama sam sudjelovala u organizaciji i provedbi Međunarodnog klavirskog festivala u Srijemskoj Mitrovici te bila članica žirija. Nažalost, posljednjih godina broj članova se znatno smanjio, kako u dječjem zboru Svetog Dimitrija tako i u zboru mladih. Moram priznati da je broj zainteresiranih za sudjelovanje u tim zborovima sve manji, a razlozi su različiti. Mladi i djeca su veoma opterećeni različitim obvezama u školi i izvannastavnim aktivnostima. Odlazak naših mladih i obitelji na rad u inozemstvo također je utjecao na smanjenje članova zbora. No, moram priznati da sam zadovoljna, jer još uvijek na svim našim slavljima pjevamo četveroglasno, lijepo i svečano.

Dugi niz godina boravite u Srijemskoj Mitrovici u samostanu Milosrdnih sestara sv. Križa, samostanu koji će iduće godine proslaviti 100. obljetnicu.

Na adresu provincijalata Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu 4. lipnja 1924. godine drugi put je došao zahtjev uprave bolnice u kojem se navodi potreba za 12 sestara za rad u bolnici (prvi zahtjev je stigao 23. listopada 1911.). Provincijalno vodstvo više nije moglo previdjeti ovu molbu pa već 1. rujna 1924. prve sestre dolaze u samostan u Srijemsku Mitrovicu. Nekoliko dana prije tog datuma dvije sestre došle su u bolnicu pripremiti potrebno za dolazak ostalih sestara. Malo gdje su sestre našle pripremljen stan kao ovdje. Bolnica je bila svježe oličena, a u stanu je bila i kapelica. Uprava bolnice pobrinula se za oltar i klupe, a župnik dr. Franjo Rački dao je iz župne crkve sve potrebno za liturgijske obrede. U ugovoru koji je sklopljen između dviju uprava, bolnice i samostana, bilo je određeno 15 sestara. One su preuzele njegu bolesnika, kuhinju i pranje rublja. Tada je u bolnici bilo 135 kreveta.

Kakva je bila uloga časnih sestara kroz povijest?

Uloga sestara je bila velika. Osim što su pomagale bolesnima, pružajući im medicinsku pomoć, bile su im i sestre i majke. Sate su provele slušajući, razgovarajući i tješeći bolesnike i njihovu rodbinu pred Presvetim u molitvi za svoje pacijente. Sestre su veoma odgovorno i savjesno vršile svoje dužnosti i obveze kao medicinske sestre što se da vidjeti u pismima koje su ravnatelj bolnice i liječnici slali u Đakovo na provincijalat. Osim što su sestre radile u bolnici, pomagale su u svim potrebama, prilikama i neprilikama. U kućnoj kronici sestara čitamo da su recimo za vrijeme velike poplave u Srijemskoj Mitrovici 1932. godine sestre pomagale gotovo nadljudskim snagama. Budući da je bilo puno poplavljenih i porušenih kuća, gradska uprava je na svojoj sjednici odlučila pomoći pogođenim građanima tako što će im svakoga dana ponuditi topli obrok. U zimskim mjesecima 1935. sestre kuhaju za siromahe. Svakoga dana dolazilo ih je po nekoliko stotina. Tako su sestre imale priliku svoju milosrdnu ljubav proširiti i na siromahe, a ne samo na bolesnike. Kako se bolnica nadograđivala tako je rastao i broj sestara pa ih je vremenom bilo i po 50. Godine 1961. sestre se uključuju u rad na župi. Preuzimaju sakristansku službu i počinju katehizirati. Za taj su rad određene tri sestre. Orguljašku službu u župi preuzimaju 1973. godine. Od te godine sestre vode i crkveno pjevanje, sve do danas.

Koliko sestara danas ima u samostanu?

