SURČIN, (TU) - Župa Presvetog Trojstva u Surčinu, svečano je u subotu, 6. prosinca 2014. godine, proslavila blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika djece, putnika i moreplovaca.
U predvečerju samog blagdana, Svetu misu u 17 sati slavio je župnik, preč. Marko Kljajić, a na kraju euharistijskog slavlja blagoslovio je 80-tak prisutnih mališana, kao i njihove roditelje, bake i djede. Nakon blagoslova, na radost najmlađih, u pratnji anđela, u crkvu je ušao Sv. Nikola, noseći u rukama teški kofer pun darova. Iz pozadine se tiho prikradao i neizbježni krampus, kojeg je dobri Svetac vrlo lako, krsteći se: U ime Oca, Sina i duha Svetoga, od sebe otjerao. Ističući kako Zli stalno oblijeće i u svakoj prigodi je prisutan te uvijek spreman zavoditi ljude zlu, što traži našu budnost i okretanje očiju od onog što je grešno, istinskom i vječnom dobru, za što bivamo stostruko nagrađeni, od našeg Stvoritelja koji je sama dobrota i ljubav.
Potom je slijedio program koji su pripremili vjeroučenici, s vodteljicom Nadom Ivošević. Djeca su pjesmom veselo poželjela dobrodošlicu sv. Nikoli, a recitalom radosno su pozdravila dobrog sveca. Sv. Nikola je pitao župnika: jesu li djeca dobra, znaju li što o vjeri, molitvi, slušaju li roditelje, uče li dobro u školi? Na kraju je sv. Nikola razdraganu djecu darivao.
Po završetku susreta, djeca su zahvalila Sv. Nikoli na posjeti, a on je uz pratnju njegove gitare, skupa s djecom i prisutnima otpjevao pjesmu: Da mi je biti sunce, nakon čega su se djeca ozarenih lica s paketićimma u rukama uputila svojim domovima. Za ostvarenje ovakvog događaja trebamo zahvaliti Bogu, djeci, roditeljima i dobrim ljudima.        

           Nada Ivošević
 

ZEMUN, (TU) - U subotu, 6. prosinca 2014. „sveti Nikola“ je svojim posjetom obradovao tridesetak djece u Franjevačkom samostanu svetog Ivana Krstitelja u Zemunu. Ta su djeca preko cijele godine svakog mjeseca rado i redovito dolazila na radionice koje za njih organizira grupa mladih koja im pomaže da svoje od Boga primljene sposobnosti i darove: svoje vrijeme, smisao za lijepo i dobro, svoje znanje, maštu i kreativnost u zajedničkom druženju podijele jedni s drugima i tako jedni druge obogaćuju, uče se nesebičnom darivanju, zajedničkom suživotu i međusobnom uvažavanju. Premda su različitog uzrasta vidljiv je napredak u postavljenom cilju a radost pri svakom susretu opravdava ovakva druženja.
Pri pohodu svetog Nikole djeca su pripremila vrlo zanimljiv program na kojemu su bili njihovi roditelji, bake i deke bez kojih ne bi bilo moguće organizirati ove mjesečne susrete. Zato su svi od svetog Nikole dobili pohvalu a djeca i prigodne darove. Na odlasku svojim kućama puni lijepih dojmova svi su imali samo jedno pitanje za voditeljicu radionica Anu: kada će biti slijedeća radionica?

