Vijesti

Od:    Do:    
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 >

SVETIŠTE MARIJE POMOĆNICE KRŠĆANA I DUŠA U ČISTILIŠTU U MOROVIĆU

05. rujan 2010.

Morovi_crkva_na_groblju

MOROVIĆ (www.biskupijadjs.hr) - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Moroviću, na inicijativu vlč. Nikice Bošnjakovića, župnika u Šidu i upravitelja ove crkve, želi postati Svetištem Marije Pomoćnice kršćana i duša u čistilištu.




      MOROVIĆ (www.biskupijadjs.hr) - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Moroviću, iako u procesu obnove, a značajna kao spomenik kulture iz XII. st., na inicijativu vlč. Nikice Bošnjakovića, župnika u Šidu i upravitelja ove crkve, želi postati Svetištem Marije Pomoćnice kršćana i duša u čistilištu, te je 2. rujna održano prvo misno slavlje i molitva na nakanu pokojnih. Promatrajući oltarnu sliku - duborez u srijemskom hrastu, rad nepoznatog tirolskog majstora na kojemu se duše u čistilištu hvataju za skute Marijine i mole zagovor, vlč. Bošnjaković dobio je poticaj u Moroviću okupiti kršćane i potaknuti ih na molitvu za pokojne.

Morovi_tovanje_Gospe_Pomonice

      Znajući kako većina marijanskih svetišta ima svoju namjenu poput Nacionalnog svetišta u Mariji Bistrici posvećenoga Mariji od Zdravlja, aljmaškog svetišta Gospi od Utočišta, Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu, Gospi od Vodice u Ilači, vlč. Bošnjaković istaknuo je kako je morovićka marijanska crkva jedina sagrađena na groblju, te je i u samoj crkvi nekoliko grobova crkvenih velikodostojnika, pa je stoga logično da ovo bude svetište Marije Pomoćnice Kršćana i Duša u Čistilištu, koji se Gospi utječu radi zagovora za oprost grijeha i život vječni.

      Morović je u srednjem vijeku bio veliko marijansko svetište i arhiđakonat za 43 srijemske župe u kojega su hodočastili vjernici iz čitavoga Srijema, Bačke i Bosne. Trenutno u mjestu Hrvati katolici čine 15% stanovništva, pa će se kroz novonastalo svetište nastojati ući u ekumensko molitveni dijalog s braćom i sestrama pravoslavne vjeroispovijesti, koji ovu crkvu posebno cijene i poštuju te gaje veliko poštovanje prema svojim pokojnima. 

       „Tko od naše braće kršćana nema svoje pokojnike, tko ne gaji pijetet prema umrlima i tko ne štuje svoje mrtve pretke? Zato je ovo prigoda da morovićkom svetištu vratimo nekadašnji sjaj, da tu hodočastimo Mariji Pomoćnici kršćana i duša u čistilištu, baš kao i naši pređi u srednjem vijeku. U ovoj lijepoj staroj crkvi okupljat će se svakoga 2. u mjesecu, te za svetkovine i blagdane Velike i Male Gospe, sve do Dušnog dana, 2. studenoga, kada će biti velika procesija i misa za sve naše pokojnike", istaknuo je upravitelj Bošnjaković i pozvao sve vjernike da dođu u Morović i mole za pokojne po Marijinu zagovoru. 

Morovi_tovanje_Gospe_Pomonice_II

      No, okupljanja vjernika u srednjovjekovnoj morovićkoj crkvi ne bi bila moguća da nakon 40 godina nije započela obnova u suradnji s Mjesnom zajednicom Morović i Zavodom za zaštitu spomenika kulture u Srijemskoj Mitrovici, koji je odobrio i preuzeo izradu glavnog projekta sanacije uz suglasnost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. Po završetku projekta župnik je po preporuci srijemskog biskupa, mons. dr. Đure Gašparovića tražio novčanu potporu Ministarstva vjera Republike Srbije u Beogradu, koja mu je odobrena od ministra vjera dr. Bogoljuba Šijakovića te rukovoditelja grupe za odnose s crkvama i vjerskim zajednicama pri Ministarstvu vjera, dr. Tomislava Brankovića.