Trenutno nas je tri u zajednici. Tu nam je sestra novakinja Ela koja obavlja svoju redovničku praksu. Sestra Marija Ana Gašparovski radila je u programu Caritas pomažući starije i bolesne sve do 2014. godine kada odlazi u Zagreb na novu službu. Tada se naglo smanjio broj sestara. Neke su zbog svoje starosti otišle u našu provincijalnu kuću u Đakovo, a sestra Gabrijela preminula je u 42. godini. Ponekad nakratko dođe druga sestra, ali uglavnom nas je dvije. Osim naših blaženica, Majke Marije Theresije Scherer, blažene sestre Ulrike i sestre Zdenke, veoma smo ponosni i na našu majku Amadeju Pavlović (rodom iz Petrovaradina) na čijem procesu za proglašenje službenicom Božjom radimo napose u ovoj godini. Dugo vremena sam bila sama, ali se i to „samovanje“ isplatilo. Možda je to ljudskim očima nevidljivo, ali „Onaj koji bilježi sve“ obilno nagrađuje svaki trud i napor.

Iduće godine samostan će proslaviti 100. obljetnicu djelovanja sestara u Srijemskoj Mitrovici. Jesu li počele pripreme za obilježavanje tog značajnog jubileja?

Pripreme su već počele, a planirano je da se proslava održi 28. rujna. Središnju proslavu obilježit ćemo svečanom svetom misom kao i prigodnom akademijom, uz sudjelovanje većeg broja sestara iz Hrvatske te naših dragih gostiju, kako iz Hrvatske tako i iz Srbije te gostiju iz našeg grada i župa u Srijemu. Sestre su uvijek bile tu i nadam se bit će i dalje: raditi i djelovati kao i do sada, na radost i pomoć ljudima s kojima žive i na slavu Božju.

S. D.

Izvor: www.hrvatskarijec.rs 

Istoga dana, 13. prosinca, osnovan je i Mjesni odbor Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini za Hrtkovce, Nikince i Platičevo

HRTKOVCI (TU) - Priprema osnivanja MO je trajala dulje vrijeme, a uslijedila je nakon kontakata koje je ostvario predsjednik MO u Beočinu i dugogodišnji aktivni vjernik Darko Baštovanović s Hrvatima katolicima, te ostalim katoličkim vjernicima iz ova tri sela i njihove izražene želje za nadogradnjom dosadašnjega djelovanja u oblasti kulture. Članovi udruge su prepoznali, kako je rečeno, pozitivno javno držanje DSHV-a i ministra Žigmanova, no nisu znali što je praktično potrebno kako bi se inicijativa ostvarila. Sudjelovali su u prikupljanju potpisa za kandidiranje liste „Ujedinjeni za pravdu“, na kojoj je DSHV, na proteklim izborima. Ova stranka ima po prvi puta na pokrajinskim izborima i kandidata za zastupnika iz ovoga kraja, iz Platičeva – Tomislava Brkljaču, koji je izabran za predsjednika ovoga Mjesnog odbora.

Osnivačkoj sjednici, u kojoj je sudjelovalo 19 članova stranke, nazočili su i predsjednik ove stranke Tomislav Žigmanov, zamjenik predsjednika Goran Kaurić, predsjednik MO Beočin Baštovanović i kandidat za zastupnika Slavko Benčik, a sjednicu je vodila pravnica Ana Jukić Mandić. „Sada smo obogaćeni vama, i u broju a još više zbog simbolike mjesta iz kojih dolazite, i moći ćemo naše zaveslaje još snažnije i jače činiti, i ostvarivati i još veće ciljeve. Velika hvala na ovom koraku, a naša je obveza da slušamo vaše glasove, vaše potrebe i interese koje imate stavimo u funkciju našeg djelovanja. Vrijeme straha je iza nas! Vrijeme skrivanja je iza nas: samo jasno i odlučno, sa jasno definiranim ciljevima i interesima koji trebaju počivati na onome što je legalno i legitimno, možemo se smjelo zalagati da se isto ostvari. Niste sami, sa vama je vodstvo zajednice, tu su ljudi iz Hrvatskog nacionalnog vijeća.  Udovi smo jednog tijela koje je povezano sviješću o pripadnosti jednom narodu i željom da uvjete u kojima živimo unaprijedimo, perspektivu poboljšamo i damo odgovor koji mi kao generacija koja živi danas, moramo dati. Mi promoviramo i zalažemo se za politiku koja hoće dobro pripadnicima hrvatske zajednice, i promoviramo filozofiju zajedništva i sloge. Potičem vas da unutar vaših prostora gradite odnose zajedništva, inzistirate na sličnostima, zbijete redove i unutar naših aktivnosti, zajedničkim naporima u lokalnim zajednica i uz našu potporu radimo na ostvarivanju ciljeva. To je put uspjeha“, kazao je u uvodnom govoru Žigmanov.

