ĐAKOVO (TU) - Povodom jubileja, 80. godina od izgradnje župne crkve "Presveto srce Isusovo" u Šidu, vjernici župe Šid, njih oko 150, pod pastirskim vodstvom župnika vlč. Nikice Bošnjakovića, 27. listopada, hodočastili su u Đakovo, Aljmaš, Osijek, Vukovar i Nijemce.
ĐAKOVO (TU) - Povodom jubileja, 80. godina od izgradnje župne crkve "Presveto srce Isusovo" u Šidu, vjernici župe Šid, njih oko 150, pod pastirskim vođstvom župnika vlč. Nikice Bošnjakovića, 27. listopada, hodočastili su u Đakovo, Aljmaš, Osijek, Vukovar i Nijemce. Sa radošću i osmijehom na licu, vjernici župe Šid, krenuli su na hodočašće Đakovačko-Osiječkoj nadbiskupiji.
Hodočašće je organizirao vlč. Bošnjaković, a prva odrednica bila je monumentalna neoromanička Đakovačka katedrala, majka svih crkava Đakovačko-osječke nadbiskupije, crkva u kojoj se svećenici zaređuju i crkva koja odiše dugom poviješću. Vjernike je pozdravio i poželio dobrodošlicu mons. Marin Srakić nadbiskup, predsjednik HBK-a koji je rekao: "Tako više nismo jedna biskupija, nakon 235 godina, koliko su Đakovačka i Srijemska biskupija zajedno išle ruku pod ruku, a i dalje smo zajedno što pokazuje i ovo hodočašće Šiđana u Godini vjere na ovo sveto mjesto. Kao što su stupovi Štrosmajerovih katedrala ukrojeni sa 110 različitih ornamenata, tako i mi, premda različiti, uklapamo se u zajednicu vjernika u Crkvu." Mons. Srakić je posebno omiljen među vjernicima u Šidu, jer je on odredio da vlč. Nikica Bošnjaković dođe u Šid i odobrio da započnu radovi na crkvi, a potpomogao je i samu gradnju. Hodočasnici su se upoznali s povijesnim i umjetničkim vrijednostima katedrale.
Hodočašće je potom nastavljeno prema Osijeku kao četvrtom gradu po veličini u Republici Hrvatskoj, kulturnom, ekumenskom, obrazovnom i političkom središtu Slavonije. U njemu su vjernici posjetili Zajednicu "Mir", gdje ih je pozdravila gospođa Marija Krivić i upoznala s radom zajednice.
Treće mjesto hodočašća bio je Aljmaš. U znak dobrodošlice, hodočasnike su pozdravila zvona s tornja najpoznatijeg i najvećeg svetišta Đakovačko-osiječke nadbiskupije. Upravitelj svetišta već 39 godina, vlč. Ante Markić, vjernicima je prikazao povijest svetišta, koja počinje 1704. godine, nakon što je Gospin kip doplutao do Aljmaša, kome su mještani pružili utočište. Svetište je pretrpelo teško razaranje u Domovinskom ratu, crkva je sravnjena do temelja, a čudo nad čudima je da je pod ruševinama Gospin kip ostao očuvan. Za vrijeme progonstva nošen je po župama Đakovačke i Srijemske biskupije, a 1. kolovoza 1998. godine, 7 godina nakon progonstva, vraćen je u Aljmaš. 2003. godine završena je prva etapa obnove aljmaškog svetišta - zgrada crkve. Sveti Otac Ivan Pavao II. je 7. lipnja prilikom trećeg apostolskog pohoda u Republiku Hrvatsku, okrunio kip Gospe aljmaške. Središnji događaj u Aljmašu bila je sveta misa u kojoj je župnik pozvao sve vjernike da svoje probleme i cijeli svoj život, predaju u ruke Gospi od utočišta.
Na povratku prema Šidu, hodočasnici su posjetili Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata u Vukovaru, gdje su se pomolili za sve poginule. Posljednja destinacija bilo je rodno mjesto župnika vlč. Bošnjakovića Nijemci. Tu su hodočasnici posjetili župnu crkvu Svete Katarine, na kojoj su nakon Domovinskog rata ostali samo zidovi, a danas sjaji svojom skladnošću na obali Bosuta više nego prije. U crkvi je hodočasnike pozdravio i uputio dobrodošlicu vlč. Miro Tomas, župnik u Nijemcima i pozvao goste u Pastoralni centar, sagrađen pvodom proslave 680 godina župe Nijemci. Zadivljen snagom, upornošću i marljivošću vlč. Bošnjakovića, vlč. Tomas ga je ohrabrio da nastavi tako i dalje i pozvao vjernike da mu budu podrška kao i da budu uvijek nazočni na nedjeljnoj svetoj misi i da svojim aktivnim sudjelovanjem u životu župe u Šidu daju svoj doprinos u vjerskom napretku.
Treba naglasiti da je vlč. Bošnjaković svim domaćinima hodočasničkih odredišta uputio zahvalnice, a dečji zbor je svojim pjesmama, upotpunio ugođaj putovanja i predstavio se domaćinima.
Šiđani su se prepuni lijepih utisaka vratili kući, s nadom i željom da i u narednom periodu obilaze i ostala svetišta.
Suzana Darabašić
Suzana Darabašić
