ČESTITKA MONS. SVALINE NOVOIMENOVANOM ZRENJANINSKOM BISKUPU ŠTEFKOVIĆU

Srijemski biskup Fabija Svalina čestitao je novoimenovanom zrenjaninskom biskupu Mirku Štefkoviću

MONS. MIRKO ŠTEFKOVIĆ NOVI JE ZRENJANINSKI BISKUP

Papa Franjo imenovao je dosadašnjeg ekonoma Subotičke biskupije mr. Mirka Štefkovića novim zrenjaninskim biskupom, priopćio je u ponedjeljak 18. ožujka u podne Tiskovni ured Svete Stolice, a vijest je svečano objavljena u Ordinarijatu Zrenjaninske biskupije.

KONCERT DUHOVNE GLAZBE U RUMI

To je prvi u nizu koncerata koji će se održati u okviru projekta „Musicae Spirituales Concentus“, čiji su pokrovitelji: Srijemska biskupija, Općina Ruma i Župa Uzvišenja svetog Križa

KORIZMENA TRIBINA U SUBOTICI

Na tribini će govori srijemski biskup mons. Fabijan Svalina.

PRIMANJE U MINISTRANSKU SLUŽBU

U župama Beška i Maradik Radosna nedjelja obilježena je primanjem novih ministranata

Vijesti

IZAŠAO DRUGI OVOGODIŠNJI BROJ "NADE"

31. kolovoz 2023.

Informativno-pastoralni list Srijemske biskupije dočekao je svoj drugi ovogodišnji broj

SR. MITROVICA (TU) – Biskupijski list „Nada“ započeo je sa svojim izlaženjem prije deset godina, zamišljen kao list koji će uz vijesti iz biskupije donositi i formativni sadržaj za vjernike. Iako je od samog početka predviđeno da list izlazi tromjesečno, tj. četiri puta godišnje, do ove godine zbog nedostatka suradnika i financija, izlazio je jedan broj godišnje, krajem godine.

Od ove, 2023. godine, na „Nadi“ surađuje prošireno uredničko vijeće, te je jubilarni deseti broj, koji je izašao proljetos, obogaćen novim grafičkim dizajnom, te novim rubrikama i sadržajem.

Početkom kolovoza ove godine, „Nada“ je po prvi puta ugledala i svoj drugi broj u istom godištu, a plan je ostvariti prvotnu zamisao i urediti četiri broja godišnje. Tako se izlazak trećeg ovogodišnjeg broja predviđa za kraj rujna/početak listopada, i posljednji krajem godine. Svakako, poteškoće i dalje ostaju – nedostatak suradnika kao i sredstava.

Iz sadržaja

Ovaj, na neki način „povijesni“ broj, između ostalog donosi vijesti iz središta biskupije, od kojih posebno izdvajamo povijesni posjet Predsjednika Vlade RH Srijemskoj Mitrovici i Srijemskoj biskupiji, zatim susret biskupa Fabijana s predstavnicima nacionalnih manjina, posjet nuncija, vijesti o hodočasničkim grupama koje su posjetile Srijemsku biskupiju, i kao kruna svega – vijest o XVI. Susretu mladih Srijemske biskupije koji su se u velikom broju okupili na cjelodnevni susret u Srijemskim Karlovcima, zajedno sa svojim svećenicima i biskupima, te odlazak mladih Srijemske biskupije na koncert duhovne glazbe i duhovnu obnovu u Zagrebu – „P(r)ogledaj srcem“!

Nakon vijesti sa župa, iz sva tri dekanata, te iz života Crkve, donosimo zanimljiv intervju s mladom Milosrdnom sestrom sv. Križa, s. Franciskom Ulrikom Sajdl, rodom iz Srijemske biskupije i trenutno na službi u Đakovu.

Biskupijski Caritas predstavlja neke od svojih brojnih programa ljubavi na djelu na ovim prostorima, osobito projekt Your Job 2 kojim se nudi profesionalno usmjeravanje mladih ljudi i pomoć pri otvaranju i ostvarivanju vlastitih obrta uz Caritasovu podršku.

Tu su i redovite rubrike iz liturgije i duhovnosti „Slavimo Boga“; „Biblijski kutak“, ali i „Rad na sebi“, u kojem nas vlč. Matej Perić upoznaje s vjerskim ili duhovnim opsesivno-kompulzivnim poremećajem.

Nastavljamo upoznavati srijemska društva, u ovom broju predstavilo se Društvo hrvatske mladeži iz Zemuna, a preč. Marko Kljajić i nastavnik hrvatske nastave u Sr. Mitrovici Dario Španović upoznaju nas s poviješću Srijema i pojedinih mjesta i župa, dok rubrika „Naši stari“ čuva lijepe srijemske običaje od zaborava i predstavlja njihovo bogatstvo. Nova rubrika „E-katolik“ u ovom broju promišlja o izazovima umjetne inteligencije u budućnosti Crkve, dok su zadnje stranice rezervirane za najmlađe čitatelje.