Čestitajući predsjedniku MO, sudionicima se obratio i Kaurić, koji je predstavnik hrvatske zajednice u Pokrajinskoj vladi, na dužnosti zamjenika tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose sa vjerskim zajednicama. „Ne smijemo ostati zatvoreni, ne smijemo dozvoliti mladeži da ode iz ove zemlje, da se asimilira i polako nestane sa ovih prostora! Jedina garancija, pored Katoličke crkve, da se to neće dogoditi je politička organizacija DSHV. Ako ne participiramo u političkom životu ove zemlje, to je kao da ne postojimo. To je preduvjet da sva prava koja zakoni ove države dozvoljavaju kvalitetnije koristimo“, kazao je Kaurić.

Za zamjenika predsjednika MO izabran je Nikola Ratković, a za članove vodstva MO Mirko Paulić, Miroslav Jurković i Andrija Dort.

Istoga dana i istom prigodom obilježena je prva obljetnica osnivanja Hrvatske kulturne udruge „Dr. Nikola Dogan“ u Hrtkovcima. Tom je prigodom pozdrav predsjednika Udruge Mirka Paulića pročitao Nikola Ratković, a prisutna predsjednica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Karolina Bašić predala je vodstvu udruge prigodan dar.

Druženje je nastavljeno uz tamburaše. 

Marko Tucakov

U subotu, 9. prosinca 2023, u župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa, blagoslovljene su nove elektronske orgulje, nakon čega je profesor Kornelije Vizin, katedralni orguljaš iz Subotice, održao koncert, na veliku čast i zadovoljstvo okupljenih Rumljana i njihovih gostiju.

RUMA - Rumska župa Uzvišenja sv. Križa imala je nedavno izuzetnu radost da postane vlasnik novih elektronskih orgulja „Viscount Domus 4“, a kako slijedi, i posebnu čast da ih u subotu, 9. prosinca, i blagoslovi, te svečanim koncertom prof. Kornelija Vizina označi početak njihovog rada. Crkva Uzvišenja sv. Križa te je večeri povodom velikog i značajnog događaja, koji svakako predstavlja kuriozitet u jednoj zajednici, okupila i svoje vjernike i njihove goste, ali i ljubitelje muzike i poštovaoce kulture uopće. Mješoviti župni zbor vod vodstvom Katarine Atanacković započeo je svečanost pjesmom „Klikujte sada zanosno“, nakon čega se rumski župnik, preč. Josip Ivešić, obratio okupljenima.

Svima je poželio toplu dobrodošlicu i izrazio zahvalnost zbog nazočnosti ovoj velikoj i značajnoj prigodi, istakavši posebne zahvale Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te Mješovitom župnom zboru župe Uzvišenja sv. Križa – Ruma, kao i vjernicima župe Uzvišenja sv. Križa, a osobito našem cjenjenom gostu iz Subotice koji nam je učinio čast, pa nakon svjetskih prijestolnica došao u Rumu, da održi koncert na našim novim orguljama i time označi njihov početak učešća u liturgijskom životu zajednice. Predstavio ga je najprije rekavši da je rođen 1977. godine u Subotici, te da je nakon završenog osnovnog i srednjeg glazbenog obrazovanja studirao orgulje na svjetski prestižnom univerzitetu „Mozarteum“ u Salzburgu (Austrija), kod poznatog pijaniste, čembaliste i orguljaša, dr Daniela Korzempe, gdje je na smjeru orgulje – koncertni smjer, stekao titulu magistra umjetnosti. U akademskoj 2006/2007. godini bio je na specijalizaciji na Roterdamskom konzervatoriju u Nizozemskoj, u klasi prof. Bena van Ostena, gdje je specijalizirao u oblasti izvođenja francuske orguljaške glazbe 19. i 20. vijeka. Po završetku specijalizacije, vraća se u Suboticu, gdje se zapošljava u muzičkoj školi kao profesor orgulja, klavira i korepetitor. Uz pedagoški rad bavi se i koncertiranjem na orguljama, kao i korepetiranjem zborova, vokalnih solista, instrumentalista i komornih sastava. Koncertni repertoar prof. Vizina predstavljaju kompozicije orguljaške literature od srednjeg vijeka, baroka, klasicizma, romantizma, te kao težište njegovog užeg zanimanja djela francuske romantike i moderne. Svoju koncertnu djelatnost ostvaruje širom Europe – Srbija, Hrvatska, Makedonija, Austrija, Njemačka, Italija, Francuska, Nizozemska.

