Na današnji dan, 26. siječnja, 1699. godine sklopljen je mir koji je označio novo poglavlje u europskoj povijesti

SR. KARLOVCI (TU) - Veliki bečki rat, koji je započeo 1683. godine pohodom velikoga vezira Kara Mustafa-paše na Beč, okončan je potpisivanjem mirovnog sporazuma između Svete lige i Turske u Srijemskim Karlovcima, na teritoriju današnje Srijemske biskupije. Nakon 72 dana dugih i teških pregovora mir je konačno potpisan 26. siječnja 1699. godine. Potpisale su ga Austrija, Poljska, Venecija i Rusija – članice Svete lige i Turska uz posredovanje Engleske i Nizozemske. Za potrebe pregovora na brdu iznad Srijemskih Karlovaca sagrađen je drveni objekt. Budući da se pregovarači nisu mogli dogovoriti tko ima čast ulaziti prvi, napravljena su četiri ulaza, kako bi sve strane ulazile istovremeno. Iz istog razloga prvi put je u pregovorima  upotrijebljen okrugli stol, kako bi sve pregovaračke strane zauzela ravnopravna mjesta. Ovakva praksa pregovora za okruglim stolom uvedena je od ovoga događaja u diplomaciju kao princip jednakosti i ravnopravnosti pregovarača.

Značaj Karlovačkog mira bio je višestruk. Prije svega označen je završetak Velikog bečkog rata, a zaraćene strane zadržale su teritorije koje su utom trenutku imale u posjedu. On je označio i početak slabljenja Osmanskog Carstva i najavio njegovo povlačenje iz Europe, koje će uslijediti nakon više od jednog stoljeća. Ovaj mir dobiva na značaju i u moderno doba, kada bjesne sukobi na mnogim frontovima, te stradavaju nevini. Povijest je preko Karlovačkog mira pokazala da se i u najkompliciranijim situacijama može iznaći rješenje te postići dogovor.

Na mjestu na kojem je potpisan Karlovački mir napravljena je najprije manja drvena kapela u spomen na ovaj važan događaj, a godine 1817 uzidana je sadašnja kapela posvećena Gospi od Mira u znak zahvalnosti Djevici Mariji što je pomogla kršćanima povoljno okončati rat s Turcima. Kapela je sagrađena u obliku turskog vojnog šatora, s kružnom osnovom. U početku su napravljena četiri ulaza, kao što je imala građevina u kojoj je potpisan mir. Turski ulaz je u prošlosti bio zazidan i spram njega je stavljen oltar, kao izraz vjere da se Turci na ove prostore više nikada neće vratiti, ali nakon obnove kapele ponovno je otvoren.

Kapela je u posjedu Srijemske biskupije i koristi se za liturgijska slavlja. U prošlosti je nepravedno zanemarivana, no u posljednje vrijeme želi joj se vratiti značaj koji joj pripada. Osim euharistijskih slavlja u njoj se sve češće organiziraju različite vrste susreta na kojima se, osobito mladima, naglašava njena ne, samo liturgijska, nego i povijesna vrijednost.

Maturanti Gimnazije „Stevan Puzić“ iz Rume bili su u posjeti rumskoj crkvi i župniku

RUMA (TU) - Učenici – maturanti Gimnazije “Stevan Puzić“ iz Rume predvođeni profesoricom filozofije Sofijom Manojlović i profesorom povijesti Borislavom Bradićem, posjetili su crkvu i župu Uzvišenja sv. Križa u Rumi. U crkvi ih je dočekao domaći župnik preč. Josip Ivešić, koji ih je kratko, upoznao s prošlošću župe i župne crkve. Zatim su se svi zajedno preselili u župnu dvoranu. Budući da učenici trenutno uče o srednjovjekovnoj kršćanskoj filozofiji, u dvorani su imali priliku postaviti pitanja s kojima se susreću. Imajući u vidu da je većina učenika pravoslavne vjeroispovijesti, neminovna su bila pitanja i o razlikama između jedne i druge Crkve. Župnik je naglasio da je daleko više stvari koje nas povezuju, od onih koje nas međusobno dijele i koje se uglavnom odnose na izvanjska pitanja tradicije i discipline. Treba imati na umu da je većina mladih prvi puta u katoličkoj crkvi, te je ovo bila izvrsna prilika za upoznavanje i pojašnjavanje određenih tema vezanih uz Katolički Crkvu, kao i odnose prema drugim Crkvama. Nakon susreta u katoličkoj crkvi, mladi su se uputili na susret u pravoslavnu crkvu.