                                                                                                                                                                                        Marija Galun
 

SOT,(TU)25.11.2014. - Svečanost povodom obilježavanja crkvenog goda župa Sot, Svete Katarine počela je u istoimenojžupnoj crkvi najprije prikazom dijela radova kojom je po zagovoru Svete Katarine župe Sot i vrijednih Soćana, volonterski i na mobu, otpočela izgradnja pastoralnog centra u tom mjestu koje će nositi ime Kata. Prisutne vjernike iz šidske općine, Vinkovaca i ostalih mjesta Republike Hrvatske kao i prisutne svećenike, pozdravio je vlč Nikica Bošnjaković župnik u Sotu. Svetu misu predvodio je vlč Vlado Karačić župnik u Starim Mikanovcima u Republici Hrvatskoj, u zajedništvu sa vlč Zdravkom Čabrajcem župnikom u Beočinu i Čereviću, Ivicom Živkovićem župnikom u Hrtkovcima, Nikincima i Platičevu, vlč Stjepanom Vukovcem župnikom u Tovarniku, grkokatoličkim svećenicima iz Šida Mihajlom Režakom i Vladimirom Edelinski i vlč Stjepanom Barišićem župnikom u Petrovaradinu.
U svom obraćanju vjernicima vlč Vlado Karačić posebno je naglasio: „Prvi puta u životu dijelim s vama radost zajedništva na blagdan Svete Katarine vaše zaštitnice. Ljubav nas je božja povezala, pozvala, stoga se radujemo Gospodinu jer radost u Gospodinu je prava radost, sve drugo su ili krive ili nedorečene radosti, a Gospodin će nam dati u svetom kraljevstvu potpunu radost savršenstva zajedništva s njim. Neka radost vaša bude potpuna, iako smo svjesni pa i mi koji dođemo iz Hrvatske ovdje, vaših poteškoća i strahova koji se na neki način očituju u nekakvoj podsvjesnoj bojazni za nas i sve naše živote, kao i za naše buduće radosti i za naš opstanak kao vjernika i kao pripadnika hrvatskog naroda. Okupljeni smo odvje oko Svete Katarine gdje se napajamo radošću koju daje samo Gospodin. Radost koja nadilazi sve muke, sve boli i sve poteškoće. Zato vas molim, vaše boli prikažite Gospodinu i molite zagovor Svete Katarine za vjeru, u pobjedu dobroga, jer unatoč svim poteškoćama, unatoč progonima, dobro će pobijediti jer to Bog želi. Neka radost naša bude potpuna u zajedništvu gdje ćemo zajedno podijeliti bol koju proživljavamo bilo koje prirode i vrste“, istaknuo je u svojoj propovijedi vlč Vlado Karačić.
Pod svetom misom vlč Bošnjaković podario je i sakrament krštenja maloj Katarini Gajdašić iz Kukujevaca, a predstavljeno je i upotpunjeno župno ekonomsko vijeće u sastavu devet vijećnika iz Sota: Stevo Jašćur, Ivica Kiš, Milenko Pavčić, Stiven Živković, Zoran Menđan, Željko Kubik, Miroslav Zarecki, Josip Šafarik i Željko Dovčak, koji će sudjelovati u brojnim planiranim aktivnostima u župi Sot u idućoj godini.
Suzana Darabašić

