„Dva i pol stoljeća postojanja župe u Golubincima je od velikog značaja. Mislim da nas ovaj jubilej zove da ovu godinu učinimo godinom u kojoj ćemo dalekosežnije propitivati svoje djelovanje, od svakodnevnice pa nadalje. Dvjesto pedeset postojanja župe može nam samo utrti put povijesti. Da nam povijest bude s jedne strane učiteljica života, da nam pokaže gdje se moramo  osvrnuti na tijek povijesti, a s druge strane dati nam prostora učiniti povijest relevantnom.“

GOLUBINCI (TU) - Nizom prigodnih događanja u Golubincima je tijekom proteklog tjedna svečano obilježena značajna obljetnica, 250 godina postojanja župe sv. Jurja. Cijela godina bila je u znaku obilježavanja ovog velikog jubileja. U župi su se održavale tribine na temu povijesti župe, a potom su svečnosti nastavljene 11. listopada održavanjem povijesne večeri u župnim prostorijama – svečane akademije. Župnik u Surčinu, preč. Marko Kljajić iznio je presjek znamenite povijesti golubinačke župe, te govorio o svećenicima koji su dva i pol stoljeća upravljali župom u Golubincima i koji su u njoj ostavili neizbrisiv trag.

Središnje slavlje održano je u subotu, 15. listopada svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, u zajedništvu sa domaćim sinom golubinačke župe - srijemskim biskupom mons. Đurom Gašparovićem, te gostima - kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem, župnikom domaćinom Zdravkom Čabrajcem, te svećenicima i župnicima iz Srijemske biskupije te Đakovačko-o

sječke nadbiskupije.

Veliki utjecaj Crkve kroz povijest

Župa u Golubincima je ustanovljena 1771. godine. Kada je stupio na snagu Požarevački mir 1718. godine, sve s druge strane Save je ostalo u Osmanskom carstvu. Tada je austrijska carica i hrvatska kraljica Marija Terezija uspostavila Vojnu granicu i podijelila zemlju Golubinčanima i ostalim župama u Srijemu. U Golubince i druga mjesta uz Savu, doseljava Ličane iz okolice Otočke kapetanije. Današnja crkva svetog Jurja građena je od 1884. do 1885. godine za vrijeme župnika dr. Jose Pausa. Đakovački biskup J. J. Strossmayer je 17. lipnja 1886. godine po prvi puta podijelio sakramenat sv. Krizme u ovoj crkvi. Golubinčana je bilo 259, a otprilike toliko i Putinčana. Župska općina je prve orgulje iz 1886. godine kupila od crkve u Zemunu, a postavio ih je graditelj orgulja Hes iz Beča. Nove orgulje dovršene su 20. prosinca 1886. godine, po Hubmannu, orguljaru iz Kutjeva, a blagoslovio ih je inđijski dekanu Šime Čizmarević. Biskup Strossmayer je preporučio Golubinčanima stolara iz Đakova za izradu novog velikog oltara od hrastovog drveta s krstionicom. Biskupovim posredovanjem je 1888. godine nabavljena oltarna slika sv. Jurja, iz đakovačke župne crkve. Dekan zemunski blagoslovio je novoukrašenu crkvu 25. studenog 1906. godine, a župnik Martin Firinger je održao prigodno slovo. Crkveni objekt predstavlja sakralnu građevinu pravokutne osnove u smjeru sjever-jug s glavnim ulazom iz Đurđevske ulice. Iznad glavnog portala crkve stoji natpis na bijeloj mramornoj ploči: „Kralju Tomislavu o tisućugodišnjici  kraljevstva hrvatskog, 925.-1925., podigoše golubinački Hrvati“. Crkva je evidentirana kao nepokretno kulturno dobro od Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Srijemska Mitrovica.Na temelju parica koje su čuvaju u Nadbiskupijskom arhivu u Đakovu, tijekom dva i pol stoljeća u Golubincima je bilo više od 30 župnika:  Ivan Seliškar, župnik od 1826. do 1836. godine, zatim u župu 1836. godine dolaze redovnici franjevci:  Emilijan Liebl, Kuzma Drenovac župnik iz Zemuna, Jakob Rušević župnik iz Zemuna, Stanislav Ovničević iz Hrtkovaca.
Tijekom rujna 1836. ponovno je upravitelj Ivan Seliškar, a nakon njega Jakob Harča, župnik iz Inđije i Emerik Lović iz Hrtkovaca (vjerojatno kao zamjena), do dolaska upravitelja 1836. godine. Antun Sabolović upravlja župom do kraja veljače 1837.godine. Od ožujka 1837. do lipnja 1867.  godine upravitelj župe je Ilija Barić . Poslije njega, 1867. godine u Golubince dolazi župnik Egidije Ibišić  i ostaje u župi do studenoga 1871. godine. Josip Darbolo, upravitelj Inđije i Franjo Turković, inđijski župnik, dolaze u župu od studenoga 1871. godine, vjerojatno kao zamjena do dolaska upravitelja. Jakob Hajsler  dolazi kao upravitelj u prosincu 1871. godine i ostaje u Golubincima do 1873. godine. Nakon njega dolazi Pavao Mikojević (Mikoević), od početka 1872. do lipnja 1872.godine, zatim Gabrijel Mašek od lipnja 1872. do kolovoza 1876. godine.. Zatim slijede Josip Paus (od kolovoza 1876. do 18. veljače 1878. godine), Ivan Šabarić, Blaž Radonić, Napoleon Smekal, Martin  Firinger, Franjo Vukovič, Vinko Juranić, Zvonimir Krasnik, Ivan Šalovac, Josip Cifrić, Franjo Ilehman, Petar Masnić, Julije Varga, Filip Prpić, Franjo Pohn, Josip Pelz, Josip P. Haubrich, Vladimir Vargić, Blaž Periškić, Božidar Ljubičić, Jozo Duspara, Darko Tvrdojević, i posljednjih godina župnici Ivica Damjanović, Željko Tovilo, Vjekoslav Lulić, Marko Kljajić i današnji župnik Zdravko Čabrajac. Kako je tijekom svog izlaganja istknuo Marko Kljajić, nekadašnji golubinački župnik i autor monografije Golubinci kroz povijest, među njima je možda najznakovitiji i najupečatljiviji bio doktor Josip Paus župnik i graditelj današnje crkve. No, svaki župnik je kako je rekao, na svoj način doprineo duhovnom rastu ove vjerničke zajednice katolika u Golubincima, nekada vrlo poznatoj župi i dobrostojećoj župi.

