RIO DE JANEIRO (IKA/TU) - Nadbiskup Rio de Janeira Orani Joao Tempesta pozdravio je stotine tisuća mladih, koji su 23. srpnja navečer sudjelovali na misi kojom je označen početak Svjetskog dana mladih održanoj na plaži Copacabana, jednim od simbola Rio de Janeira.

      RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Najljepši dar koji možemo drugima dati je Kristova prisutnost. Mladenački zanos pokazuje lice mladog kršćanina koji se trudi ujediniti autentični kršćanski život s društvenim posljedicama evanđelja. Pozvani smo biti protagonisti novog svijeta. Siguran sam da ćete vi to činiti u svojim gradovima i u svojim zemljama, svijet treba mlade poput vas, tim je riječima nadbiskup Rio de Janeira Orani Joao Tempesta pozdravio stotine tisuća mladih, među njima i hrvatskih hodočasnika, koji su 23. srpnja navečer sudjelovali na misi kojom je označen početak Svjetskog dana mladih održanoj na plaži Copacabana, jednim od simbola Rio de Janeira.
      Pozvani smo duboko živjeti vjeru u ovom vremenu pluralizma označenom mnogim pitanjima i promjenama, ali s oduševljenjem i dosljednošću onih koji puštaju da ih vodi Duh Sveti, rekao je nadbiskup Rija. Misijski put zahtijeva razlučivanje, utopiju, sanjare, ali također pomoć onih oko nas koji će nam pomoći prepoznati Božji glas. Pozvani smo graditi bratski svijet. Neka se svi osjete prihvaćenima od Krista, rekao je nadbiskup te dodao: Postoje mnoge barijere koje moramo srušiti, nepravde koje treba svladati. Gradimo mostove a ne zidove i prepreke. Vrijeme je da ponovno probudimo vjeru i nadu. Drukčiji svijet je moguć, zaključio je nadbiskup Tempesta.
      Mladi su se na plažu Copacabana počeli okupljati već u ranim prijepodnevnim satima a u 15 sati po mjesnom vremenu je započeo službeni program s umjetničkim izvedbama, glazbenim točkama i molitvama. U sklopu programa zbor od stotinjak mladih izveo je himnu Svjetskog dana mladih. U 18 sati na pozornicu na Copacabani su doneseni hodočasnički križ i slika Gospe, simboli Svjetskog dana mladih. Ti simboli se nalaze u Brazilu još od rujna 2011. i prošli su kroz 250 biskupija u svim brazilskim državama. Proslava početka Svjetskog dana mladih potrajala je do 23 sata.

 

IKA

RIO DE JANEIRO (IKA/TU) - Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u njegovo ime da osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u svakom srcu; i želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!" rekao je Papa na svečanosti dobrodošlice u palači Guanabara, istaknuvši kako će naš naraštaj biti na visini obećanja koje se krije u svakom mladom čovjeku kada bude znao dati mladima prostora

      RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Papa Franjo doputovao je 22. srpnja navečer u Brazil, na svoje prvo međunarodno apostolsko putovanje, u prigodi 28. svjetskog dana mladih. Papu je u međunarodnoj zračnoj luci Rio de Janeira "Galeao/Antonio Carlos Jobim" dočekala brazilska predsjednica Dilma Rousseff. Iz zračne luke Papa se uz iznimno velike mjere osiguranja uputio avenijom de Evaristo da Veiga do palače Guanabara. Prolazak Svetog Oca razdragano je mnoštvo oduševljeno pozdravljalo a u jednom su trenutku u papamobil donijeli dječaka kojeg je Papa veselo poljubio. Na oduševljeni doček Papa je uzvraćao širokim osmjehom i pozdravljanjem mnoštva. U palači Guanabara Papa se susreo s predsjednicom Dilmom Roussef i najvišim predstavnicima brazilskih vlasti, kao i Diplomatskog zbora. "Brazil i njegovih 50 milijuna mladih dočekuju vas raširenih ruku", rekla je predsjednica Brazila na početku svoga govora dobrodošlice Papi, potvrdivši prijateljstvo i suradnju sa Svetom Stolicom u zalaganju za mir i pravdu. Predsjednica je rekla da se "borimo protiv zajedničkog neprijatelja u svim njegovim oblicima", koji je ustao protiv "ljudskog dostojanstva", podsjetivši na osjetljivost Brazila za ono vjersko, zahvaljujući također prisutnosti mnogih vjeroispovijesti na svom tlu. Rousseff je zatim istaknula da globalizacija itekako ima utjecaja na stanje u kojem se mnogi danas nalaze i obranu dostojanstva ljudi, spomenuvši u tome kontekstu one koji trpe, koji su bez posla, rašireno nasilje i borbu protiv siromaštva u Brazilu. Prije svega tu borbu vodimo zajedno s Katoličkom Crkvom koja nastoji učiniti sve što je u njezinoj moći da pomogne siromašnima, beskućnicima i zatvorenicima. Vjera nam danas pomaže rasti, istaknula je Rousseff, rekavši kako postoje novi izazovi, misleći pritom na protuvladine prosvjede koji se u posljednje vrijeme održavaju u Brazilu i pokušaje Vlade da odgovori na njihova očekivanja.
      "U svojoj silnoj ljubavi i providnosti, Bog je htio da mi prvo međunarodno putovanje moga pontifikata pruži mogućnost da se ponovno vratim u Latinsku Ameriku, konkretno u Brazil, zemlju koja se diči svojim čvrstim vezama s Apostolskom Stolicom i svojim dubokim osjećajima vjere i prijateljstva koje ju je uvijek na jedinstven način vezivalo uz Petrova nasljednika. Zahvaljujem Bogu na tome dobročinstvu", rekao je Papa u svom prvom govoru u Brazilu. Naučio sam da onaj koji želi pristupiti brazilskom čovjeku mora uči kroz vrata njegova velikog srca; neka mi zato bude dopušteno u ovom trenutku nježno pokucati na ta vrata. Molim za dopuštenje da uđem i provedem ovaj tjedan s vama. Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u njegovo ime da osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u svakom srcu; i želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!", rekao je Papa, odgovarajući na dug i srdačan govor brazilske predsjednice.
      Nakon što je pozdravio najviše predstavnike vlasti, Papa se posebno obratio brazilskim biskupima "na kojima leži zadaća vođenja Božjeg stada u ovoj velikoj zemlji i njihovim ljubljenim krajevnim Crkvama". "Ovim svojim posjetom želim nastaviti pastoralno poslanje Rimskog biskupa a to je utvrđivati braću u vjeri u Krista, hrabriti ih u svjedočenju razloga nade koja svoj izvor ima u Njemu i potaknuti ih da svima pružaju neiscrpna bogatstva njegove ljubavi".
      Sveti Otac zatim je podsjetio na glavni razlog svoga posjeta: Svjetski dan mladih. "Došao sam susresti mlade iz čitavog svijeta, koji su privučeni raširenim rukama Krista Otkupitelja. Oni žele naći utočište u njegovu zagrljaju, blizu njegova srca, ponovno slušati njegov jasan i snažan poziv: 'Pođite i učinite mojim učenicima sve narode'", rekao je Papa. Mladi su prozor kroz koji budućnost ulazi u svijet. To je prozor i zato je to nešto što pred nas stavlja velike izazove. Naš naraštaj će biti na visini obećanja koje se krije u svakom mladom čovjeku kada bude znao dati mladima prostora. To pak znači: osigurati materijalne i duhovne uvjete za njihov puni razvoj; dati im čvrste temelje na kojima se može graditi život; jamčiti im sigurnost i obrazovanje da postanu ono što mogu postati; prenositi im trajne vrijednosti za koje vrijedi živjeti; zajamčiti im transcendentni obzor za njihovu težnju za istinskom srećom i njihovu kreativnost u dobru; predati im u baštinu svijet koji odgovara mjeri ljudskog života; probuditi u njima najbolje snage da postanu protagonisti svoje sutrašnjice i suodgovorni za sudbinu sviju. Tim stavovima već danas anticipiramo budućnost koja ulazi kroz prozor mladih, rekao je Papa.
      Na kraju svoga prvog govora u Brazilu Papa je rekao: U ovom trenutku Papine se ruke šire da zagrle cio brazilski narod, u njegovu složenom ljudskom, kulturnom i vjerskom bogatstvu. Od Amazonije do pampe, od sušnih krajeva pa sve do Pantanala, od malih mjesta do metropola, neka se nitko ne osjeti isključen iz Papine ljubavi. Preksutra, ako Bog da, želim sve vas preporučiti Gospi od Aparecide, zazivajući majčinsku zaštitu na vaše domove i obitelji. Sve vas sada blagoslivljam. Hvala za dobrodošlicu!

                                                                                           IKA

 

IKA/TU

PETROVARADIN (TU) – Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović izdao je 15. lipnja 2013. godine i 3. srpnja 2013. godine dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika Srijemske biskupije.

 

  

      PETROVARADIN (TU) – Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović izdao je 15. lipnja 2013. godine i 3. srpnja 2013. godine dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika Srijemske biskupije.

 

Župnici i župni upravitelji:

      Vlč. Stjepan Barišić, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnog upravitelja župe Presveto Trojstvo u Srijemskim Karlovcima.