Sveti Vinko, đakon i mučenik, obilježava se kao zavjetni dan u ovoj srijemskoj župi

SR. KAMENICA (TU) - U župi Našašća sv. Križa u Srijemskoj Kamenici proslavljen je zavjetni dan u ponedjeljak, 22. siječnja. Svečano euharistijsko slavlje u 17 sati slavio je mons. Eduard Španović, župnik župe Uzvišenja sv. Križa u Petrovaradinu, uz koncelebraciju sa župnikom vlč. Lukom Ivkovićem.

U prigodnoj homiliji mons. Španović je iznio povijesni presjek života sv. Vinka i ono što je činio u prvim kršćanskim vremenima. Sveti Vinko se nije htio odreći Svetoga Pisma, stoga mu je oduzet život. Njegova smrt, kao i smrt mnogih drugih svetaca i mučenika, samo je sjeme za nove mučenike i rast kršćanstva. U središtu Vinkova života bila je prepoznatljiva ljubav, kršćanska ljubav koja služi Kristu. Njegov život i služenje trebaju nam biti primjer u životu.

Predsjedatelj slavlja je na kraju kazao: „U ono vrijeme širenja kršćanstva, kršćanstvo ruši robovlasnički sustav. Prvi apostoli, a onda i đakon Vinko, svojim propovijedanjem, učenjem i služenjem mijenjali su društvo oko sebe. Kršćanstvo ne pristaje na kompromis, kršćanstvo se ne odriče učenja Isusa Krista, zato i imamo toliko mučenika, a naš Srijem je natopljen mučeničkom krvlju mnogih. Kršćanstvo ne tolerira mlakost, liberalizam i lagodnost života, već žilavost i borbu. Kršćanstvo stavlja ispred nas izazov da budemo pobjednici, pobjednici u Gospodinu.“

Na kraju proslave zavjetnog dana, mons. Španović je zazvao blagoslov nad vino, vinogradare i vinograde kameničkog područja te je na taj način završena proslava sv. Vinka. Svečano liturgijsko slavlje animirao je domaći župni zbor pod orguljaškom pratnjom Ivana Bera. Nakon misnog slavlja župljani okupili su se okupili u župnoj kući na domjenku uz čašicu razgovora.

Tekst: Luka Ivković

Foto: Zoran Hajdu, Duško Jeremić

Njegovanje vinarske tradicije

RUMA (TU) - Na blagdan sv. Vinka, đakona i mučenika zaštitnika vinograda i vinogradara, koji se obilježava 22. siječnja, već dvadeset i jednu godinu članovi HKPD „Matija Gubec“ i sekcije Sveti Vinko okupljaju se u prostorijama Društva i odlaze u vinograd koji svećenik posvećuje, skupa moleći Gospodina za dobru godinu i obilat rod.

Ujutro 22. siječnja članovi Društva i sekcije Sveti Vinko okupili su se i ove godine kako bi skupa sa svojim župnikom, preč. Josipom Ivešićem, otišli u vinograd u rumskom potezu Barunovac, koji već dva desetljeća posjećuju i blagoslivljaju na ovaj dan. Vinograd je u vlasništvu pokojnog člana HKPD „Matija Gubec“, Đure Kuna, a sada ga obrađuje Miroslav Galar, također član Društva. Po vedrom i hladnom zimskom danu povorka je uz pjesmu hodala rumskim atarima do vinograda. Najprije su se svi nazočni, predvođeni svojim župnikom, okupili na molitvu, „na blagoslov na cjelokupni rad, na sve ono što činimo u svakodnevnom životu,“ kako je rekao preč. Ivešić, „a osobito o današnjem danu moliti blagoslov za dobar urod u našim vinogradima, a onda svakako i na našim poljima, u našim voćnjacima, i svemu onome što činimo i što hrani i prehranjuje naš život. Čuli smo – Gospodin nam progovara kako je On onaj koji je vinogradar i da smo pozvani ostati na trsu Kristu Gospodinu kako bismo mogli donositi pravi i istinski rod. O tome nam sigurno svjedoči i sv. Vinko, đakon i mučenik, kojega danas slavimo. O njegovome spomendanu, prema našoj dugogodišnjoj tradiciji, molimo blagoslov za ovaj vinograd.“ Izmolivši blagoslov, simboličnom rezidbom i zalijevanjem trsa vinom, vinograd je posvećen i time je i ove godine zaokružen običaj obilježavanja Svetog Vinka, koji je uvršten u dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.