Morovi_crkva_na_groblju

      Uslijedila je nabava materijala potrebnog za obnovu, a kao najozbiljniji izvođač radove je preuzela limarska tvrtka „Novotni" iz Srijemske Mitrovice. Bakrenim limom saniran je cjelokupni krov i toranj crkve, a radovi su iznosili 40 000 eura. Uz sredstva Ministarstva vera Republike Srbije, novac je prikupljen od Morovićana koji žive na teritoriju Republike Hrvatske, kao i 51 obitelji koja živi u Moroviću, a preostala sredstva podmirena su donacijom župe Sv. Jakova u Međugorju te župa Đakovačko-osječke nadbiskupije: Đakovački Selci, Višnjevac, Viljevo, Donji Miholjac, Podravski Podgajci, Šljivoševci te vukovarskih župa Blažene Djevice Marije Kraljice Mučenika, čepinskih župa Presvetog Trojstva i Duha Svetoga, i osječkih župa Sv. Leopolda Mandića i Uzvišenja sv. Križa. U svim ovim župama vlč. Bošnjaković predvodio je tijekom pastoralne godine nedjeljnu euharistiju te je kroz darove vjernika u milostinji prikupio sredstva za obnovu crkava u Moroviću, Gibarcu, Šidu i Kukujevcima, a svi donatori pozvani su hodočastiti Mariji Pomoćnici kršćana i duša u čistilištu te moliti za svoje potrebe i potrebe svojih pokojnika.

 

S. Žebić/M. Kuveždanin

 

S. Žebić, M. Kuveždanin

PROSLAVLJEN CRKVENI GOD SVETOG ROKA U PETROVARADINU

04. rujan 2010.

Petrovaradin_-_sv._Rok PETROVARADIN, 16. kolovoza 2010. godine - Svečanom sv. Misom, koju je predvodio vlč. mr. Marko Lončar, proslavljen je crkveni god u župi  sv. Roka u Petrovaradinu.

 

      PETROVARADIN, 16.08. 2010. godine - Svečanom koncelebriranom svetom misom svećenika petrovaradinskog dekanata koju je predvodio i propovijedao vlč. mr. Marko Lončar, župnik Beočinski i Čerevićki, proslavljen je crkveni god u župi svetog Roka u Petrovaradinu.

      Slavlje je završeno večernjom sv. Misom koju je predvodio domaći župnik, vlč. Marko Loš. Po toplom i sparnom vremenu okupilo se mnoštvo vjernika i na svetim misama i na tradicionalnm druženju iza sv. Misa u prostoru župe.

 

Marko Loš, župnik

 

Marko Loš

POČELO MEĐUNARODNO CRKVENO "ZELENO HODOČAŠĆE"

02. rujan 2010.

 

Esztergom_-_MaarskaRADIO VATIKAN - Pod pokroviteljstvom Vijeća europskih biskupskih konferencija (Ccee), sinoć je počelo višednevno hodočašće, na kojemu sudjeluju biskupi i izaslanici europskih biskupskih konferencija.



      RADIO VATIKAN - 1. rujna obilježen je Dan očuvanja stvorenoga. Pod pokroviteljstvom Vijeća europskih biskupskih konferencija (Ccee), sinoć je počelo višedenvno hodočašće, na kojemu sudjeluju biskupi i izaslanici europskih biskupskih konferencija, odgovorni za čuvanje stvorenog. Sve je počelo u bazilicI Esztergoma, u Mađarskoj, euharistijskim slavljem i blagoslovom hodočasnika koje je predvodio kardinal Peter Erdö, nadbiskup Esztergoma-Budimpešte i predsjednik Europskih biskupskih konferencija.


Esztergom_-_Maarska

Hodočasnici će proći Mađarskom, Slovačkom i Austrijom. Svrha “zelenog” hodočašća jest: predstaviti Europi kako Crkva gleda na darove stvorenja i razmišljati o temi Benedikta XVI. za Svjetski dan mira 2010. godine: „Ako želiš gajiti mir, čuvaj stvoreno“.

 


      Sudionici hodočašća 2. rujna će se uputiti prema Bratislavi (Slovačka) razmišljajući o temama vode i energije.

      U petak 3. rujna slijedi okrugli stol o odgoju na čuvanje stvorenoga, hodočasnici će zatim biti prebačeni u Austriju, u St. Pölten, gdje je u katedrali predviđeno ekumensko slavlje. U subotu 4. rujna hodočasnici će pristići u Bürgeralpe a u nedjelju 5. rujna će se slaviti završno euharistijsko slavlje u Mariazellu.