      Vlč. Marko Lončar, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveta Barbara, djevica i mučenica u Beočinu i župnog upravitelja župe Sveti Josip, zaručnik BDM, u Čereviću i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnikom župe Presveto Trojstvo u Srijemskim Karlovcima.

      Vlč. Zdravko Čabrajac, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveta Katarina, djevica i mučenica, u Sotu i župnog upravitelja župe Sveti Mihael, arkanđeo u Erdeviku i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnikom župe Sveti Josip, zaručnik BDM, u Čereviću i župnim upraviteljem župe Sveta Barbara, djevica i mučenica, u Beočinu.

      Vlč. Dušan Milekić, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Rođenje Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnim upraviteljem župe Rođenje Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima i danom 25. kolovoza 2013. župnikom župe Sveti Petar, apostol, u Inđiji.

      Vlč. Nikica Bošnjaković, danom 18. kolovoza 2013., imenovan je župnim upraviteljem župe Sveta Katarina, djevica i mučenica, u Sotu i župnim upraviteljem župe Sveti Mihael, arkanđeo, u Erdeviku.

 

Župni vikar:

      Vlč. Željko Štimac, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnog vikara župe Uzvišenje svetog križa u Petrovaradinu 2 i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnim vikarom župe Presveto Srce Isusovo u Šidu.

 

Ostale službe i umirovljenja:

Preč. Stjepan Klaić, danom 25. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveti Petar, apostol, u Inđiji i danom 25. kolovoza 2013. umirovljen.

                                             Biskupski ordinarijat Srijemske biskupije

 

Biskupski ordinarijat Srijemske biskupije

      ZADAR (IKA/TU) - Zadarski nadbiskup Želimir Puljić kao predsjednik HBK sudjelovao je na svečanosti u Zagrebu povodom ulaska Hrvatske u EU te se izjasnio o značenju toga događaja za našu zemlju i narod. "Crkva to doživljava kao ostvarenje sna bl. Ivana Pavla II. koji je tome najviše pridonio iz svijeta Crkve, kao i političara katolika koji su taj proces počeli. Hrvatska država i narod kao aktivni članovi veće zajednice imaju šansu boriti se i izboriti za zajedničke programe", kaže nadbiskup Puljić.

      Ističe da Hrvatske, kao kulturalne, političke i društvene narodne stvarnosti, ne bi bilo da nije bilo Crkve. Crkva je sastavni dio njenog rasta, početka i hrvatskoga ponovnog osvajanja prostora slobode.

      Mons. Puljić podsjeća da su hrvatski biskupi 2010. g. uputili Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u EU i ističe pozitivnost potrebnu podrške u europskoj asocijaciji. "Okvir ujedinjene Europe prisiljava narode da budu složni. Koliko toliko. Nije to lako. Ali ako su uspostavljena neka pravila, ako postoje zakoni i propisi koje svi moraju slijediti, to treba poštovati. Vodi se afera oko uhidbenog naloga. Ali ako su se europski narodi složili da nema zaštićenih i da je svaka država dužna isporučiti ljude, nema više azila jer si neke druge ideologije. To je pozitivno. Dakle, ne smije se više nitko nadati dobru, ako je činio zlo. U tom kontekstu Europa je dobra, kao organizacija, dobra je po zakonima, nekim usmjerenjima", rekao je nadbiskup Puljić. Uniju smatra faktorom stabilnosti za hrvatsku zemlju koja je u povijesti preživjela mnoga stradanja. "Gledajući pojedine narode u Europi, opaža se velika razlika između njih i Hrvatske. No drugi nisu ratovali sto godina, a Hrvatska je u samo pedeset godina proživjela tri velika rata. Druge zemlje nisu gubile ljude, nisu se uništavale. Zemlje koje su bile pošteđene ratnih nevolja su u prednosti. Ako Europa poživi još pedeset godina u miru, nisam pesimist. Ali pesimist sam ako se stavi naglasak samo na ekonomiju, a ne uzme čitav spektar ljudskog života. Netko treba zaustaviti odvlačenja ljudi s njihovih oranica, polja, mora. To nije budućnost Hrvatske. Treba strategija ravnomjernosti, zadržavanja ljudi na mjestima gdje jesu", smatra nadbiskup. Ističe zasluge prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji nije spomenut na svečanosti ulaska Hrvatske u EU. "Žao mi je da se nije našlo prostora i vremena da ga se spomene. On u nekim europskim političkim krugovima ne uživa neki ugled jer je stavio veliki naglasak na narodnu slobodu, narodnu neovisnost. To mnogi nadrieuropljani ne shvaćaju. Mi smo bili ugroženi. Mi bez slobode nismo mogli disati. Hvala Bogu da smo imali Tuđmana. Tu se neke stvari miješaju. Postoji i neka nivelacija koja ide prema tome da se kaže kako su svi jednako krivi i jednako zaslužni. Ili nisu zaslužni. Pa se stavlja na isti nivo i one koji su bili u drugim državama i drugim republikama Jugoslavije. To je loše, nije dobro, povijesno gledano", upozorio je zadarski nadbiskup.