     Nakon toga, župnik je najavio obred blagoslova orgulja koji se upriliči prije početka korištenja novog instrumenta, kako bi na dostojan način on bio uveden u liturgijski život, dodavši veoma slikovit dio iz Rimskog obrednika, Blagoslovi, 1987., br. 1052, dio koji zapravo daje srž onoga što treba da znamo i zapamtimo o orguljama i njihovoj ulozi u Crkvi: „U slavljenju božanskih otajstava sveta glazba ima veliko značenje. U latinskoj se Crkvi cijene orgulje. Kad prate pjevanje ili sviraju, dodaju sjaj svetim činima, prate božanske hvale, a potpomažu molitve vjernika i srca im uzdižu k Bogu.“ Uslijedila je blagoslovna molitva i škropljenje svetom vodom, tijekom koga je župni zbor otpjevao 5.kiticu pjesme „Padaj s neba, roso sveta...“

Kada je obred blagoslova bio okončan, orgulje su bile spremne da se njihov veličanstveni zvuk po prvi put začuje u crkvi Uzvišenja sv. Križa u Rumi, pod rukama maestra Vizina, koji je pripremio bogat koncertni program: Toccata g-moll - F. Dugan, Fantazija i fuga f-moll - A. Vidaković, Prva sonata (1. Toccata, 2. Arioso, 3. Finale)- A. Klobučar i Partita br. 2 - I. Kološ.

     Na kraju ove, možemo slobodno reći, povijesne svečanosti, dugim aplauzom pozdravili smo Kornelija Vizina i nastavili zajedništvo u pastoralnom centru, gdje su i ovoga puta domaćini i gosti imali priliku da prodube stara i najave nova poznanstva, tako potrebna jednoj kršćanskoj zajednici u suvremenom svijetu, i iznova potvrde da postoji nešto što nas uvijek spaja - vjera i glazba.

Milena Mikolaci    

Došašće je vrijeme priprave za Božić, a najvažnija priprava je ona nutarnja, priprava srca, koja uključuje i skrušenu i iskrenu svetu ispovijed – pomirenje s Bogom i ljudima.

Vjernici imaju priliku pristupiti sakramentu pomirenja u župama Srijemske biskupije po slijedećem rasporedu:

Važno je dobro se pripremiti. Dobar ispit savjesti možemo pronaći na slijedećem linku: Za dobru ispovijed važna je dobra priprava! Donosimo ispit savjesti koji vam u tome može pomoći! | HKM

ZEMUNSKI DEKANAT:

Novi i Stari Slankamen – srijeda, 13. 12. od 16 sati

Golubinci/Stara Pazova – četvrtak, 14. 12. od 16 sati

Zemun – petak, 15. 12. od 16 sati

Beška - subota, 16. 12. od 16 sat

Maradik – subota, 16. 12. od 15 sati

Inđija – srijeda, 13. 12. od 16 sati

Surčin – petak, 22. 12. od 17 sati

Novi Banovci – subota, 16. 12. od 15 sati

Novi Beograd - nedjeljom prije mise

SRIJEMSKOMITROVAČKI DEKANAT

Irig/Vrdnik – utorak, 12. 12. 

Hrtkovci/Nikinci/Platičevo – srijeda, 13. 12. od 16 sati

Ruma – četvrtak, 14. 12. od 16 sati

Sr. Mitrovica – petak, 15. 12. od 9,30 sati, i poslijepodne od 16 sati

Laćarak/Stara Bingula – nakon zornica i nedjeljom prije mise (od 9h u St. Binguli, od 10,30 u Laćarku)

Šid – nedjelja, 17. 12. od 15 sati

Batrovci – petak, 22.12. od 16 sati

Erdevik – subota, 9. 12. od 15 sati

Sot – nedjelja, 10. 12. od 15 sati

Ljuba – nedjelja, 3. 12. od 16 sati

Gibarac – srijeda, 13. 12. od 10 sati

Bingula – petak, 15. 12. od 15,30 sati

Morović – subota, 23. 12. od 15 sati

Vašica – nedjelja, 10. 12. i nedjelja 17. 12. od 10.15 sati

Iz tiska je krajem studenoga izašao i treći ovogodišnji broj informativno-pastoralnog lista Srijemske biskupije

SR. MIROVICA (TU) – Već treći ovogodišnji broj obnovljenog lista Srijemske biskupije – „Nada“ ugledao je svjetlo dana u studenom, te je dostupan u župama Srijemske biskupije.

