U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Srijemske biskupije, u srijedu, 4. lipnja, u dvorani župe svetog Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici održan je 75. znanstveni kolokvij: „Materijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji – osvrt na Srijem“
SR. MITROVICA (TU) - Kolokvij u Srijemskoj Mitrovici je, nakon Zemuna, drugi znanstveni kolokvij o materijalnoj kulturnoj baštini u Srijemu. S temom je nazočne upoznao povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.
U ime Srijemske biskupije, suorganizatora događaja, prisutne je pozdravio srijemski biskup mons. Fabijan Svalina. „Srijem – prostor između Save i Dunava – stoljećima je bio stjecište različitih naroda, kultura i vjera. Među njima, Hrvati i katolici u Srijemu ostavili su dubok trag: u jeziku, arhitekturi, književnosti, glazbi, umjetnosti, običajima i svakodnevnom životu. Iako često na margini šire znanstvene i javne pozornosti, ova zajednica nosi iznimno vrijedno kulturno nasljeđe koje zaslužuje dublje proučavanje, očuvanje i priznanje, ali i to da se sama zajednica upozna s bogatom baštinom svojih predaka“, kazao je srijemski biskup.
„Želja nam je istražiti materijalnu kulturnu baštinu i održati kolokvije u više mjesta u Vojvodini, kako bismo tu temu aktualizirali. Nadamo se da će to kulminirati jednim znanstvenim
skupom na kojem ćemo okupiti stručnu javnost iz Srbije i Hrvatske“, istaknuo je v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako.
„Izdvojio bih bogatu sakralnu baštinu u Srijemskoj biskupiji, gdje od doseljavanja Slavena postoji stalna prisutnost hrvatskog naroda. Na ovim prostorima nalazi se bogata baština koja pokazuje jednu ukorijenjenost, tradiciju koja ovdje postoji već 1.300 godina“ kazao je na početku predavanja Kopilović. On je okupljene najprije upoznao s pojmom „materijalna kulturna baština“, te je predavanje posvetio nepokretnoj baštini s 
posebnim osvrtom na sakralnu. Izdvojio je neke važne objekte materijalne baštine koji su svjedoci prošlih vremena u Srijemu, poput dvorca Pejačević kod Inđije, te Hrvatskog doma u Rumi i Srijemskoj Mitrovici. Brojne crkve u Srijemskoj biskupiji su biseri arhitekture i djela poznatih arhitekata, a predavač Kopilović govorio je o mnogima, primjerice o srijemskomitorvačkoj katedrali, župnim crkvama u Rumi, Kukujevcima, Irigu, Čereviću, Petrovaradinu i drugima, te posebno kao arhitektonsko i povijesno vrijednu istaknuo Kapelu Gospe od Mira.
Kratko se osvrnuo i na slikare i kipare čija djela predstavljaju bogato kulturno nasljeđe Hrvata u Srbiji.
Predavanje je zaključeno razgovorom od brojnim drugim nespomenutim vrijednim spomenicima koji predstavljaju baštinu Hrvata u Srijemu, a tek trebaju biti istraženi.
Hrvatska riječ/TU