 

(http://www.oecumene.radiovaticana.org/CRO/index.asp)

 

Radio Vatikan

IZ TISKA: KATOLIČKE UDRUGE PRIKUPILE VIŠE OD 303 MILIJUNA DOLARA ZA POMOĆ HAITIJU

23. kolovoz 2010.
   
slika

GLAS KONCILA, 17. kolovoza 2010. godine - Katoličke udruge širom svijeta prikupile su više od 303 milijuna dolara za pomoć Haitiju nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio tu zemlju.

 



 

      GLAS KONCILA, 17. kolovoza 2010. godine - Katoličke udruge širom svijeta prikupile su više od 303 milijuna dolara za pomoć Haitiju nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio tu zemlju, a nova sredstva nastavljaju pristizati svakodnevno, javila je američka katolička novinska agencija pozivajući se na Caritas Internationalis.

      Ukupni iznos – 303.362.571 dolar prikupljen do 10. kolovoza – uključuje novac iz posebnih akcija prikupljanja organiziranih od Katoličke biskupske konferencije SAD-a, američkoga Caritasa – Catholic Relief Servicesa, svjetske mreže Caritas Internationalis i niza drugih humanitarnih agencija povezanih s Katoličkom Crkvom. Polovicu prikupljenoga iznosa – više od 147 milijuna dolara - darovali su vjernici iz SAD-a.

      Nekatoličke američke neprofitne udruge prikupile su još 1,1 milijardu dolara za Haiti, izvijestio je 9. srpnja "The Chronicle of Philanthropy". Novčana pomoć koju su katolici diljem svijeta prikupili za Haiti je i veća jer su mnogi katolički redovi i kongregacije uplaćivali izravno prikupljenu pomoć Crkvi na Haitiju ne koristeći mrežu Caritasa Internationalis. (ika / gk)

 

GLAS KONCILA

Hodočašća

19. kolovoz 2010.

      U organizaciji Ureda za mlade Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mladi vjernici katolici iz pet katoličkih biskupija Srbije hodočastili su u Rim od 15. do 20. veljače 2010. g. Bilo ih je 110 hodočasnika, pretežito studenata iz raznih župa Subotičke, Zrenjaninske, Beogradske i Srijemske biskupije te Grkokatoličkog egzarhata. Pripadali su raznim narodima i narodnostima. Ovo hodočašće mladih katolika Srbije, koje se prvi puta organiziralo u ovakvom obliku predvodio je sam beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije.

      Glavni organizator hodočašća bio je vlč. Ivica Damjanović, predstojnik i voditelj Ureda za mlade MBK sv. Ćirila i Metoda. Hodočašće se odvijalo pod geslom „Tko ide zamnom neće hoditi u tami.“ (Ivan, 8,12).

      

      U Rimu su hodočasnici u srijedu imali čak dva susreta s Papom. Prvi susret bio je na generalnoj audijenciji na kojoj ih je Papa pozdravio ovim riječima:

     „Od srca pozdravljam sve mlade hodočasnike iz Srbije, predvođene predsjednikom Međunarodne Biskupske Konferencije Svetih Ćirila i Metoda, nadbiskupom Stanislavom Hočevarom. Dragi prijatelji, došli ste na grobove apostola očitovati svoju vjernost Apostolskoj Stolici. Upravo danas započinjemo još jedno hodočašće, to jest, korizmeni hod priprave za Uskrsnuće Gospodinovo. Neka vam blagoslov, koji rado podjeljujem, pomogne da ustrajete. Hvaljen Isus i Marija!“

      

      Drugi, još važniji susret s Papom bio je sudjelovanje na Papinskoj svetoj misi kojom je Sveti Otac otvorio i započeo korizmeno vrijeme prema stoljetnoj tradiciji u crkvi sv. Sabine na Aventinu. Bio je to poseban doživljaj za sve mlade hodočasnike koji su ovogodišnju korizmu započeli upravo s Papom u središtu Crkve.


      Mladi hodočasnici iz Srbije po želji samoga nadbiskupa Stanislava Hočevara odsjeli su u Domu hrvatskih hodočasnika u Rimu gdje su našli ugodan smještaj i pravu domaću atmosferu. Već pri samom dolasku srdačno ih je primio i pozdravio upravitelj Doma o. Božidar Nagy, postulator za kanonizaciju bl. Ivana Merza. U četvrtak ujutro Nadbiskup Hočevar je došao i služio u kapelici Doma svetu misu za sve sudionike hodočašća i posebno se zahvalio upravi i vodstvu Doma na otvorenosti i lijepom prijemu za mlade katolike iz Srbije.