PETROVARADIN (TU) – Srijemska biskupija organizirala je duhovne vježbe za svećenike od 26. do 28. studenoga 2014. godine. Sudjelovali su svećenici Srijemske i Subotičke biskupije. Voditelj duhovnih vježbi bio je zrenjaninski biskup mons. Ladislav Nemet.
U uvodnom razmatranju voditelj je pozvao sudionike da, kao što su se „mudraci sa Istoka“ vratili drugim putem u svoju zemlju nakon što su se poklonili Isusu, tako smo i mi ovdje da se ne vraćamo istim putem, nego da mijenjamo svoje stavove, navike i stari stil života.
Voditelj je približio pobudnicu pape Franje „Evangelii gaudium – Radost evanđelja“. Za papu Franju novi dinamizam Crkvenalazi se u Božjoj riječi i zato je imperativ tražiti nove mogućnosti izlazeći iz starih struktura. Svećeničko je zvanje plod milosti, a milost je neograničeno dobro koje izlazi iz osobnog kontakta s Bogom. Da bi ljudi voljeli Crkvu trebaju toplotu svećeničkog srca natopljenog radošću.
Odgovarajući na pitanje: „Tko je svećenik danas“, biskup je upotrijebio staru definiciju „Alter Christus“ dajući joj zanimljivo značenje da je prvi uvijek Krist, a svećenik je uvijek drugi. Svećeničko zvanje je djelitelj Isusove milosti. Biti svjesni toga dara i bogatstva koje Crkva ima je izvor milosti. Zato je zadaća svećenika liturgiju učiniti razumljivom i približiti je ljudima, a zatim ljude dovesti do sakramenata.
Papa Franjo u svojoj pobudnici nadalje donosi da je siromaštvo „znak Crkve“. On je svojim govorima o siromaštvu pobudio neke da pomognu drugima, posebno latinameričke bogataše. Svećenik je pozvan da bude mudar, pravedan i razborit u upravljanju materijalnim dobrima, a da ostane duhovno siromašan. Tumačeći papinu misao o milosrđu, voditelj je naglasio da milosrđe treba ispuniti naše svećeničko biće i tako postati temelj svećeničkog djelovanja. Dobrota i milosrđe idu dalje od pravednosti – kako veli Sveto pismo: „Milosrđe se smije sudu“. Ako svećenik ima milosrđa tada shvata istinu i zbog dobrote srca će napraviti jedan korak dalje prema bližnjemu. A odakle snaga, kako možemo razumijeti što je dobro, gdje je istina? Odgovor je u našoj osobnoj svetosti koja izlazi iz našeg dubokog odnosa s Bogom.
Na kraju su sudionici pozvani da otkrivaju radost evanđelja. Mons. Nemet je ovim duhovnim vježbama svećenicima približio papu Franju, ono što on naučava svojim osobnim primjerom jednostavnosti, spontanosti i prisnosti. Zadovoljni ovim duhovnim vježbama svećenici su uputili poziv biskupu da ponovno kao voditelj dođe dođe k njima.
          Berislav Petrović

ZEMUN(TU) - Na poziv  ravnatelja  caritasa Srijem  u Zemunu je danas održan susret  caritasovih volontera. Lijep broj volontera   predvođeni h nekolcinom župnika pristigli su  danas  u prostorije župe Zemun na svoj godišnji susret. Bio je to zaista lijep događaj. Nakon dobrodošlice  i pozdravne riječi  koju  su volonterima uputili  Preč. Jozo Duspara, ravnatelj caritasa i g. petar Dujić koordinator projekta „promatranje siromaštva  i razvoj caritasa“ volonterima se obratila prof. Jelena Pavlović predavanjem o volonterstvu danas. Posebno je naglasila da je Katolička crkva u očima mnogih svjetovnih institucija  učiteljica ovog pokreta tako da ju mnoge humanitarne organizacije imaju kao uzor. Naglasila je da, biti volonter znači nesebično se darovati  ljudima u potrebi  neočekujući  novčanu nadoknadu  ali posebno  je  naglasila zadovoljstvo koje dobivamo upravo  zbog svoje volonterske aktivnosti. Ona je također sa slušaocima  uspostavila komunikaciju i na praktičnim  vježbama  pokazala  kako je  volonterizam  prisutan u ljudskom hodu ali ga vrlo često  treba  probuditi i usmjeriti u pravom smijeru. Volontera danas treba. Mnoge zemlje danas čak u svojim proračunima iznose    proračunsku vrijednost  koju volonteri svojim radom doprinose  kao pomoć drštvu.

G. Petar Dujić je potom iznio zapažanja kao i neke konkretne  aktivnosti  vezane za projekat  „Promatranje siromaštva“ koji je regionalnog karaktera. U Zemunu je prije nekoliko godina otvoren centar za slušanje u koji se usmjeravaju ljudi koji dolaze na vrata župe tražiti pomoć a takvih je puno. Centar za slušanje funkcionira po italijanskom modelu  i  nema za cilj materijalno pomagati takve osobe već ih saslušati i usmjeravati  prema institucijama koji se trebaju  baviti njima. Naglasio je i  svjedočio za mnoge tužne priče koje su ispričane u ovom centru i da su nakon nepovjerenja koja su korisnici pokazivali  ipak većina pristali na suradnju  i u razgovoru kao i u daljnjim aktivnostima.