Ovaj, dvanaesti broj u prvom dijelu donosi brojne vijesti iz župa Srijemske biskupije, biskupijskog Caritasa te života Crkve, prenosimo intervju dnevnog lista Politika s mons. Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, a nastavlja drugim dijelom sa sadržajima za osobnu vjerničku izgradnju. Rubrike duhovnosti i liturgije donose hodočasnički putopis sa Svjetskog susreta mladih u Lisabonu prošlog ljeta, te razmišljanjem i kršćanskim naukom o nadi u posljednje stvari, prigodno uz mjesec studeni koji je tradicionalno posvećen molitvi za pokojne.

U Biblijskom kutku dr. sc. Ivica Čatić predstavlja Izaka i Jakova, a vlč. Perić donosi nastavak teksta iz prošlog broja, o vjerskom opsesivno-kompulzivnom poremećaju u okviru rubrike „Rad na sebi“.

U ovom broju nastavljamo s predstavljanjem naših kulturno-umjetničkih društava u Srijemskoj biskupiji, te se ovdje predstavlja Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina. Vlč. Marko Kljajić u povijesnoj rubrici donosi kratki pregled o položaju katolika i katoličkih svećenika nakon osmanskih osvajanja, te predstavljamo povijesno mjesto Morović, kao i običaje naših starih, točnije o običaju zvonjenja za pokojne u Surčinu.

Rubrika „E-katolik“ donosi prvi dio predstavljanja korisnih aplikacija i  portala s katoličkim sadržajem, u ovom broju predstavlja one informativne, poput Hrvatske katoličke mreže i portala Bitno.

Sveta Mala Terezija kao jesenska svetica obilježila je ovaj jesenski broj u kutku za najmlađe, a fotoreportaža na kraju izdanja donosi pregled sa misnih slavlja zaziva Duha Svetoga na početku školske i katehetske godine.

Na zadnjim koricama je iznutra Molitva za svećenička i redovnička zvanja u Srijemskoj biskupiji, s logom Godine i fotografijom katedrale sv. Dimitrija snimljene dronom, a izvana poziv čitateljima da prate Srijemsku biskupiju na kanalima i društvenim mrežama, s QR kodovima za lakše i brže pronalaženje.

Župnike koji u svojim župama imaju više obitelji porijeklom iz Srijemske biskupije, ili same raseljene Srijemce koji bi htjeli primati Nadu, i na taj način ostati povezani s rodnom biskupijom, pozivamo da se slobodno jave na email tiskovnog ureda Srijemske biskupije: info@srijembiskupija.rs

Nada je u cijelosti plod volonterskog rada čitavog uredničkog vijeća i brojnih župnih dopisnika, te u potpunosti ovisi o donacijama kojima se omogućuje tisak. Sve koji bi htjeli podržati ovaj jedini časopis na hrvatskom jeziku u Srijemu, i tako omogućiti da naši vjernici i svi zainteresirani i dalje imaju priliku biti upoznati s događanjima u Srijemskoj biskupiji, te dobiti možda i jedini izvor poticajnih i edukativnih tekstova za vlastitu vjerničku i ljudsku izgradnju, mogu nas podržati svojom donacijom.

Za uplate iz Republike Hrvatske i Europske unije – s naznakom svrha uplate „DONACIJA ZA NADU“: PRIVREDNA BANKA ZAGREB, Srijemska biskupija, Svetog Dimitrija 12, Srijemska Mitrovica, IBAN: HR 72 2340 0091 1700 1322 4978; SWIFT (BIC): PBZGHR2X

Za uplate iz Republike Srbije: 340-19411-91, ERSTE BANK  A.D.  NOVI SAD   P.J. Sremski Karlovci.