Zadnje korice donose notni i tekstualni zapis himne ovogodišnjeg Susreta mladih Srijemske biskupije, koju su napisali i uglazbili mladi – Ana Umiljanović, Nives Široki i Ivana Velbl.

Podrška "Nadi"

Po jedan broj svakog izdanja redovito se pošalje na župe Đakovačko-osječke nadbiskupije i Požeške biskupije, kao i na župe u R. Srbiji, a pozivamo sve iseljene Srijemce koji bi htjeli pratiti i podržati Srijemsku biskupiju i kroz „Nadu“ da se slobodno jave na adresu Uredništva: Biskupski ordinarijat, Uredništvo Nade, Sv. Dimitrija 12, 22000 Sr. Mitrovica ili na e-mail Tiskovnog ureda info@srijembiskupija.rs te će im se vrlo rado poslati primjerak.

Sve koji bi svojim prilozima, tekstovima, fotografijama ili vijestima htjeli obogatiti Nadu, neka se slobodno jave na istu e-mail adresu.

Pozivamo i potičemo sve ljude dobre volje da pomognu izdavanje ovog jedinog lista na hrvatskom jeziku u Srijemu svojim donacijama;

za uplate iz R. Srbije (s naznakom „Donacija za Nadu“) Erste bank a.d., broj dinarskog računa. 340-19411-91, Srijemska biskupija, Štrosmajerova 20, Petrovaradin.

Za uplate iz inozemstva (RH), s naznakom „Donacija za Nadu“: Esrte bank a.d., IBAN RS35340000000001941191, Srijemska biskupija, Štrosmajerova 20, petrovaradin, SWIFT (BIC) CODE: GIBARS22 ERSTE BANK A.D. NOVI SAD, SRBIJA.

 

KULTURA SUSRETANJA I DIJALOGA MORA PREVAZIĆI KULTURU SUKOBA

29. kolovoz 2023.

Dnevni list „Politika“ je objavio intervju s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom. Intervju prenosimo u cijelosti.

 

Na početku svoga pontifikata papa Franjo je ponovio da je međureligijski dijalog neophodan uvjet za svjetski mir i da je, stoga, dužnost za sve kršćane, kao i za pripadnike drugih religijskih zajednica, podsjeća Paul Richard Gallagher, tajnik Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, odgovarajući na pitanje je li dijalog dovoljno jako sredstvo da pobijedi govor oružja. U ekskluzivnom razgovoru s ovim visokim dužnosnikom Vatikana, naime, napominjemo da je papa Franjo u intervjuu za „Politiku“ prije tri godine rekao da se „sukobi ne rješavaju zaboravom, neznanjem ili brisanjem svega i kretanjem ispočetka, već dijalogom“. Da „nitko ne sazrijeva niti dostiže svoju puninu tako što se zatvara u sebe i svoja uvjerenja“ i da je „važno zapamtiti kako zdrava otvorenost nikada ne ugrožava identitet“, kako je tada poručio papa Franjo. Govoreći o snazi dijaloga, nadbiskup Gallagher kaže:

„Želio bih spomenuti Dokument o bratstvu među ljudima za svjetski mir i zajednički život, koji su potpisali 2019. papa Franjo i veliki imam od Al Azara. Slični tekstovi su već bili potpisivani u prošlosti. Među onima koji se ističu je i završna deklaracija četiri seminara Katoličko-islamskog foruma, održavanih 2008, 2011, 2014. i 2017. Ovom prilikom, za razliku od prethodnih, nisu delegacije potpisale deklaraciju, već osobno papa i muslimanski lider. Zato su te riječi velike dubine, i to ne samo zbog toga kako su formulirane. Svrha toga dokumenta je da postane 'vodič za nove generacije ka kulturi međusobnog poštovanja po shvaćanju velike Božje milosti, koja čini sva ljudska bića braćom'.“

 

Kolika je danas moć Svete Stolice, koja održava diplomatske odnose sa 176 država, u uspostavljanju ravnoteže u znatno poljuljanim diplomatskim odnosima?

Želio bih ukratko razjasniti što se misli pod terminom Sveta Stolica, što se ne bi trebalo miješati s malim teritorijem zvanim Država-grad Vatikan, a ne treba se ni jednostavno poistovjetiti s Katoličkom crkvom, koju čini zajednica vjernika u Isusa Krista, sa svojim biskupijama koji su u jedinstvu s biskupom Rima. Strogo govoreći, Sveta Stolica, ili Apostolska Stolica, odnosi se na stolicu Svetog Petra, dakle, na papu, kao njegovog nasljednika. U svom najširem kanonskom značenju, Sveta Stolica odnosi se na papu i Rimsku kuriju, kao središnje upravljačko tijelo Katoličke crkve. U pogledu međunarodnih odnosa, već stoljećima Sveta Stolica se smatra suverenim pravnim subjektom, nezavisnim od bilo koje duge vlade ili države. Dakle, Sveta Stolica je najstarija institucija koja djeluje na međunarodnoj sceni. Prisutna je i djeluje već mnogo stoljeća, mnogo prije no što su moderne države uspostavljene, i dalje je sveopće priznata kao član međunarodne zajednice.