Preč. Duspara je govorio uopće u kojim uvjetima caritas Srijem danas dijeluje i što su njegovi prioriteti. On je  pozvao volontere da se u prdstojećem vremenu  fokusiraju na pripremi za nedjelju caritasa i naglasio da ta nedjelja treba biti posebno obilježena u svakoj župnoj zajednici. Pozvao je također prisutne župnike kao i one koji nisu bili da se aktiviraju u dijelovanju župnog caritasa koji je baza svih naših caritativnih aktivnosti

Nakon predavanja  vlč. Berislav Petrović župnik iz Novog Slankamena je vrlo lijepo duhovno okrijepio volontere i pozvao ih da sav svoj volonterski rad prožmu vijerom u Boga i evanđeoskim poticajima. Kao uzor  je nekoliko puta isticao duhovne osobe poput bl. Majke Terezije i sv. Katarine Sijenske  koja su  u svakom čovjeku koji treba pomoć vidjela Krista. Posebno je naglasio da volonteri moraju biti nosioci radosti jer čovjek kada je u potrebi često  pada u očaj.

Cijeli skup je trajao nekoliko sati a završio je posjetom  župnoj crkvi  kao i nekim dijelovima Zemuna  tako da su se pojedinci mogli upoznati sa znamenitostima Zemuna i njegovoj dugoj povijesti  posebno vezane za  snažan  kršćanski život.  Nakon ručka koji je za njih pripremljen  radosno su se nadam se obogaćeni  vratili u svoje domove i župne zajednice.

STRASBOURG, (radiovaticana) - Studeni 25, 2014 - Vratite se zamisli osnivača Europske Unije kao zajednice koja potiče mir i nadilazi podjele, a ta zamisao proizlazi iz povjerenja u čovjeka, „ne toliko kao građanina ili ekonomskog djelatnika“, već „osobe s transcendentnim dostojanstvom“; to je Europa u kojoj je kršćanstvo njezina duša – poručio je danas Sveti Otac Franjo u obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Naglašavajući blisku svezu „dostojanstva“ osobe s „transcendencijom“ Papa je podsjetio kako je sama ideja osobe koja bi imala dostojanstvo oblikovana zahvaljujući kršćanstvu. Govoriti o transcendentnom ljudskom dostojanstvu znači govoriti o ljudskoj naravi, sposobnosti razlikovanja dobra i zla te imati na umu da čovjek nije apsolutno biće, već biće u odnosu, a najčešća bolest Europe u tom pogledu je usamljenost onih koji su odbačeni.
Promicati ljudska prava i dostojanstvo osobe znači prepoznati da ona posjeduje neotuđiva prava koja nitko ne može proizvoljno oduzeti, pogotovo ne u svrhe ekonomskih interesâ. Papa je podsjetio na vladavinu kulture otpada, koja osobu svodi na potrošnu robu, a rezultat je toga da se ljudski život odbacuje kada prestane biti koristan, „kao što je slučaj sa smrtno oboljelima, starima koji su napušteni i nezbrinuti te djecom koju se ubija u utrobi“. „Kakvog dostojanstva može biti bez mogućnosti slobodnog izražavanja misli ili ispovijedanja religiozne vjere?“ pitao je nadalje Papa.
Istovremeno valja se čuvati zablude sve većega proširivanja individualnih prava, kao da bi ljudska osoba bila „monada“, izdvojena iz društvenoga konteksta u kojem su njezina prava i dužnosti usko povezana s drugima i sa zajedničkim dobrom čitavoga društva – istaknuo je papa Franjo te upozorio i danas na gubitak sveze između prava i dužnosti.
Budućnost Europe ovisi o obnovi veze dvaju elemenata koji se nalaze u njezinoj povijesti: otvorenost transcendenciji – Bogu i sposobnost konkretnog suočavanja s problemima. Europa koja nije otvorena transcendentnoj dimenziji života u opasnosti je da postupno izgubi svoju dušu – istaknuo je Papa. Osim toga, osudio je „sramotnu i suradničku šutnju tolikih“ dok su „zajednice i pojedinci podvrgnuti barbarskim činima nasilja: izbačeni iz svojih domova i domovine, prodani u roblje, ubijeni, obezglavljeni, raspeti ili živi spaljeni“.
Govoreći o obitelji, papa je istaknuo kako ona – ujedinjena, plodna i nerazrješiva – sadrži elemente temeljne za nadu u budućnost. „Bez te solidne baze, budućnost će biti izgrađena na pijesku s teškim društvenim posljedicama.“ Osim obitelji, papa je Franjo istaknuo važnost odgoja i obrazovanja, istinske ekološke skrbi za stvoreno, zaposlenja te problem selioca. „Ne možemo dopustiti da Sredozemlje postane ogromno groblje!“ – naglasio je, ističući kako je važno baviti se ne samo učincima, već i uzrocima problema.
„Došlo je vrijeme da napustimo ideju Europe koja se boji te je zatvorena sama u sebe; da oživimo i potaknemo Europu vodstva, riznicu znanosti, umjetnosti, glazbe, ljudskih vrijednosti, ali i vjere. Europu koja razmatra nebesa i teži uzvišenim idealima. Europu koja o svakom čovjeku skrbi i brani ga. Europu koja se uzdiže pouzdano i sigurno nad zemljom; dragocjena odnosna točka za čitavo čovječanstvo!“ – zaključio je na kraju svoga govora papa Franjo.

