Papa Franjo prihvatio molbu za umirovljenjem srijemskog biskupa Đure Gašparovića
SR. MITROVICA (TU) - Apostolska nuncijatura u Republici Srbiji izvijestila je da je Sveti Otac papa Franjo danas, 14. 2. u podne objavio da je prihvatio molbu srijemskog biskupa mons. Đure Gašparovića za umirovljenjem, a dosadašnji biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina od ovog trenutka umirovljenja mons. Đure Gašparovića odmah postao dijecezanski biskup Srijemske biskupije, prema Zakoniku kanonskog prava, kan. 409 §1.
Izražavajući duboku i iskrenu zahvalnost prvom biskupu ponovno osamostaljenje drevne Srijemske biskupije, mons. Đuri Gašparoviću u ime cijele biskupijske zajednice želimo plodan nastavak biskupske službe u miru, te mnoge godine dobrog zdravlja i plodnog služenja Božjem narodu.
Novom srijemskom biskupu, mons. Fabijanu Svalini, želimo svaki blagoslov i mudrost od Gospodina, vodstvo Duha Svetoga i majčinsku zaštitu Kraljice apostola, naše čudotvorne Gospe Tekijske, kao i zagovor sv. Dimitrija, đakona i mučenika, Sv. Metoda, metropolita Srijemskog, sv. Ireneja biskupa srijemskog, te svih srijemskih mučenika! Blagoslovio ga Gospodin mnogim godinama plodne i mudre pastirske službe na dobro i spasenje svega naroda Božjeg koji mu je povjeren! Ad multos annos!
Molimo za obojicu!
Msgr. Đuro GAŠPAROVIĆ rođen je u Srijemu u Golubincima 20. lipnja 1951. godine od oca Antuna i majke Ruže rođ. Bešker. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu 1966. godine. Klasičnu gimnaziju je pohađao dvije godine u Interdijecezanskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu, a druge dvije godine u Liceju u Đakovu gdje je i maturirao 1970. godine. Filozofsko-teološki studij je pohađao u Đakovu od 1972. do 1977. godine.
Za rimokatoličkog svećenika je zaređen 29. lipnja 1977. godine u Đakovu po biskupu mons. Ćirilu Kosu. Prve svećeničke službe obnašao je u Srijemu. Godinu dana je bio kapelan u Rumi od 1977. do 1978. godine, a 1978. i 1979. službuje kao upravitelj župe u Irigu. Godine 1979. odlazi na studij u Rim. Kao pitomac Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu studirao je i magistrirao liturgiku na Papinskom sveučilištu Anselmianum 1981. godine. Na Pravnom fakultetu Papinskog lateranskog sveučilišta postigao je diplomu kanonskog, građanskog i međunarodnog prava 1982. godine. Godine 1980. imenovan je vicerektorom i ekonomom Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, a godine 1992. i službenikom u Kongregaciji za evangelizaciju naroda u Vatikanu. Na blagdan Svetog Ćirila i Metoda, slavenskih apostola, 5. lipnja 1996. godine papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije. Za biskupa je zaređen 5. listopada 1996. godine u Đakovu. Od 15. srpnja 1999. godine papa Ivan Pavao II. dao mu je kao pomoćnom biskupu posebne ovlasti, a od 1. listopada 1999. godine je generalni vikar za Srijem sa sjedištem u Petrovaradinu. Kao generalni vikar za Srijem upravlja srijemskim dijelom Biskupije sve do ponovne uspostave Srijemske biskupije 18. listopada 2008. godine, kada je imenovan dijecezanskim biskupom ponovno uspostavljene biskupije, u sastavu Đakovačko-osječke crkvene pokrajine (metropolije) i člana Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda.
Msgr. Fabijan SVALINA, srijemski biskup koadjutor, rođen je 7. studenoga 1971. u Đakovu od oca Mirka i majke Lucije rođ. Poljičak. Studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Za svećenika Đakovačke ili Bosanske i Srijemske biskupije zaređen je 29. lipnja 1997. u Đakovu. Bio je župni vikar u Župi Uzvišenja Svetoga Križa u Osijeku – Retfala, potom od 1998. do 2004. odgojitelj – prefekt u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Od 2004. do 2010. obnašao je službe tajnika Biskupskog ordinarijata, kancelara Nadbiskupskog ordinarijata i voditelja nadbiskupijskog Tiskovnog ureda. U nekoliko mandata bio je član Prezbiterskoga vijeća i član Zbora savjetnika. Na Izvanrednom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u Zagrebu 25. siječnja 2010. izabran je za zamjenika generalnog tajnika HBK. Na toj službi bio je do siječnja 2017. U srpnju 2010. imenovan je za v. d. ravnatelja Hrvatskog Caritasa, a potom, 2012. godine, i ravnateljem te ustanove HBK na čijem je čelu i danas.
Početkom 2011. godine imenovan je u Odbor HBK za organizaciju dolaska Svetoga Oca Benedikta XVI. u Hrvatsku te mu je, između ostalog, povjerena koordinacija susreta Svetog Oca s predstavnicima civilnog društva, akademske zajednice, kulture, poduzetnika, diplomatskog zbora i s poglavarima vjerskih zajednica u Hrvatskome narodnom kazalištu. Godine 2011. imenovan je supredsjedateljem Mješovitog povjerenstva Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije za izradu popisa oduzete imovine Katoličkoj Crkvi za vrijeme komunističke vladavine.
Odlukom hrvatskih biskupa, od 2017. godine postaje ravnatelj Hrvatske katoličke mreže (HKM) u koju su integrirani Hrvatski katolički radio, Informativna katolička agencija, Novi mediji i mrežna stranica HKM-a.
Hrvatski Caritas vodi u vrijeme nekoliko velikih nacionalnih žurnih projekata pomoći stradalima od prirodnih nepogoda i kriza izazvanih ljudskim faktorom; tako 2014. godine inicira pomoć stradalom stanovništvu od poplava u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, 2015. mobilizira mrežu Caritasa za pomoć u migrantskoj krizi, a 2020. godine nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini, aktivno provodi projekte HBK u stambenom i socijalnom zbrinjavanju stanovništva. Godine 2021. inicijator je pregovora s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske o provedbenom ugovoru za Hrvatski Caritas i dijecezanske Caritase. Kapelanom Njegove Svetosti imenovan je 30. travnja 2012.
Papa Franjo imenovao ga je srijemskim biskupom koadjutorom (biskupom s pravom nasljedstva) 7. listopada 2021., a za biskupa je posvećen u srijemskoj katedrali sv. Dimitrija, đakona i mučenika u Sr. Mitrovici, na svetkovinu Krista Kralja 21. studenog iste godine.
Umirovljenjem biskupa Đure Gašparovića, na čistu srijedu - peplnicu, 14. veljače 2024., postao je dijecezanski biskup Srijemske biskupije.