Sveta Stolica je uvijek bila smatrana za suverenog i nezavisnog međunarodnog aktera, ali onoga koji je oslobođen materijalnih interesa (političkih, ekonomskih, vojnih) i zato je uvažavana kao nezavisni subjekt sposoban sudjelovati u posredničkim rješavanjima sporova između sukobljenih strana, pa i među sukobljenim državama.

Danas, međutim, kako znamo, međunarodni odnosi, osobito na multilateralnom nivou, ne traže garantiranje generalne sigurnosti i ravnoteže, već se traži da se učini veći napredak u međusobnom očuvanju mira i u upravljanju regionalnim i globalnim poslovima i resursima, kao i u promoviranju univerzalnih ljudskih prava i ostalih socijalnih i ekonomskih prava. U tom kontekstu, Sveta Stolica stječe uvijek novu i dublju važnost. U stvari, zbog svoje crkvene prirode i zahvaljujući svom moralnom autoritetu, koji je sveopće priznat, njeno diplomatsko učešće se redovito traži kako bi se olakšao suživot između naroda i unutar njih, u bliskoj suradnji s lokalnom hijerarhijom.

 

Danas svjedočimo ratnoj situaciji u Ukrajini. Na jednoj strani imamo trideset zemalja članica NATO-a uz Ukrajinu, a na drugoj imamo Rusku Federaciju. Pred nama je, dakle, fragment trećeg svjetskog rata. Može li se i kako doprinijeti sprječavanju daljih ratnih sukoba u Ukrajini, ali i na svjetskoj razini? Kolika je snaga medija u toj misiji?

Kada govorimo o ratu u Ukrajini, istina je da je Ukrajina potpomognuta od drugih država članica NATO-a, jer je u tom sukobu jasno da je Ukrajina žrtva, dok je Ruska Federacija, koja, također, ima one koji je podržavaju i svoje saveznike, agresor.

Kada govorimo o doprinosu novinara u prevenciji budućih sukoba, papa Franjo je jednom prilikom istaknuo da „novinarstvo ne nastaje izborom profesije, već je ono kao priključivanje misiji, nešto kao liječnik, koji uči i radi kako bi se zlo u svijetu moglo izliječiti” (Govor prilikom dodjele titule viteza i dame Reda velikog križa pape Pia Devetog g. Filipu Puleli i gospođi Valentini Alazraki, 13. studenog 2021).

Rat u Ukrajini i drugi sukobi u svijetu su, dakle, zlo koje treba izliječiti. Koje „lijekove” novinari mogu upotrijebiti, uključujući i one iz vaših novina? Svakako, lažne vijesti, provokativna retorika i manipulacija istinom, što su sve otrovi, nisu među njima. Nažalost, ti fenomeni su prisutni u svijetu novinarstva danas više nego što su bili u prošlosti. Oni, umjesto da liječe bolest, da razgone sjene zatvorenog i podijeljenog svijeta i da grade bolju civilizaciju, otežavaju stanje još i više. Iznad svega, od onih koji sudjeluju u društvenoj komunikaciji očekuje se da imaju osjećaj za odgovornost da prenose istinite, ispravne i besplatne informacije.

Nadalje, kao što je papa Franjo rekao prilikom 57. Svjetskog dana društvene komunikacije, današnji novinari trebali bi govoriti iz srca, „njegovati kulturu mira na mjestima gdje je rat, otvarati putove koji omogućavaju dijalog i pomirenje na mjestima gdje bjesne mržnja i neprijateljstvo” (Poruka Svetog oca Franje za 57. Svjetski dan društvene komunikacije, 24. siječnja 2023). Dakle, u dramatičnom kontekstu globalnog sukoba hitno je potrebno uspostaviti neagresivnu komunikaciju. Od bitnog značaja je prevladati loše navike brzog diskreditiranja protivnika, označavanja protivnika pogrdnim terminima. Potrebna nam je komunikacija sposobna za dijalog, koja je aktivno uključena u promociju potpunog razoružanja i posvećena demontaži ratnog mentaliteta.

 

Balkan i regija koja ga okružuje bili su mjesto suočavanja raznih kultura, ali i interesa, koji su nerijetko proizvodili žestoke sukobe, posebno Veliki rat, ali i sukob nastao raspadom Jugoslavije. Mnogi su pokušali ponovo ovu regiju uvući u ratne sukobe preko narušenih odnosa naroda različitih vjera u Bosni i Hercegovini, a sada tenzije stvara i kosovsko pitanje. Eurointegracije su zajednički cilj zemalja zapadnog Balkana. Je li to put koji će ugasiti tinjanje potencijalnih sukoba? Koliko Sveta Stolica može doprinijeti uspostavljanju i razvoju mira i ljubavi među narodima i jačanju odnosa između kršćanstva i drugih vjera?