      Crkva je u Europi uspostavila odnose s državama da se zna što se od nje očekuje. "U zemljama Europske unije Crkva sve više diže glas. Crkva je jaka kao moralna snaga, kritička svijest. Crkva nije parlament niti ćemo ići u parlament. Mi smo božanska institucija koja je za narod, s narodom i pred svakim društvom, u svakom vremenu, brani ljudska prava. Jer osjeća kako se u novoj zajednici europskih naroda izgrađuje društvo bez Boga. Mi ne silimo parlamentarce da idu u crkvu, da vjeruju. Ali tražimo da se kao zauzeti ljudi zauzimaju za vjernike. Ne može se vjernika ignorirati, odstraniti. Dapače! I u donošenju zakona, oni su dužni prema sklopljenim Lisabonskim sporazumima kao parlamentarci i kao zauzeta politička tijela konzultirati i Crkve. To je veliki korak. Oni mogu izglasavati zakone, ali to ne znači da će Crkva šutjeti ako se nešto neprirodno proglašava zakonom", rekao je nadbiskup, podsjetivši na riječ bl. Ivana Pavla II. "Čovjek kao slobodno biće može stvoriti društvo bez Boga, ali znajte da će takvo društvo biti protiv čovjeka". "Mi smo proživjeli to društvo komunističke ideologije koje se nažalost još uvijek pojavljuje u svojim blažim ili jačim izdanjima - kao da mu Bog smeta ili ima krivu sliku o Bogu. Ne tjeramo da svi ljudi moraju vjerovati. Ali ne možemo prihvatiti da društvo stvara zakone i paradigme u kojima će se Boga prekrižiti. U tom kontekstu, pravno gledano, moramo pohvaliti hrvatsko društvo koje je s te strane, zahvaljujući ugovorima koje je sklopilo s Katoličkom Crkvom i drugim vjerskim zajednicama učinilo tako da je lijepo čuti od muslimana koji kaže kako je muslimansko pitanje najbolje riješeno u Hrvatskoj. Jednom sam rekao jednom predstavniku islama 'Volio bih da budete glasnogovornik da tako bude zaštićen moj brat kršćanin u Egiptu, Siriji i drugim arapskim zemljama gdje proživljavaju, da ga branite. To je pravo. Da društvo prepozna svoje građane ne samo po plaćanju poreza, nego i po dimenziji vjerovanja. Dati mogućnost ljudima koji vjeruju u Boga da budu autentični i slobodni", rekao je mons. Puljić. Pribojava se isključivog naglaska na ekonomiju u Uniji, koje može pridonijeti porastu nezadovljstva, ako ako se ne upletu i drugi elementi: kulturalni, vjerski, tradicionalni. U tom slučaju, EU može biti obogaćenje. "Volio bih vidjeti takvu Europu – kao bogatstvo naroda u kojem se svatko osjeća kod kuće, nije ugrožen, pridonosi što može. Nismo zadovoljni što se naglasak stavlja na nešto što nije nevažno - ekonomija nije nevažna, ali nije najvažnija. Ima nešto važnije. To su isticali pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. - kršćanske korijene i Europu koja je iz toga nikla", rekao je predsjednik HBK.

      Podsjeća da su Europu stvarala svetišta: "Svetišta su bila mjesta gdje su se ljudi globalizirali. Svetišta su bila mjesta u kojima su se različiti narodi okupljali i tu se osjećali članovima jednog naroda, jedne Crkve. Bl. Ivan Pavao II. je iz svetišta povišenim glasom i pogledom uzviknuo: 'Iz svetišta Santiago de Compostela vičem tebi, stara Europo, pronađi svoje korijene, budi svoja!'". Crkva je od početka otvorena globalizaciji, kaže mons. Puljić. "Ako je itko pokušao globalizirati europsko i svjetsko i društvo, to je Katolička Crkva. Bilo je posebno biti katolik i kad nije bilo Europske unije. Kad katolik dođe u Ameriku, Australiju, Afriku, europske države, on se svugdje osjeća kod kuće, kad sretne svog brata katolika. Kad služim misu u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, ja sam kod kuće. Nemam osjećaj da sam stranac. U Crkvi nema stranaca", ističe mons. Puljić.

ĐAKOVO (IKA/TU) - U prigodi preuzimanja službe đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita Đure Hranića te u zahvalnosti Gospodinu za pastirsku službu nadbiskupa Marina Srakića, u prostorijama KBF-a predstavljena su 5. srpnja Sabrana djela mons. dr. Marina Srakića, đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita.