       U hodočasničkom Domu u Rimu mladi katolici su imali prigodu i mogućnost upoznati se sa svetačkim likom i djelom bl. Ivana Merza, uzora i zaštitnika mladeži, po kojem Dom nosi ime. Za mnoge od njih bilo je to pravo otkriće vidjeti i čuti za ovoga svetoga mladog čovjeka koji u svojoj osobi ujedinjuje brojne i duhovne i kulturne elemente raznih europskih naroda i kao takav je posebno značajan da bude uzor i izvan granica zemlje u kojoj je živio i djelovao.


       Osim Rima i njegovih vjerskih, povijesnih i kulturnih znamenitosti mladi su u dolasku hodočastili u Asiz a u povratku posjetili su Padovu i njezina svetišta dvojice svetaca, sv. Antuna i sv. Leopolda Mandića.

 

 

Ivan Radoš



 

Ivan Radoš

A. KOLAREVIĆ: U POČAST VJERNICIMA SRIJEMSKE BISKUPIJE

18. kolovoz 2010.

bazilika_sv._Dimitrija

Razmišljanje, ili bolje reći pohvala vjere, "U počast vjernicima Srijemske biskupije“ koju je objavio bivši zemunski župnik i dekan msgr. mr. Antun Kolarević.

 



 

      Razmišljanje, ili bolje reći pohvala vjere, "U počast vjernicima Srijemske biskupije“ koju je bivši zemunski župnik i dekan, msgr. mr. Antun KOLAREVIĆ, objavio u Vjesniku Đakovačke-osiječke nadbiskupije i Srijemske biskupije, br. 4. - 5., Đakovo 2009., str. 440. - 441. Ovdje donosimo dio tog teksta:

 

      ...Srijemska biskupija, nakon 235 godina u zajednici s biskupijom u Đakovu, osamostaljena je 2008. Da bi se uspostavila samostalnost Srijemske biskupije trebalo je nadvladati mnoge prepreke s raznih strana. Neke je trebalo podsjetiti, a nekima pokazati da to nije nova već jedna od najstarijih biskupija sveopćega i jedinstvenog kršćanstva. Tijekom dva milenija nasiljem je nestajala. Prestankom nasilja oživjela bi...

      ...Anđele, čuvaru Srijema, kako je narod mogao za svih tih promjena sačuvati vjeru? U čemu je njezina snaga? I Anđeo me uze sa sobom pokazujući mi povijanje šuma, talasanje usjeva, otežale grozdove rodnih vinograda, cvjetne livade, rijeke koje ih okružuju... Anđele Božji, sve mi je to poznato. Ja bih želio znati... On me tada uzdignu još više. I gle, rijeke kao da su stale, ne vidim ni one ritmičke pokrete šuma, usjeva, gdje li nestadoše vinogradi?! Anđele, ponovno ga zazvah. On me samo blago pogleda i svjetlom obasja dvije pergamene. Na jednoj Srijem od proljeća do jeseni. Na drugoj ogoljele šume, puste njive, livade kao četke, u vinogradima samo trs i loza, Srijem zimi.

      Gledajući Srijem s različite udaljenosti u razno vrijeme i u raznolikom stanju, shvatih da mi je time Anđeo odgovorio. Kada led prekrije rijeke, iako se čini da su prestale teći, ribe ispod leda i tada žive. Ni šume ne prestaju živjeti zimi, iako naizvan ne pokazuju nikakav znak života. Sve što nije čvrsto, kad košava zapuše, odnosi. A korijenje ogoljelih grana, čokota i bilja čuvaju životnu klicu od mraza, životinja i čovjeka. Ni vinogradi zasađeni u vrijeme kad se kršćanstvo širilo Srijemom nisu nestali, ako su i bili zapušteni kada su im vinogradari nastradali. Ni bolest koja se proširila u 20. stoljeću nije ih uništila. Kad započnu svjetliji i topliji dani, košava prestane, a led krene, život, do tada skriven i nevidljiv, ali sačuvan i u korijenu one najsitnije travčice, iziđe na javu. Hvala Ti, Anđele! Podsjetio si me na evanđeoske metafore i Isusove prispodobe.

bazilika_sv._Dimitrija

                    Ostaci bazilike sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici

 