Što se tiče zapadnog Balkana, može se ponekad čuti izraz „europsko bure baruta” ili, kako je Vinston Čerčil rekao, da „Balkan proizvodi više povijesti nego što može svariti”. Ovo efektno ilustrira koliko je ovaj dio Europe bio, i još uvijek je, važan. Povijest balkanskih zemalja je pokazala kako je moguće izgraditi društvo gdje razlike nisu teret, već prednost. S druge strane, nažalost, ova regija je, također, bila svjedok kako je malo potrebno da se uništi društvo tog tipa, čega smo svi bili svjedoci devedesetih godina prošlog stoljeća.

Sveti otac je posjetio balkanske zemlje više puta, izražavajući svoju bliskost s narodima koji su tamo. Također, i ja sam, kao tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, posjetio skoro sve balkanske prijestolnice, kako bih pokazao da je ova regija među prioritetima Svete Stolice i kako bih iskazao podršku Svete Stolice na njihovom putu ka europskoj integraciji. Ja sam uvjeren da, govoreći o miru i dijalogu na Balkanu, ne može se ne spomenuti prilika koja je ponuđena europskim putem. Želio bih ponoviti da Sveta Stolica gleda blagonaklono na europske težnje balkanskih naroda, snažno ih podržava i nada se da će uskoro doći do efikasne i potpune realizacije, ali i zato da se olakša osjećaj napuštenosti koji brine građane, a koji, opet, gledaju s nadom u Europsku uniju zarad budućeg rasta i napretka.

Iz religijske perspektive, s druge strane, promocija ekumenskog i međureligijskog dijaloga ostaje fundamentalna. Ta dimenzija ima poseban značaj za mirnu budućnost Balkana, gdje su se stoljećima latinska, bizantijska i islamska kultura susretale i, ponekad, sukobljavale. Kako je papa Franjo izjavio prilikom svoga posjeta Bosni i Hercegovini, 2015. godine, dijalog je bitni uvjet za mir, stoga je on i dužnost svakog vjernika i njihovih vjerskih vođa, koji su primarni čuvari mira (v. Papa Franjo, Ekumenski i međureligijski susret, Franjevački međunarodni studentski centar, 6. lipanj 2015).

Neophodno je spomenuti posebnu ulogu papinih putovanja, čiji raspored skoro uvijek uključuje ekumenske i međureligijske susrete. Napokon, tu su i različiti susreti i konferencije na kojima Sveta Stolica sudjeluje, koje imaju cilj promovirati dijalog i mir. Što se tiče ove regije, na primjer, prošloga lipnja u Kopru (Slovenija), Njegova eminencija kardinal Pietro Parolin sudjelovao je na Forumu za mir i dijalog na Balkanu, zajedno s različitim predstavnicima drugih konfesija.

Svijet, a također i Balkan, mora više ulagati u kulturu susretanja kako bi se prevladala kultura sukoba, a to je tema draga papi Franji. Jedan od važnih elemenata kulture susretanja, uz gostoljubivost i posvećenost, jest dijalog, koji treba tražiti kroz „međusobno približavanje, slušanje, promatranje, međusobno poznavanje i razumijevanje drugog i kroz nalaženje zajedničkog stanovišta” (n. 198), kako je papa Franjo objasnio u enciklici „Fratelli tutti”.

 

Vatikan i Srbija imaju stoljetnu diplomatsku saradnju. Vatikan nije priznao neovisnost Kosova, Sveta Stolica je od samog početka kosovskog problema pokušala ohrabriti uključene strane i pomoći im da kroz otvoren, iskren i konstruktivan dijalog dođu do pravednog rješenja  koje će biti na dobrobit svih. Kako ocjenjujete diplomatske odnose između Vatikana i Srbije i mogu li se oni unaprijediti?

Osvrćući se na stogodišnju tradiciju diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Srbije, želio bih razjasniti da je Sveta Stolica održavala diplomatske odnose s različitim državama koje su nastajale jedna za drugom s Beogradom kao glavnim gradom. U studenom 1919. Sveta stolica je priznala Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, te 2. ožujka 1920. poslala prvog apostolskog nuncija Nj. e. nadbiskupa Francesca Kerubinia. Iste godine je i Apostolska nuncijatura otvorena u Beogradu. Zato je preciznije reći da se radi o stogodišnjici prisutnosti Apostolske nuncijature nego o stogodišnjici diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Srbije.