      ĐAKOVO (IKA/TU) - U prigodi preuzimanja službe novoga đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita Đure Hranića te u zahvalnosti Gospodinu za pastirsku službu nadbiskupa Marina Srakića, u prostorijama KBF-a u Đakovu predstavljena su 5. srpnja Sabrana djela mons. dr. Marina Srakića, đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita.

      Podsjećajući na povod i tijek nastanka sabranih djela, imenovani nadbiskup Đuro Hranić obratio se mons. Srakiću, zamolivši ga da tu ediciju svojih sabranih djela u izdanju Nadbiskupskog ordinarijata i njihovo predstavljanje uoči sutrašnje primopredaje službe nadbiskupa i metropolita prihvati kao izraz iskrene i velike zahvalnosti svih svećenika, redovnika, redovnica, vjeroučitelja i svih vjernika Đakovačko-osječke nadbiskupije za njegovo 23-godišnje biskupsko služenje u njoj te kao izraz zajedništva. "Primite ovo izdanje i kao dar svih nas Vama dok Vas sa zahvalnošću i s ponosom što ste bili i ostajete naš nadbiskup pratimo u mirovinu te kao našu čestitku za Vaš sutrašnji 76. rođendan", rekao je mons. Hranić, dodavši kako su Sabrana djela plod nadbiskupova svećeničkoga, profesorskog i biskupskog teološkog rada, plod duha i uma tijekom dosadašnjeg svećeničkog i biskupskog služenja Crkvi, a time i simbol svega onoga čime je zadužio đakovačko-osječku i srijemsku Crkvu, požešku Crkvu i Crkvu u Hrvata.

      O nastanku i sadržaju sabranih djela govorio je njihov urednik, mons. dr. Vladimir Dugalić, podsjetivši kako je ideja nastala prije 4 godine, kao izraz zahvalnosti ali i kao prigodni dar nadbiskupu Marinu o slavlju njegovih velikih jubileja: 50 godina svećeništva i 20 godina biskupske službe. Kako je istaknuo, namjera je bila izdati četiri knjige, ali vrlo brzo, nakon sakupljene prve građe, uvidjelo se da je to nemoguće te da građu treba razdijeliti na barem sedam knjiga. Daljnjim prikupljanjem uvidjelo se da i to nije moguće i tako je nastalo 11 knjiga. Prof. dr. Dugalić istaknuo je tri razloga izdavanja sabranih djela. Kao prvi naveo je zahvalnost nadbiskupu Srakiću za sve učinjeno, jer knjige svjedoče o ustrajnom, marljivom, samozatajnom, često mukotrpnom nadbiskupovu radu od početka njegova profesorskog i odgojiteljskog rada 70-ih godina prošlog stoljeća sve do biskupske i nadbiskupske službe, zbog čega predstavljaju svojevrsnu nadbiskupovu duhovnu ostavštinu svojoj mjesnoj Crkvi.

      Nadalje, prva i jedanaesta knjiga značajan su doprinos boljem poznavanju i razumijevanju povijesti Đakovačko-osječke nadbiskupije, a druga, treća, četvrta i peta knjiga doprinos su hrvatskoj teološkoj misli, osobito području moralne teologije. Ujedno, želja je bila da one budu skroman doprinos u Godini vjere boljem poznavanju moralnog i socijalnog nauka Crkve. I na kraju, ostale knjige svojevrsna su kronika Nadbiskupije i svjedočanstvo jednog vremena, tj. što se događalo posljednjih 25 godina i što je učinjeno na području evangelizacije i duhovne i materijalne obnove Nadbiskupije. "Prikupljena građa objavljena je u 11 knjiga od kojih svaka priča svoju priču i tek kao cjelovit mozaik osvjetljavaju život i rad nadbiskupa Marina", rekao je mons. Dugalić, predstavivši ukratko svih 11 knjiga.

      O knjigama je govorio i jedan od pisaca predgovora, prof. Mirko Ćurić, kazavši kako je objava 11 knjiga jednog autora, odnosno nadbiskupa Srakića, veliki povijesni trenutak i najveći izdavački pothvat u povijesti Đakova. Marijan Beljan, član Uprave Glasa Slavonije, istaknuo je kako su Sabrana djela životno tkanje nadbiskupa Marina, u kome svaka stranica ima svoje mjesto i svoje značenje. Zajedno imaju puno složeniju ulogu, ali i odgovornost, u religijskom, kulturnom, društvenom i inom životu naše zajednice".