„Značajno je da je tijekom dva i pol stoljeća postojanja župne crkve ona imala vrlo snažan utjecaj. Ona je bila čuvarica nacionalne svijesti, jezika i tradicije i kao zaštitnica svoga naroda u Osmanskoj, Turskoj i Austrijskoj carevini, a kasnije i u Jugoslaviji. Svećenici i kaluđeri su bili prvi pismeni ljudi u selu. Oni su osnovali i prve škole i određivali što će se u njima učiti. U Golubincima je za 150 godina službovalo 25 katoličkih svećenika. Uvidom u arhivsku građu, do ove godine ih je bilo 35. Za 235 godina službovalo je 12 pravoslavnih svećenika. Katolici su tijekom povijesti, u većem broju dolazili u crkvu, slavili velike blagdane i držali se crkvenih običaja. U sačuvanom zapisu se navodi da se 1875. godine katoličko-hrvatsko stanovništvo u Golubincima dobrovoljno odreklo na nekoliko godina korištenja svoje zemlje na potezu Mali Jarkovci, za potrebe izgradnje crkve.“ O životu Hrvata u Golubincima danas, Kljajić kaže: „Tu gdje jesmo trebamo sijati dobro sjeme, nadati se njegovim plodovima. Da li će oni biti stostruki ili manji urod ili ulinak, ovisi o tomo koliko se budemo zalagali“, poručio je župnik Kljajić.

Povijest nas obvezuje

„ Dvjesto pedeset postojanja župe  može nam samo utrti put povijesti. Da nam povijest bude s jedne strane učiteljica života, da nam pokaže gdje se moramo  osvrnuti na tijek povijesti, a s druge strane dati nam prostora učiniti povijest relevantnom. Jubilej nas pita kako pomirit ii priznati prošlost, ali kako pronaći taj božanski trenutak u sadašnjosti, da bismo učinili nešto kao znak vremena za budućnost. Ponosan sam što sam župnik u ovoj župi. Također, drago mi je što sam kroz župsko djelovanje bio u  tri dekanata u Srijemu i što sam u prilici biti u organizaciji ovog velikog jubileja. To je stepenik moje veće odgovornosti prema ovoj župi“ – istaknuo je na proslavi domaći župnik, vlč. Zdravko Čabrajac.

 Zajedničko djelovanje prema istom cilju

U Golubincima već više od 20 godina u župnim prostorijama vrijedno djeluje i radi HKPD Tomislav. „Osnutak udruge u Golubincima dogodio se kao potreba očuvanja kulturnog i naconalnog identiteta i svijesti da tragovi u povijesti i u kulturi koje je hrvatski narod ostavio, ne mogu i ne smiju biti izbrisani. Naša zajednica je danas dosta skromna po broju ali ne i po želji da očuvamo svoju vjeru i svoj identitet, što kroz molitvu, što kao članovi hrvatske udruge koja ovdje djeluje i postoji više od 20 godina. U teškim vremenima utjehu smo nalazili u crkvi i pod okriljem službenih župnih prostorija gdje smo našli svoje mjesto pod suncem, što nam je dalo vjetar u leđa kada nam nije bilo lako. Zato za nas kao članove udruge, dva i pol stoljeća postojanja ove župe ima posebnu važnost. Sudjelovanjem u organizaciji obilježavanja značajnoj jubileja,  želimo pokazati da smo spremni i sposobni aktivno pridonositi očuvanju našega nacionalnog i vjerskog identiteta u zajedništvu sa svima drugima“, izjavila je Anita Naglić predsjednica HKPD Tomislav iz Golubinaca.

Svečanost u povodu obilježavanja ovog značajnog jubileja zajednički su organizirali župa sv. Jurja i HKPD Tomislav iz Golubinaca. Pored velikog broja župljana iz Golubinaca i susjednih mjesta i svećenika, svečanosti su nazočili predstavnici slovačko-evangeličke crkve i Srpske Pravoslavne Crkve, te državnih i pokrajinskih institucija i lokalnih vlasti, Turističke organizacije Stara Pazova, Tomislav Žigmanov ravnatelj ZKVH-a i Darko Baštovanović ispred HNV-a.

(tekst: S.D., fotografije: D. Kormanjoš/Turistička organizacija opštine Stara Pazova)