U subotu, 6. lipnja 2026. godine, u 10 sati, u samostanskoj crkvi Presv. Srca Isusova u Đakovu, nakon duhovnih vježbi koje je vodio vlč. Anton Tamarut, s. Mariangela Markotić iz Gundinaca, i s. Franciska Ulrika Sajdl iz Maradika, župa Beška, Srijemska biskupija, položile su svoje doživotne zavjete u ruke provincijalne poglavarice s. Marije Brizar, u nazočnosti sestara i rodbine, za vrijeme sv. mise koju je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić,  uz tajnika, vlč. Nikolu Klemena i u koncelebraciji s više svećenika. Ceremonijar slavlja bio je prof. dr. Ivica Raguž, rektor samostanske crkve.

ĐAKOVO (TU) - Mons. Hranić, nakon uvodnog govora na temelju liturgijskih čitanja, obratio se slavljenicama: „Drage sestre zavjetovanice, Vi ste shvatile da smo mi ljudi, ako Bog nas tako i toliko ljubi, do kraja, samoprijegorno kao Krist Gospodin nas ljubi, da smo i mi pozvani ljubiti Isusa i druge ljude jednakom ljubavlju, koja je spremna na odustajanje od sebe, na žrtvu iz ljubavi – Boga radi. Iskustvo ljubavi i dotaknutosti Isusom Kristom čini Vas slobodnima od Vas samih, a za Isusa i za sve nas ostale, njegovu braću i sestre.

Evanđelje dolazi do vrhunca u rečenici: ‘Ostanite u mojoj ljubavi.’ To će reći da ljubav sazrijeva upravo ondje gdje prestaje biti samo osjećaj i postaje vjernost i postojano, vjerno služenje. Ima ljudi koji kažu da su slobodni oni koji misle na sebe, oni koji uživaju u svome životu i onome što im život pruža te samodostatno i ravnodušno rade sve što žele koji puta čak i drugima usprkos. No, to nije sloboda: to je skriveno ropstvo, ropstvo koje nas još više porobljuje. Sloboda se ne sastoji u samodostatnosti, u zaboravu na druge ljude ili u ravnodušnosti prema drugima. Ona se ne nalazi u sefovima onih koji zgrću za sebe, niti u foteljama onih koji se lijeno izležavaju u nezalaganju i individualizmu te zaboravljaju na druge. Sloboda se – naprotiv – nalazi u ljubavi prema drugima, u slobodi od sebe – za druge, u solidarnosti s njima i s njihovim potrebama, ne vodeći se pritom nijednim drugim motivom osim velikodušnom ljubavlju, koja ne očekuje uzvrat, pa čak niti zahvalnost. Ljubimo druge i za njih smo slobodni jer su Isusova i naša braća i sestre. I nudimo im u Božje ime svoju besplatnu ljubav, svoju službu, svoj život, svoju žrtvu za njih kao naš dar njima.

Iskustvo te slobode iz ljubavi stjecale ste najprije u svojim obiteljskim domovima. Plemenito i dobro srce, zdravo iskustvo stečeno u djetinjstvu i mladosti te dobrohotna ljubav za druge – ta vrsta formacije dobiva se ponajprije od roditelja i članova vlastite obitelji, u obiteljskome domu, a tek onda i u krugu župne i drugih crkvenih zajednica te vlastitih prijatelja, a zasigurno na nov osobit način u Samostanskoj zajednici. Sebe ste prepoznale u riječima starozavjetnog Siraha, i predložile da kao prvo čitanje pročitamo odlomak kojega smo čuli: ‘Dok još bijah djevojčica, od svoga djetinjstva molila sam otvoreno za mudrost ljubavi. Pred vratima naše crkve za nju sam molila i do posljednjeg ću dana tragati za njom. Tražila sam tu mudrost slobode u ljubavi od svoje mladosti. Po njoj uznapredovah i slavu ću dati onomu koji me njome obdari jer odlučih u djelo je provesti. I danas mu dajete tu slavu. Usmjerih svoju dušu prema njoj i nađoh je u čistoći. Od početka joj posvetih svoje srce i neću nikad biti napuštena.”