      Na samom kraju nazočnima se obratio i autor Sabranih djela, nadbiskup Marin Srakić, priznavši kako su ga na pisanje potaknuli bogoslovi kada se kao mladi svećenik vratio iz Rima. "Kad čovjek jedanput krene tim putem, posve je razumljivo da ga prati obveza pisanja i objavljivanja onoga što kao predavač istražuje, pronalazi, što predaje drugima, malom krugu studenata, a da to bude na dobro i drugih. Tako sam ja nekako spojio odgojiteljsku službu sa spisateljskom, a biskupsku, svećeničku službu s pisanjem", rekao je nadbiskup Srakić, zahvalivši svima koji su pridonijeli objavljivanju Sabranih djela, napose uredniku mons. Dugaliću. "Neka Gospod blagoslovi učinjeno i sve što treba učiniti, tako ćemo zaokružiti moju službu, ne samo službu nego zapravo dugi život, 76 godina. Čitali smo knjigu 'Lijepo je biti star' i mogu vam potvrditi – doista je lijepo biti star", rekao je nadbiskup Srakić.

                                                                                                               IKA

 

IKA

ĐAKOVO (TU) - Novi đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, mons. Đuro Hranić, 6. srpnja, na svečanom liturgijskom slavlju u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra preuzeo je nadbiskupsku službu, na koju ga je 18. travnja imenovao papa Franjo, nakon što je prihvatio odreknuće dosadašnjeg nadbiskupa mons. Marina Srakića.

      ĐAKOVO (TU) - Novi đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, mons. Đuro Hranić, u subotu, 6. srpnja, na svečanom liturgijskom slavlju u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra preuzeo je nadbiskupsku službu, na koju ga je 18. travnja ove godine imenovao papa Franjo, nakon što je prihvatio odreknuće od službe dosadašnjeg nadbiskupa mons. Marina Srakića. Slavlju je nazočio apostolski nuncij u RH mons. Alessandro D'Errico, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, gotovo svi biskupi HBK, biskupi susjednih biskupskih konferencija, kao i predstavnici kršćanskih crkava i drugih vjerskih zajednica, predstavnici političkih vlasti države, županija i gradova, gospodarstvenici i brojni drugi predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija, obitelji, vjernici i hodočasnici.

      Molitvena priprava u đakovačkoj prvostolnici započela je u 10 sati, a u 10,15 iz Nadbiskupskog doma krenula je procesija u kojoj su bile skupine u narodnim nošnjama, redovnice, sjemeništarci i bogoslovi te prezbiteri-suslavitelji, a nakon što su u 10,30 zvona s katedrale označila početak mise, krenula je procesija u kojoj su bili mons. dr. Đuro Hranić i mons. dr. Marin Srakić, praćeni brojnim nadbiskupima i biskupima, prezbiterima – biskupskim izaslanicima i provincijalnim predstavnicima redova, članovima Kaptola i Zbora savjetnika. Dok je procesija ulazila u katedralu, vjernici su je pozdravljali velikim pljeskom.

      Okupljene u katedrali pozdravio je nadbiskup Marin Srakić, podsjetivši: „Na dan kad me je 1990. blaženi papa Ivan Pavao II. imenovao pomoćnim biskupom, predstavio sam se riječima: Ja sam Marin, vaš brat. To sam ponovio i prije 16 godina kad sam preuzimao službu dijecezanskog biskupa. Koliko sam to uistinu uspio biti, prosudite vi sami.

      Prvih sedam godina biskupske službe proveo sam kao pomoćni biskup Ćirila Kosa, kojega je prije 10 godina na današnji dan Gospodin pozvao sebi. Nemam dovoljno riječi kojima bih mogao Gospodinu zahvaliti biti milost biti suradnik tog dobroga, jednostavnog i revnog biskupa.“ Istaknuo je kako se čin preuzimanja nadbiskupske službe obavlja euharistijskim slavljem, u žrtvi hvale i zahvaljivanja, jer što god je u njegovu svećeničkom i biskupskom životu ostvareno na dobro Crkve, ostvareno je zahvaljujući Božjoj pomoći i nesebičnoj suradnji svih suradnika.

      „Svjestan svojih nedostataka, molim Gospodina da mi oprosti sve zlo što sam učinio i dobro propustio. Molim za oproštenje i sve vas koje sam povrijedio i prema kojim sam u svojim odlukama i postupcima bio nepravedan. Kad sam čuo da je Sveti Otac Franjo imenovao mons. Đuru Hranića za novog đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolitu, radosno sam rekao – ostvario je moj zadnji projekt“, kazao je mons. Srakić, čestitajući svome nasljedniku i poželjevši mu mnogo Božjeg blagoslova i uspjeha.