Posljednjih godina su diplomatski odnosi između Srbije i Svete stolice stalno jačali, dijelom zahvaljujući i velikom broju posjeta visokih zvaničnika, kao što su posjete vrhovnih predstavnika države Vatikan 2005, 2009, 2015. i 2019. Potom, posjeta državnog sekretara kardinala Pietra Parolina Srbiji 2018, a 2014. godine je moj prethodnik posjetio Srbiju da bi potpisao Dogovor o suradnji na višem obrazovanju. Godine 2018. Nj. e. g. Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova, posjetio je Vatikan. Iste godine su vođeni bilateralni razgovori između generalnog sekretara Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije i podsekretara Sekcije za odnose s državama Svete Stolice, premijera i ministra vanjskih poslova u studenom 2021. u Beogradu. Veoma sam zahvalan na vrhunskoj dobrodošlici i na razgovoru koji sam imao sa Njegovom svetosti patrijarhom Porfirijem, poglavarom Srpske pravoslavne crkve, u manastiru Kovilj, kome sam prenio i pozdrave Svetog oca Franje.

Uzimajući u obzir sav taj pozitivan razvoj, nitko ne treba sumnjati da su se odnosi između Svete Stolice i Srbije značajno poboljšali.

 

Kada se može očekivati posjet pape Franje Srbiji?

Što se tiče pitanja mogućeg putovanja pape u Beograd, kao što se zna, službeni poziv Svetom ocu za posjet Srbiji primljen je u prethodnom periodu i on je izrazio želju da učini posjet. Ipak, čini se da u Srbiji još uvijek ima onih koji misle da vreme za takav posjet još nije došlo. Želio bih dodati i opservaciju da su oko pet posto građana Srbije katolici i mislim da bi oni, zajedno sa svojim biskupima, također željeli primiti Svetog oca u „svojim domovima”.

 

Izvor: www.politika.rs

 

VELIKA GOSPA NA TEKIJAMA

16. kolovoz 2023.

Ove godine svetkovina Uznesenja Marijina proslavljena je i u biskupijskom svetištu na Tekijama

TEKIJE/PETROVARADIN (TU) - Večernjim misnim slavljem u svetištu Snježne Gospe na Tekijama, u utorak, 15. kolovoza, proslavljena je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i u ovom najstarijem marijanskom svetištu u R. Srbiji.

Svetu misu u 18 sati predvodio je srijemski biskup koadjutor u zajedništvu s rektorom svetišta, preč. Ivanom Rajkovićem, te drugim svećenicima Srijemske biskupije, a okupili su se vjernici hodočasnici iz okolnih župa. Slavlju je nazočio i g. Nikola Bajić, savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, kao i g. Goran Kaurić ispred Pokrajinske vlade Autonomne pokrajine Vojvodine i potpredsjednik DSHV-a, te g. Dražen Deranja i gđa Jasna Čordaš, vodstvo Hrvatskog kulturnog centra Novi Sad, koji od nedavno na Tekijama ima i svoje prostore.

Biskup Svalina je u homiliji rastumačio lik Marijine kroz starozavjetnu sliku "Kovčega Saveza", te ohrabrio vjernike da i mi možemo biti poput Marije, činiti ono što je ona činila, a tako i zaslužiti što je ona zaslužila, uz pomoć Božje milosti.

Zahvalio je svim prisutnim vjernicima što su došli na Tekije podržati ovo slavlje Velike Gospe, koje se po prvi puta nakon mnogo godina slavi i u ovom svetištu, istaknuvši da ovo svetište treba živjeti i na kroz godinu, napose na Marijanske dane i svetkovine, te pozvao vjernike da i dalje zajedničkim snagama pokušamo oživjeti kako ovo drevno svetište tako i čitavu Srijemsku biskupiju. Vjernici su se nakon mise zadržali u kraćem druženju s biskupom i svećenicima, te međusobno, te istaknuli svoju radost zbog ovog slavlja u svima dragom svetištu Gospe Tekijske. 

SVETKOVINA VELIKE GOSPE U ZEMUNU I ODLIKOVANJE MONS. JOZE DUSPARE

16. kolovoz 2023.

Svetkovina Velike Gospe proslavljena je 15. kolovoza svečanom misom u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu. Središnju misu predvodio je srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina.

ZEMUN (TU) - Biskup Svalina misu je slavio u zajedništvu sa zemunskim župnikom mons. Jozom Dusparom, generalnim vikarom mons. Josipom Ivešićem i drugim svećenicima Srijemske biskupije.

U homiliji je istaknuo da častiti Mariju znači prepoznati je kao Božju prisutnost na zemlji. Svemogući Bog daje nam Blaženu Djevicu Mariju kao znak sigurne nade i utjehe. „U Starom zavjetu kovčeg saveza spominje se na više mjesta i nosi svojevrsni simbol Božje prisutnosti i zaštite izraelskom narodu. U litanijama blaženoj Djevici Mariji zazivamo je i molimo Kućo zlatna, Škrinjo zavjetna…, time se spominjemo nje kao oličenja Božje prisutnosti na zemlji. Mi se trudimo živjeti puninu kršćanskog života na koju smo pozvani po krštenju i u tome nas prati i pomaže lik naše Nebeske Majke čiji primjer najbolje pokazuje kako slijediti volju njegovu”, rekao je mons. Svalina.