PAPA FRANJO U VIJEĆU EUROPE: Bez korijena se umire

STRASBOURG, (radiovaticana) - Studeni 25, 2014 - Europa ima ponovno otkriti svoje korijene kako bi izgradila budućnost mira, u dijalogu sa svijetom – izazov je koji je papa Franjo uputio u govoru na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, 25. studenog. Papa je ponovno istaknuo da Crkva osuđuje trgovinu oružjem i ljudskim bićima, te upozorio da bez traženja istine demokracija ide prema individualizmu, te se dolazi do globalizacije ravnodušja.
Kako bi što bolje izrazio svoju zamisao, svoj san o Europi, papa je Franjo naveo riječi iz pjesme jednoga talijanskog pjesnika (Clemente Rebora), koja govori o stablu i njegovim granama koje se protežu u nebo, čvrstom i postojanom deblu, i dubokim korijenima koji poniru u dubinu. O tom je prizoru Sveti Otac govorio posebno primijetivši, u tonu koji je podsjetio na svetoga Ivana Pavla II., da ako se izgube korijeni, deblo se polako isprazni i umre. U tomu je možda – primijetio je Papa – jedan od paradoksa koji izolirani znanstveni mentalitet teško može razumjeti: za hod prema budućnosti potrebna je, naime, prošlost; potrebno je sjećanje, hrabrost, zdrava i ljudska utopija.
Korijeni se hrane istinom, koja je hrana, životni sok bilo kojega društva koje želi biti uistinu slobodno, ljudsko i solidarno – istaknuo je papa Franjo te dodao – S druge se pak strane istina poziva na savjest, koja se ne može svesti na uvjetovanje, te je stoga sposobna poznavati vlastito dostojanstvo i otvoriti se apsolutnomu, postajući tako vrelo temeljnih odluka koje su vođene traženjem dobra za druge i za sebe, i mjesta za odgovornu slobodu.
Važno je, međutim, znati da bez traženja istine svatko postaje mjerilo za sebe i za svoje djelovanje, te otvara put za subjektivističko potvrđivanje pravâ, tako da se pojam ljudskoga prava, koje samo po sebi ima univerzalnu vrijednost, zamjenjuje idejom o individualističkom pravu. To pak vodi tomu – upozorio je Sveti Otac – da se uglavnom ne brinemo za druge, i da podupiremo globalizaciju ravnodušja koje se rađa iz samoljublja. Ono je plod shvaćanja čovjeka koji nije sposoban shvatiti istinu i živjeti istinsku društvenu dimenziju.
Takav nas individualizam – prema Papinim riječima – čini ljudski siromašnima i kulturno sterilnima, jer odsijeca plodne korijene na kojima se uzdiže stablo. Iz ravnodušnoga individualizma rađa se kult bogatstva, kojemu odgovara kultura odbacivanja, u koju smo uronjeni – primijetio je Papa te napomenuo da zapravo imamo previše stvari koje nam često ne služe, a nismo više u stanju izgraditi istinske ljudske odnose, prožete istinom i uzajamnim poštovanjem.
Napomenuvši potom da danas pred očima imamo sliku ranjene Europe; ranjene zbog brojnih kušnji u prošlosti, ali i zbog sadašnjih kriza, Sveti je Otac primijetio da je Europa kontinent koji više ne izgleda sposoban odupirati se nekadašnjom životnošću i snagom. To je pomalo umorna i pesimistična Europa, koja se osjeća opkoljena novìnama koje dolaze s drugih kontinenata – istaknuo je Papa.