      Okupljenim vjernicima, opraštajući se od nadbiskupske službe, obratio se riječima pape u miru Benedikta XVI. – „Danas postajem hodočasnik koji kreće na posljednji dio svoga puta na zemlji. Želio bih svim srcem i ljubavlju, molitvom, razmišljanjem i svim svojim snagama raditi na zajedničkom dobru za Crkvu. Osjećam veliku potporu svih vas, idemo naprijed s Gospodinom koji je dobro ovoga svijeta i ove Crkve. Hvala svima!“ rekao je mons. Srakić, kojega su vjernici prekidali dugotrajnim pljeskom.

      Potom je nuncij D'Errico pročitao na latinskom Apostolsko pismo pape Franje, kojime imenuje novog nadbiskupa i metropolita, a kanonik mons. dr. Luka Marijanović pročitao je prijevod Pisma na hrvatskom jeziku.  Nadbiskup Đuro Hranić odjenuo je zatim sveti palij što ga je 29. lipnja primio u bazilici Sv. Petra u Rimu iz ruku pape Franje. Uslijedila je predaja pastirskog štapa, znaka pastirske službe i vodstva povjerene mu nadbiskupije. U pratnji sufragana, požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića i srijemskoga biskupa Đure Gašparovića, nadbiskup Marin poveo je nadbiskupa Đuru prema katedri đakovačko-osječkih nadbiskupa. Do katedre je donesen i postavljen grb novoga nadbiskupa s geslom „Izvezi na pučinu“. Praćen pjevanjem sinodskog himna „Zbor Crkve svete Kristove“, nadbiskup Đuro sjeo je na katedru.

      Predsjedatelj slavlja, novi nadbiskup Đuro, izražavajući radost zbog nazočnosti i iskazanoga zajedništva brojnih crkvenih pastira i svih hodočasnika, uputio je okupljenima svoju pastirsku riječ, razlažući navještaj Božje riječi te značenje današnjega liturgijskog zborovanja, kao i dioništvo u apostolskoj službi koju je preuzeo. Podsjetivši na riječi Evanđelja toga dana: "Ako pšenično zrno pavši u zemlju ne umre, ostaje samo“, ustvrdio je da od nas i našeg vjerničkog života ostaje samo onaj dio i samo onoliko koliko smo darovali drugima - novi ljudski životi djece i unučadi, plodovi našega rada i nastojanja, a iznad svega, dobrota i bližnjima poklonjena ljubav. „Ono čega sam se odrekao, što sam darivao i poklanjao, što je palo u zemlju i umrlo,

to postaje životno i donosi mnogo roda“, ukazao je novi nadbiskup, posvijestivši kako vidjeti i gledati Isusovo lice znači usvojiti logiku pšeničnog zrna i učiniti je svojom osobnom. „Ta logika, odnosno životni zakon pšeničnoga zrna, snažna je Isusova riječ upravljena najprije meni, a onda i svima nama. Zato se pšenično zrno nalazi se i u središtu moga biskupskoga grba, a prate ga Isusove riječi upućene umornom i razočaranom apostolu Petru koji je cijelu noć bezuspješno ribario: 'Izvezi na pučinu!' (Lk 5,4). Otisnuti se od sebe, od svojih razočaranja i od robovanja sebi, te hrabro izvesti na pučinu slobode od sebe, za potpunu darovanost i služenje, to je ono o čemu mi govori i na što me poziva moje geslo“, rekao je nadbiskup Đuro.

      Istaknuo je prvenstvo duhovne obnove prezbiterija, odnosno skrb za svećenike, rekavši svećenicima i bogoslovima kako imaju samo jedan život i ne isplati se živjeti ga polovično, životareći od danas do sutra. „Jedino što ima smisla jest darovati se do kraja, s punim srcem i zanosom“, rekao je mons. Hranić, ukazavši im kako svaka njihova nedosljednost i slabost boli najprije njih same i umanjuje plodove njihovih dobrih nastojanja i svjedočkoga života njihove braće u prezbiteriju te čitave Crkve. „Najdublji problemi s kojim se kao Crkva susrećemo i koji uzrokuju umor i krizu duhovne su naravi. Sastoje se u pomanjkanju osobnog obraćenja, duhovnosti i molitvenog života“, ukazao je nadbiskup.

      Najavio je nastavak sinodske obnove Nadbiskupije, kazavši kako Izjave i odluke druge biskupijske sinode Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji ostaju kao dragocjen, suvremen i aktualan pastoralni plan. „Sinodsku obnovu Nadbiskupije prepoznajemo kao započetu, kao ozbiljnu i važnu zadaću u godinama koje su pred nama. Temeljna opredjeljenja i odluke Biskupijske sinode potrebno je sada pretočiti u životnu stvarnost naših župa kao i svih naših zajednica i ustanova, a sinodalnost, katekumenalni pristup i mistagogiju u potpunosti integrirati u život i pastoralno-katehetsko djelovanje u čitavoj nadbiskupiji“, rekao je.