Na svetoj misi sudjelovali su i g. Gavrilo Grban, ispred Uprave za saradnju s Crkvama i vjerskim zajednicama, zatim g. Nikola Bajić savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu kao i veleposlanikova supruga gđa Mirjana Biščević, te predstavnici hrvatskih kulturnih društava i udruga, te o. Rade iz susjedne srpske pravoslavne parohije Zemunsko Polje. Pjevanje je predvodio župni zbor "Sveta Cecilija."

Ove godine svečanost Velike Gospe uveličana je bulom pape Franje, kojom je odlikovao mons. Jozu Dusparu čašću kapelana Njegove Svetosti. To odlikovanje dodjeljuje se svećenicima koji su se posebno istaknuli u službi Crkve te obavljaju odgovornu službu u Crkvi.

Na kraju euharistijskog slavlja, nakon što je biskupski kancelar Tomislav Lasić pročitao papinu bulu na latinskom i hrvatskom jeziku, biskup Svalina svečano je uručio prizanje mons. Duspari te mu zahvalio na revnom obavljanju svih službi u Srijemskoj biskupiji, napose biskupijskom Caritasu. Mons. Duspara je u znak zahvalnosti biskupu Fabijanu poklonio ulje na platnu, pogled na Zemun s Dunava.

Mons. Duspara upravitelj je kapele sv. Roka u zemunskom parku, Župe sv. Vendelina, opata, ravnatelj je Caritasa Srijemske biskupije i član Zbora savjetnika u Srijemskoj biskupiji.

Na kraju mise, mons. Duspara zahvalio je Svetom Ocu, kao i ostalim suradnicima i svojim župljanima na povjerenim službama, podršci kao i na kontinuiranoj dobroj suradnji.

Naglasio je da je svjestan velike odgovornosti i posla koji ga očekuju sa povjerenim mu titulama i zaslugama, te s povjerenjem u Gospodina i Blaženu Djevicu Mariju nastavlja hrabro koračati na svom životnom putu.

BISKUP SVALINA PREDSJEDAO ZAHVALNOM MISNOM SLAVLJU 113. DUŽIJANCE U SUBOTICI

15. kolovoz 2023.

Zahvalnu euharistiju Hrvata Bunjevaca o završetku ovogodišnje žetve u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske predslavio je 13. kolovoza srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina

 

Večernja služba uoči Dužijance

SUBOTICA (TU) - Svečana večernja Služba hvale uoči proslave Dužijance (zahvale za žetvu Hrvata Bunjevaca) u Subotici slavljena je 12. kolovoza u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici. Uz sudjelovanje srijemskoga biskupa koadjutora mons. Fabijana Svaline, predvoditelja ovogodišnje središnje mise, koji je vjernike i kler srdačno pozdravio, molitvu Crkve predmolio je i propovjedao župnik subotičke katedralne župe Stjepan Beretić.

U svojoj se propovjedi  Beretić osvrnuo na ovogodišnju žetvu. ”Nakon ovogodišnje teške žetve i malog uroda, i kad je niskom otkupnom cijenom još više pogođen ratar, mi zahvaljujemo Bogu. U susjednoj Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji su sve to doživjeli ljudi ravnice, a onda je nevrijeme udarilo na njihove kuće, škole, crkve. Pomelo je ono malo kukuruza i suncokreta, dok slavimo Dužijancu, mi mislio i na njihove tuge”. 

Nema Dužijance kao što je ova naša. Evo već 38 godina slavim ovdje Dužijance. Ovakvo slavlje se ne može organizirati bez velikog zalaganja, bez žrtve, a sve je to moguće zato što volimo zemlju, žito, život. Volimo čovjeka. Ovom je slavlju korjen u vjeri. Neka dragi Bog blagoslovi Udrugu bunjevačkih Hrvata 'Dužijanca' i sve njezine djelatnike i podupiratelje. Oni koji najviše rade za ovo slavlje su vjernici laici. Veliko djelo dužijance je poteklo od mladih vjernika. Više od stoljeća oko te ljepote je zauzeto i mlado i staro. Za žetvu, za rad, za uspjehe i podbačaje koje smo nadvladali: 'Što da uzvratimo Gospodinu za sve što nam je učinio?' Uzet ćemo sutra Isusovu čašu spasenja i zazvat ćemo ime Gospodnje. Prinijet ćemo Bogu žrtvu zahvalnu pjevajući himan zahvale: 'Tebe Boga hvalimo'. Ponekad nam se čini da je odviše nepravde, odviše grijeha na svijetu. Zato smo večeras molili: 'O, svjetlosti neprolazna, Jedinstvo, Trojstvo blaženo, u srca naša svjetlost lij'”, molio je propovjednik.