      Za protekla dva milenija i raznih protivnika kršćanstva, čuvajući sebe i svoju vjeru, srijemski su ih kršćani sve nadživjeli zahvaljujući i toj sačuvanoj vjeri. Jer su se pojedinci iz raznih plemena koji su krstarili Srijemom i u njemu ostali, s vremenom pokrstili. Narod, kome je Srijem bio ili postao mjesto života i rada, nije uzvraćao silom već svojim proizvodima s njive, iz vinograda i od svoga stada. Iako imena tih "malih" ljudi koji su služili i trpili od drugih nisu nigdje zapisana, održali su kontinuitet opstanka i naroda i kršćanske vjere. Nisu vjerovali u nametnutu silu i nepravdu koja ih je tištila, u laži koje su morali slušati bilo u kojem, pa i u dvadesetom vijeku. Vjerovali su u dobro i nadali se boljem. Ni u najtežem vremenu nisu se odricali svoje kršćanske vjere, a čim bi nasilje oslabilo, vjerski bi život izišao na javu. Na pojedinim mjestima podizali bi Kristov križ, okupljali se oko njega ili u nekom domu, dok se nije pojavio pokoji svećenik i biskup.

      Vjera srijemskih kršćana ista je kao i svih drugih kršćana. Bog, Stvoritelj i sveopći sudac, Isus Krist, Bog i čovjek, Istina i Život, a Putem koji smo izabrali vodi nas Duh Sveti. S takvom vjerom, pouzdanjem i molitvom Trojedinom Bogu, iz generacije u generaciju, pazeći da se o pravdu ne ogriješe, iskazivali su ljubav prema ljudima i Bogu. I kad su vjernici Srijemske biskupije bili Rimljani, i kad su se Slaveni zaustavili i postali kršćani. I nakon raskola u 11. stoljeću bilo da se javno štovalo Boga latinskim ili bizantsko-grčkim obredom. I kada se uz latinsku biskupiju ustalila i grčka episkopija. I kad su se starosjediocima Hrvatima u srednjem vijeku pridružili Mađari sa sjevera, u novom vijeku sa zapada doseljavali Nijemci, Česi, Slovaci, a s istoka izbjegli Srbi, Ukrajinci, Rusini...

      Za sve kršćane, pa i srijemske, kršćanska vjera nije učenje jednog filozofa i vladajuća teorija određenog vremena da bi je drugi filozofi potisnuli u povijesno sjećanje. Ona je život koji s krštenjem počima i postepeno se ostvaruje u kršteniku koji ide stopama Kristovim. U javnosti se očituje i prepoznaje po dobrim i plemenitim djelima, bez velikih, pa čak i bez ikakvih riječi. S takvom, očuvanom i živom vjerom i srijemski su kršćani "pobjeđivali svijet" (usp. 1 Iv 5, 4-5), kako u vrijeme progona i mnogoboštva, krivovjerja i bezboštva, tako i u vrijeme materijalizma i ravnodušnosti. 

      Držeći se Apostolske vjeroispovijesti nadvladali su progonstvo i mnogobožačke natruhe koje su donosili rimski vojnici i razna plemena s dalekog istoka. Nicejsko-carigradska vjeroispovijest bila im je putokaz u nasrtaju arijevske hereze koju su neki srijemski biskupi grčevito zastupali. Ni patareni - bogumili, a ni mošeje koje su u Srijemu podigli poklonici Alaha, nisu pokolebali srijemske kršćane. U tim kušnjama vjera srijemskih kršćana, progonjena i zatirana, nije iskorijenjena, a ni zamrla. Kolikogod se u Srijemu izmijenilo naroda, svećenika, biskupa i njihovih sjedišta, za svih tih promjena ista je kršćanska vjera prožimala jednu generaciju za drugom. Obilazak pojedinih biskupa iz drugih sredina kad nije bilo domaćeg, srijemskog biskupa i biskupije, svjedoči da je i u to vrijeme bilo pravovjernih kršćana. Pastoralni djelatnici 20. i 21. st. koji su djelovali i djeluju u srijemskim kršćanskim zajednicama svjedoci su da je vjera i sadašnjih srijemskih kršćana ista kao i drugih kršćana u drugim regijama istog i drugih naroda. Zbog kontinuiteta i pravovjernosti srijemskih kršćana, jednakosti između katoličke i pravoslavne organizacije, Crkve i suvremenih društvenih odnosa, moglo se ponovno uspostaviti samostalnu Srijemsku biskupiju.

 

Antun Kolarević

Od:    Do:    
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 >