U izjavi za medije, mons. Ivešić je naglasio „da su ljudi povezani s prirodom, a da su i sveci zagovornici događanja u prirodi, kao što je sv. Vinko zaštitnik vinograda i vinogradara. Svakako je poruka da želimo uz onaj trud koji mi ulažemo kao pojedinci, kao zajednica, u obrađivanje i kultiviranje prirode, vinograda, voćnjaka, njiva, polja, da želimo računati na Božji blagoslov, u konačnici mnogo toga ovisi upravo o dragom Bogu, koji nam daje vrijeme, sunce, kišu, kako bi usjevi, konkretno i ova loza - donijeli plod. Sveti Vinko je svakako među vinogradarima jedan od omiljenijih svetaca u Srijemu, budući da je Srijem bogat vinogradima, osobito na obroncima Fruške gore, i vjerujem da sv. Vinko jest dobrodošao kao zaštitnik i zagovornik u radu. U današnjem svijetu, koji je postao više virtualan, posebno kad su u pitanju mladi, gubi se kontakt sa prirodom, a za duhovno, tjelesno i mentalno zdravlje čovjeka itekako je bitan doticaj sa prirodom i događajima u njoj, i zato je i današnja manifestacija jedna lijepa prilika da se pokaže ta povezanost s prirodom.“

Marko Mijić i Miroslav Galar, iz HKPD „Matija Gubec“, u svojim izjavama podsjetili su na povijest vinogradarstva u ovom kraju, na nekadašnje bogatstvo rumskih vinograda, ali i na činjenicu da je ovaj vinograd, koga smo danas posjetili, jedini preostao na ovim prostorima. Nadu svakako daje nastavak lijepog običaja slavljenja sv. Vinka. Zajedničko druženje nastavljeno je doručkom u vinogradu i ručkom u prostorijama Društva. Plodovi rada – hrana, kobasice, slanina, kulen, najprije okačeni na žice u vinogradu, kao simbol obilatog roda, u zajedništvu su, na koncu, uz pjesmu i razgovor, podijelili okupljeni, osnaženi nadom da će se tradicija i slavljenje sv. Vinka nastaviti usprkos teškoćama i iskušenjima koje vrijeme donosi.

Milena Mikolaci

Na sv. Vinka se prema tradiciji blagoslivljaju vinogradi

PETROVARADIN(TU) - Uoči spomendana sv. Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara, 21. siječnja, u Petrovaradinu je organizirano okupljanje muškaraca radi blagoslova vinograda i zajedničkoga kušanja vina. Okupljanje je upriličeno u podrumu Josipa Župančića, u Starom Majuru, u najstarijoj kući u Petrovaradinu (izgrađenoj 1798.). Župančić je predstavio rad  svoje vinarije te vina koja je proizveo a koja su kušana. Potom je uslijedio odlazak u Župančićev vinograd, između Petrovaradina i Srijemskih Karlovaca, gdje je župnik petrovaradinske župe Uzvišenja svetog Križa mons. Eduard Španović blagoslovio vinograd i okupljene, a vlasnik simbolički započeo rezidbu trsa.

Događaju je nazočio Goran Kaurić, zamjenik predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose vjerskim zajednicama,  predsjednik Mirko Turšić i članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina, predsjednik Zaklade „Spomen-dom bana Josipa Jelačića“ Darko Polić, te predsjednici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Petrovaradin, Lovačke udruge „Zec“ i Udruge  ribiča „Šaran“ iz Petrovaradina.

M. Tucakov

U povodu 800. obljetnice Božića u Grecciu u svim crkvama koje su povjerene franjevačkoj pastoralnoj brizi vjernici mogu dobiti potpuni oprost

SR. MITORVICA (TU) - U okviru obilježavanja osamstote obljetnice Božića u Grecciu sv. Franje Asiškoga, dana 17. travnja 2023., Konferencija franjevačke obitelji uputila je Svetom Ocu sljedeću molbu: „Poradi promicanja duhovne obnove vjernikâ i rasta milosti, molimo da se od svetkovine Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2023., do blagdana Prikazanja Gospodina našega Isusa Krista u Hramu, 2. veljače 2024., svi vjernici koji dođu u crkve franjevačkih obitelji diljem svijeta te ostajući u molitvi pred jaslicama postavljenim u crkvama, mogu dobiti potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima. Isto tako, oni koji su bolesni ili ne mogu fizički sudjelovati mogu jednako primiti plod oprosta, prinoseći svoje patnje Gospodinu ili vršeći neku odobrenu pobožnost.“ Apostolska pokorničarna prihvatila je ovu molbu da se u svim crkvama, koje su povjerene franjevačkoj pastoralnoj brizi, vjernicima omogući zadobivanje potpunog oprosta.

U Srijemskoj Mitrovici, u kapeli sestara svetoga Križa u zajednici Svete Obitelji, 17. siječnja slavljena je sveta misa u 18 sati. Misu je predvodio preč. Ivan Rajković, župnik župe sv. Dimitrija, đakona i mučenika u Srijemskoj Mitrovici. Prilikom mise župljani su imali priliku primiti potpuni oprost moleći Anđeo Gospodnji, Apostolsko vjerovanje i Oče naš na nakanu Svetog Oca.