Možemo upitati Europu: gdje je tvoja snaga? Gdje je ona zanesenost koja je potaknula i učinila velikom tvoju povijest? Gdje je tvoj duh znatiželjne poduzetnosti? Gdje je tvoja žeđ za istinom, koju si do sada zanosno prenosila svijetu? – upitao je Papa te potaknuo da se njezini korijeni ne smatraju jednostavno muzejskim naslijeđem iz prošlosti, nego ljudskom baštinom koja je još uvijek sposobna nadahnjivati europsko pučanstvo.
Osvrnuvši se na dobro mira koje započinje prepoznavanjem u drugomu brata kojega valja prihvatiti, a ne neprijatelja protiv kojega se valja boriti, Sveti je Otac primijetio da je, nažalost, mir još uvijek često ranjen na mnogim stranama svijeta, a i u Europi – kako je rekao – vladaju napetosti i razni sukobi. Mir je, međutim, iskušan i drugim oblicima sukoba, kao što je vjerski i međunarodni terorizam, koji gaji duboki prezir prema ljudskom životu. (…) Ta je pojava, nažalost, poduprta, često nesmetanom, trgovinom oružja. Mir se krši i trgovinom ljudskim bićima, koja je novo ropstvo našega doba, i koja osobe pretvara u robu za razmjenu, lišavajući žrtve takve trgovine svakog dostojanstva – upozorio je Papa.
Sveti se Otac potom zadržao na dva izazova koja danas stoje pred Europom, na multipolarnosti i transverzalnosti. Europa je danas multipolarna – kazao je te potaknuo da se učini sve da globalizacija poštuje osobitost svih strana. Što se pak tiče transverzalnosti, potrebe za dijalogom na svim područjima, Papa je primijetio kako proizlazi da je u današnjem političkom svijetu Europe neplodan dijalog samo unutar političkih, vjerskih i kulturnih tijela vlastite pripadnosti. (…) Europa koja dijalogizira samo unutar zatvorenih skupina svoje pripadnosti, ostaje na pola puta; potreban je – prema Papinim riječima – mladenački duh koji prihvaća izazov transverzalnosti.
Govoreći o ispravnom odnosu između religije i društva, Papa je napomenuo da su, u kršćanskom viđenju, razum i vjera pozvani uzajamno se prosvjetljivati i podupirati. Tako će biti moguće suočiti se s vjerskim fundamentalizmom koji je prije svega Božji neprijatelj.
Što se pak tiče temâ u vezi s kojima Katolička Crkva i Vijeće Europe mogu surađivati, papa je Franjo istaknuo zaštitu ljudskoga života, osjetljiva pitanja koja valja podvrgnuti pozornom ispitivanju koje vodi računa o istini čitavoga ljudskog bića, bez ograničavanja na specifična medicinska, znanstvena ili pravna područja. Sveti je Otac govorio i o velikom problemu posla, prihvatu selilaca, te brojnim siromašnima koji žive u Europi. Oni ne traže samo kruh, koji je najosnovniji od svih pravâ, kako bi se prehranili – napomenuo je Sveti Otac – nego žele ponovno otkriti vrijednost vlastita života, koja se zbog siromaštva pomalo zaboravlja, te pronaći dostojanstvo koje daje zaposlenje.