Mons. Hranić progovorio je zatim o značenju redovničkih zavjeta: „U tom svjetlu i tri zavjeta, koje naše sestre danas doživotno i svečano prihvaćaju nisu tek odricanje ili bijeg od svijeta, nego izbor koji dolazi iz vjerničke kršćanske duše, iz svijesti da istinski život oblikuje logika slobodnog darivanja u ljubavi, logika Evanđelja, sestre sv. Križa će naglasiti, a to je to, logika križa. Redovnica nije osoba koja je nešto napustila, koja se nečega odriče, nego je osoba koja je Nekoga izabrala i koja ga izbližega slijedi.

Svijet oko nas govori: ‘Ljubav se mjeri ispunjenjem vlastitih želja: uzmi što ti život pruža, uživaj, ne uskraćuj si ništa – život je ionako prekratak’. Svijet oko nas nam govori: ‘Nitko nema pravo na moju slobodu. Ne daj se zarobiti!’ Danas mnogi mladi misle pa i čine tako: ‘Ma ne daj se zarobiti ni brakom, niti djecom. Imam pravo na ovo ili ono…’ A zavjet poslušnosti govori: ‘Istinska sloboda nije u samodostatnosti i samovolji, u čuvanju sebe, nego u sposobnosti darovati se u ljubavi, odreći se sebe, odustati od sebe i od svojih prava; slušati, čuti i poslušati jer je potreba vremena volja Božja, jer se u volji poglavarice krije Božja volja i za mene.’

Svijet oko nas nam govori: ‘Stekni što više, osiguraj se, moraš imati za ‘ne daj Bože’, sagradi kuću ne samo sebi, nego i djeci i unucima, kupi im auto i motor, učini sve da se ne muče.’ A zavjet siromaštva govori: ‘Moje bogatstvo ne mjeri se onim što imam, nego Onim komu pripadam.’ U svijetu koji čistoću često teško razumije ili ju smatra nečim preživjelim, zavjet čistoće svjedoči da ljudsko srce može ljubiti i pripadati nepodijeljeno: da ljubav nije zabava na više paluba istodobno, da ljubav nije raspršenost, nego da ona može biti cjelovit i potpun dar sebe samoga. To nije nijekanje života, nego izbor jednog posebnoga oblika ljubavi – istina, to ne mogu svi razumjeti. Zato Isus kaže: ‘Tko može shvatiti, neka shvati.’“

Svoju propovijed mons. Hranić zaključio je mislima: „Što je kršćanstvo? To je davanje, darivanje. Darivanje do kraja, iz ljubavi, u kojem se ne gleda na sebe, nego na dobrobit drugoga, u kojem sebe samoga velikodušno stavljam u drugi plan. Oni ‘drugi’ su u prvom planu. Ljubim ih jer su Isusova braća i sestre i sjedinjujem se s Isusom, posličujem, suobličavam njemu kako bi raslo njegovo kraljevstvo. Eto to je kršćanstvo. Draga braćo i sestre, ovo je kršćanstvo što čine danas ove dvije sestre: odustaju od sebe, sjedinjuju se s Isusom u njegovu potpunom darivanju, u darivanju do kraja.“

Na slavlju je, uz članove obitelji i rodbinu sestara, bila prisutna s. Beatrica Krstačić, hrvatska misionarka u Brazilu. Zbor sestara i postulantica, pod ravnanjem s. Josipe Pavle Jakić i uz orguljsku pratnju , uzveličao je slavlje svojim pjevanjem. Nakon zahvalne pjesme Tebe Boga hvalimo i završnoga blagoslova radosno je odjeknula himna Družbe Pjevaj Bogu zavjet svet, kojom je nazočna zajednica sestara izrekla svoju hvalu Bogu za dar doživotnoga predanja svojih članica. Zajedništvo i radosno slavlje nastavilo se na Ljetnoj terasi Centra Amadea.

Izvor: www.sestre-sv-kriza.hr

Jedan od najštovanijih svetaca proslavljen je svetom misom i blagoslovom djece u subotu, 13. lipnja

NOVI SLANKAMEN (TU) - Sveti Antun privlači posebno najmanje, jer je zaštitnik djece i mladih. I ove godine je, već po tradiciji, k sebi privukao djecu, mlade i njihove roditelje. Lijepo ih je bilo vidjeti za vrijeme mise kako su živi i veseli, kako šetaju kroz crkvu, a neki su i zaplakali, slaveći Boga na svoj način.