      Naglasio je kako uz Izjave i odluke Druge biskupijske sinode nadbiskup Marin ostavlja i sve ono što je Sinoda već pokrenula na evangelizacijskom planu - biskupiju uzdignutu na stupanj nadbiskupije i novu slavonsku Đakovačko-osječku crkvenu pokrajinu, ponovno osamostaljenu i obnovljenu Srijemsku biskupiju, teološko učilište uzdignuto na rang Katoličkog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, duhovnu baštinu apostolskog pohoda blaženoga pape Ivana Pavla II. Osijeku i Đakovu, ponovno izgrađenu i materijalno obnovljenu biskupiju teško stradalu u Domovinskom ratu na početku njegove biskupske službe, Osijek uzdignut na čast susjedišta nadbiskupije i metropolije, Središnju nadbiskupijsku i fakultetsku knjižnicu, Vikarijat u Osijeku i toliko toga drugoga. „Baština je to zbog koje Vas, dragi Oče nadbiskupe Marine, u mirovinu ispraćamo s velikim poštovanjem i dubokom zahvalnošću“, rekao je mons. Hranić.

      Nadbiskup je istaknuo važnost čuvanja i njegovanja povezanosti sa Srijemskom biskupijom te nastavak započetog promicanja zajedništva i suradnje s Požeškom biskupijom, kako bi se sve tri biskupije uzajamno obogaćivale i pomagale na dobro evangelizacijskog rada, rasta vjere i kršćanskog žara te najavio snaženje posebnih područja pastoralnoga djelovanja i važnost pastorala braka i obitelji te pastorala novih svećeničkih i redovničkih zvanja. „Poslanje Crkve je svijet i zato se ona ne može ograničiti samo na brigu za rješavanje vlastitih unutarcrkvenih pitanja. Svakako, zajednica Crkve uprisutnjuje Kristovo humano lice u društvu po svojoj zauzetosti za one koji su na socijalnim marginama.

      Zato trebamo snažiti i razgranavati karitativno djelovanje koliko god je to moguće. U isto vrijeme, čini nam se da je naša zadaća danas dodatno poraditi na društvenom pozicioniranju Crkve na ovim slavonskim prostorima, osobito na planu evangelizacije javnosti, na odgojnom i na obrazovnom području, u čemu osobitu važnost imaju katoličke škole, potom na kulturnom području i u sredstvima društvenoga priopćavanja“, rekao je u homiliji mons. Hranić.

      Uslijedila je prikazna procesija kada su, uz euharistijske, prineseni i drugi darovi: snop pšenice, kruh, dokumenti Biskupijske sinode i Katekizam Katoličke Crkve, svijeća. Osobni dar oba đakovačka nadbiskupa za siromašne i potrebne prinio je vlč. dr. Ivan Zirdum, dobitnik nagrade Ponos Hrvatske 2012., a prilog Nadbiskupije za redovita karitativna djela, napose za beskućnike i Pučku kuhinju, prinio je vlč. Ivica Rebić, ravnatelj Nadbiskupijskog Caritasa. Na kraju slavlja pozdravnu riječ i čestitku novom nadbiskupu i metropolitu u ime vjernika laika uputio je g. Dražen Živić iz Vukovara, u ime svećenika, redovnika i redovnica mons. Adam Bernatović, konkatedralni župnik i dekan u Osijeku, nakon čega su mons. dr. Vladimir Dugalić i vlč. Tomislav Ćorluka novome nadbiskupu predali darove – biskupski štap i prsten. Pozdrav je potom u ime Srpske Pravoslavne Crkve izrekao episkop osječko-poljski i baranjski Lukijan, u ime Metropolije požeški biskup mons. Antun Škvorčević, u ime biskupa, svećenika, redovnika, redovnica i vjernika BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić te u ime HBK njezin predsjednik, zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Novi nadbiskup na kraju je svima uputio zahvalu i preporučio se u molitvu i suradnju, rekavši: „Toliku podršku i ljubav koju sam osjetio od imenovanja do sada doživljavam kao Božji blagoslov, kao dragocjeni kapital na početku povjerene mi službe.“

     Praćeni pljeskom brojnih vjernika, svećenici i biskupi u procesiji su izašli iz katedrale te pristupili zajedničkom fotografiranju. Pod ravnjanjem mo. Ivana Andrića i uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića, misno slavlje preuzimanja službe nadbiskupa i metropolita Đure Hranića animirao je Mješoviti katedralni zbor, kojemu su se pridružile Milosrdne sestre sv. Križa te Zbor bogoslova. Slavlje je izravno u programu prenosila Hrvatska televizija i Hrvatski katolički radio, a sam događaj izazvao je veliki interes brojnih medijskih kuća.

                                                                                                              Anica Banović

 

Anica Banović