On se spomenuo i ovogodišnje 250. obljetnice početka gradnje subotičke katedrale. „Ponosno spominjemo kako se ovdje i kod polaganja njezinog temeljca održao govor na dalmatinskom jeziku. Lijepa ikavica hrvatskoga jezika još uvijek se čuje u našim kućama i ulicama. I zato neka je hvala Bogu”, kazao je Beretić i zaključio: “I ljudi ravnice koji slave Dužijancu mogu reći sa Dalićem: 'Puno puta sam bez straha i bojazni rekao da sam vjernik, katolik, i da za sve što sam napravio u životu zahvaljujem dragom Bogu i svojoj obitelji.' Zato se nemojte bojati svjedočiti svoju vjeru, jer Bog je tu. Kad god dođete pred neku prepreku, neki zid, Bog je tu i neće nas ostaviti. Nikada nemojte  odustati, svaka se prepreka da riješiti. Morate vjerovati, morate imati svoj cilj u životu i tom težiti. Ne odustajte. Uvijek postoji nada”.

Na večernjoj su sudjelovali ovogodišnji bandaški par Petar Vukmanov Šimokov i Dunja Šimić, koji su svečano u katedralu unijeli krunu ovogodišnje Dužijance, te mali bandaš David Kujundžić i mala bandašica Sofija Kovačević.

Središnje slavlje na dan Dužijance

Slavlje Dužijance počelo je ujutro, blagoslovom i ispraćajem bandaša i bandašice iz župne crkve sv. Roka, koji je predvodio mons. Andrija Anišić. Povorka je odatle krenula ka katedrali.

Na početku mise, nakon svečane procesije i ulaska mladih u narodnim nošnjama, na čelu sa bandašem Tomislavom Vukmanovim Šimokovim i bandašicom Dunjom Šimić, biskupa i nazočne goste iz društvenih struktura pozdravio je privremeni dijecezanski upravitelj Subotičke biskupije Ferenc Fazekas. 

Osvrćući se na navješteno evanđelje (Mt 14, 22-23) biskup Svalina je u homiliji istaknuo: “Isusov život čovjeku izgleda nevjerojatno. Nešto sasvim drukčije nego se može život doživjeti živeći ga zajedno sa drugi ljudima. Ljudski je život usmjeren prema božanskom, a ipak trajno ga doživljava kao nešto što je pred njim, kao nešto nedohvatljivo. Čovjek se pita imaginira li ili je to stvarnost kojoj on pripada i koju treba iskusiti i živjeti. Iako fizički živimo daleko od stvarnoga mora, svi se mi ljudi nalazimo na nekom moru, na nekim nemirnim valovima. To je stanje cijele ove civilizacije. Pa kad smo pritisnuti teškoćama, teško nam je prepoznati gdje je Bog, gdje je Isus, tko je Isus. Mi se utapamo, a da je Bog Bog, pomogao bi nam. Tako neki kažu. To nas dovodi u sumnje. A baš se u teškim momentima traži imanje vjere, potreba povjerenja. Pa kada bi trebala 'raditi vjera' i povjerenje, ako ne u momentima kušnja i iskušenja? Kad je sve normalno, tada nije teško imati povjerenje. Dok se sve događa po našem shvaćanju i prihvaćanju, nema teškoće vjerovati i biti odvažan. Čovjek se, uza sve dvojbe, u muci obraća Bogu, moli pomoć”, kazao je Svalina.

U nastavku tumačenja scene u kojoj Isus, hodajući po vodi, doziva Petra, biskup je rekao: “Bog ljubi Petra koji zdvaja i koji mu se obraća. Ne zaboravimo: Petar je 'realni' čovjek. Svi smo mi u mnogo čemu bliži Petru, koji je u sebi nestabilan, ali i vjeran, nego jednom stabilnom Ivanu. Isusov je Ivan i Petar. I pravednik i grešnik dobivaju ruku od Gospodina. Isus pruža ruku svakom 'utopljeniku'. Poslije preživjelih muka svi primijetimo – tu je bio Bog. Nikada nismo ostavljeni. Kako čovjek živi život dulje, sve više primjećuje da se ipak ostvaruje volja Božja, da je Bog s nama i u nama. Kada se sve smirilo, svi učenici očito prepoznaše Isusa. Smirenje je potrebno za prepoznavanje Boga, za prepoznavanje ljubavi, prijateljstva i predanja”, dodao je propovjednik.

Govoreći o središnjoj zahvali za plodove zemlje koju organiziraju Hrvati Bunjevci u Bačkoj, propovjednik je tomačio stvarnosti kruha i žetve. “Za koricu kruha čovjek će sve dati. Da ima što bolji kruh, čovjek je u povijesti poduzimao napadačke ratove, drugima je otimao kruh iz usta da bi njegov bio što bjelji. Kraj je žetvenih aktivnosti, ljetinu smo spremili u svoje žitnice. Ne samo poljodjelci, nego i svi stanovnici ovog dragog nam zavičaja zaustavljaju se da prignuta čela zahvale Stvoritelju na darovima, da ga mole da njegova Providnost uvijek bude naklona nad našim naporima. No, ne zahvaljuju samo poljodjelci, nego i svi drugi stanovnici Bačke, Srijema i Banata. Tu su i naši radnici i činovnici, učitelji i službenici. I oni donose Gospodinu plodove svojih ruku, srca i uma”.