I odraslima je sve jasnije zašto svetac svega svijeta osvaja srca, drag je i oduševljava mlade generacije, jer je ponizan, skroman i jednostavan,  te tako svojim životom i primjerom, oslikava Boga. A s druge strane kontemplativac je, koji je toliko bio bliz Isus Kristu svojim poznavanjem Svetog pisma, dubokom molitvom i poniranjem u svete tajne. Ponizni fratar, kuhar u samostanu , a kada je, po poslušnosti poglavaru počeo u propovijedi mise ređenja govoriti, svima je zastao dah, te su se pitali: „Otkud mu tolika mudrost i snaga?“

Na dan proslave sv. Antuna u Slankamenu su prije završnog blagoslova blagoslovljeni ljiljani, pa djeca, mladi i svi prisutni u crkvi. Običaj je u Slankamenu da se poslije mise svi zapute oko oltara u mimohod i na kraju svatko uzme ljiljan. Ovo je uvijek posebno misno slavlje zbog velikog broja mladih koji plijene svojom razigranošću.

B.P.

Hodočašće Gospi Tekijskoj uoči Velikih Tekija, 4. kolovoza

Udruženje mladih „Prijatelji nade“ i ove godine organizira hodočašće Gospi na Tekije, pod geslom „Veliča duša moja Gospodina“. Polazi se ispred župne crkve sv. Ane u Maradiku, te se preko Fruške gore stiže na Tekije. Prijave traju do 25. srpnja.

Prijaviti se potrebno zbog detalja organizacije puta. Način prijave i sve informacije o hodočašću možete pronaći na mrežnim stranicama „Prijatelja nade“ https://prijateljinade.rs/ Organizatori pozivaju svakog tko je u mogućnosti prepješačiti hodočasnički put, da im se pridruži, bez obzira na godine.

Koncert Musica per Tempora održat će se u nedjelju, 21. juna

U tekijskoj crkvi Gospe Snježne Aleksandra Horvat na flauti i Vlasta Pokas Maestracci na orguljama izvodit će skladbe od baroka do suvremenog doba. Koncert će započeti u 19 sati.

Koncert pod nazivom Musicae Spirituales Concentus održat će se u rumskoj župnoj crkvi u nedjelju, 21. lipnja

Koncert Barokne glazbe u održat će se u crkvi Uzvišenja sv. Križa u Rumi 21. lipnja u 19 sati.

Trio Flamma, kojega čine Milica Sabljić, orgulje, Milan Stančić, bariton i Đorđe Milošević, violončelo, izvodit će skladbe Purcella, Bacha, Sammartinija i Händla.

I župnoj crkvi u Irigu djeca su prvu pričest primila u nedjelju 31. svibnja, a u filijalnoj crkvi u Šatrincima tjedan dana kasnije, 7. lipnja

Prva sveta pričest u Irigu

IRIG (TU) - U nedjelju: presveto Trojstvo – Pohod BDM, ali nije trolist, nego dvije djevojčice: Anđela Birinji i Jasmina Petej. Župnik je poručio: „Naš Bog živi u osobama – znanje o njemu plod je susreta s njim. On je s nama na putu. On je blistavi beskraj, koji nas zove; toplina u kojoj i od koje treba živjeti.“ Djeca su recitacijama pozdravila Isusa i zahvalili svojim roditeljima.

Slavlje u Šatrincima

Uvijek je bilo najljepše slaviti u Šatrincima. Prostor su ukrasile majke prvopričesnika: ograda, stepenište, crkva sva u cvijeću a ispred oltara 5 kandidata: sestra  Gloria i brat Alen Stončik iz Šatrinaca. Uz njih su Luka Hajnal (Irig) i Filip Birinji (Šatrinci) i s druge strane Mihajlo Putica (Dobrodol). Crkva je bila puna, a mnogi su ostali i u dvorištu. Jedna majka pozdravila je djecu: „Što bih vama danas zaželjela? Jedna mi je želja glavna: ostanite vjerni onom što danas započinjete, ostanite vjerni prijateljstvu s Isusom – kroz djetinjstvo i mladost i kroz vaš cijeli život.“ Župnik je u uvodu pozdravio okupljene, osobito prvopričesnike. Svaka majka zapalila je svijeću na uskrsnoj i predala svom djetetu, uslijedila je obnova krsnih obećanja. Djeca su recitacijama pozdravila Isusa, a najljepši je bio završetak, kada su poručili: „Roditelji naši dragi, što ćemo vam reći? Sad vam hvala, a ostalo kad budemo veći."

Blaž Zmaić