Danas je”, biskup je nastavio, “i dan očitovanja naše ljubavi rema Bogu, a i prema  zemlji. Bog nam je dao ovu zemlju, a 'majka zemlja' uvijek je dobra prema čovjeku ako je čovjek poštuje, ako poštuje njezine zakone, njezina vremena. Svi bismo trebali njegovati sveto poštovanje prema zemlji i izbjegavati što bi je moglo izazvati i što  bi nam se moglo osvetiti. O tom ekološkom pitanju moramo razmišljati svi, ne samo oni koji rade na zemlji, nego i oni koji žive u gradu. Kakve su se pogreške činile sve u želji da se što prije zaradi, proizvede… Kada se danas o tome razmišlja, onda ne postavljamo pitanje hoćemo li uspjeti sačuvati ljepotu jednoga kraja, nego hoćemo li u njemu preživjeti. Ali moramo učiniti sve da sačuvamo čistoću moralnog, etičkog okoliša, da ga ne zagadimo gramzivošću, otimačinom, lakom zaradom…

U zaključku propovjedi biskup je konstatirao kako je Gospodin darovao zemlju svima. “Ona je majka svih nas. Ona može prehraniti sve, dati bićima “kruh svagdašnji”. Dan zahvaljivanja pretvara se u dan solidarnosti: prema onima koji trpe, koji su na rubu gladi. To pitanje nije više pitanje što ga gledamo na televiziji ili o kome čitamo u novinama, nego je to pitanje mnogih naših obitelji i cjelokupnog društva. Sabrali smo se oko oltara da zahvaljujemo Gospodinu i prenijet ćemo simbolične darove, plodove naših polja i naših ruku, ali i plodove srca i uma. Oni nas  nukaju da sa simbolike prijeđemo na stvarnost. Možda će netko reći: 'Što ja tu mogu učiniti? Potrebe su veće od mojih mogućnosti.' Sjetimo se slučaja kad je Isus umnožio kruh. On nije rekao: 'Što je to za tolike', već je iskoristio priliku i učinio čudo. On nije došao ustanoviti neku međunarodnu karitativnu ustanovu ili organizaciju u svijetu. Upravio je pogled prema gladnome svijetu, i sam je osjetio glad kao i oni i zato je odmah reagirao. Da naša zahvalnost bude draga Gospodinu, potrebno je da iziđe iz bratski povezanih srdaca, slobodnih od sebičnosti, profiterizma, zlouporabe siromaha, otvorenih iskrenoj i djelotvornoj ljubavi”, kazao je na kraju biskup.

Svečanu liturgiju je, na početku koje su blagoslovljeni kruh od novog žita i klasovi, animirao Katedralni zbor „Albe Vidaković“ na čelu sa zborovođom i orguljašem mo Miroslavom Stantićem.

Biskup Svalina je sudjelovao i na svečanom mimohodu sudionika Dužijance do središnjeg subotičkog trga, gdje je priređen kulturni program i svečano uručenje kruha od novoga brašna od strane bandaškoga para gradonačelniku Subotice Stevanu Bakiću.

Tekst: Marko Tucakov

Fotografije: Vedran Jegić

 

SUSRET BISKUPA SVALINE S PREDSTAVNICIMA DSHV-A

09. kolovoz 2023.

Razgovor o suradnji na rješavanju problema

 

SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - U Biskupskom ordinarijatu u Srijemskoj Mitrovici u utorak, 8. kolovoza, održan je sastanak izaslanstva DSHV-a koje je predvodio zamjenik predsjednika Goran Kaurić, sa srijemskim biskupom koadjutorom mons. Fabijanom Svalinom i njegovim suradnicima,  generalnim vikarom mons. Josipom Ivešićem i kancelarom Tomislavom Lasićem.

U izaslanstvu stranke bili su dopredsjednica za Srijem Ankica Jukić-Mandić, tajnik stranke Mladen Petreš i  predsjednik Mjesnog odbora Novi Sad-Petrovaradin Goran Krnčević.

Biskup je upoznao nazočne sa štetom koja je nastala nakon nedavnih  elementarnih nepogoda koje su zahvatile veliki broj crkava, župnih kuća i ostale imovine na području Srijemske biskupije. Razgovaralo se i o drugim izazovima s kojima se susreću vjernici u Srijemu, ali i o prioritetima i projektima biskupije, poput obnove biskupijskog svetišta na Tekijama. Također se razgovarala o najboljim načinima suradnje za dobrobit hrvatske zajednice u Srijemu. Sudionici susreta su se složili da je probleme moguće riješiti potporom i zajedničkim djelovanjem.