VUKOVAR (TU)  – Ove godine 18. studenoga navršila se 28. obljetnica stradanja grada Vukovara i njegovih stanovnika. Obilježavajući Dan sjećanja na žrtve Vukovara, Đakovačko-osječka nadbiskupija 20. godinu zaredom organizirala je Nadbiskupijsko spomen-hodočašće. Brojni vjernici iz nadbiskupije, predvođeni nadbiskupom mons. Đurom Hranićem i svojim župnicima, časne sestre te bogoslovi Đakovačkog sjemeništa sa svojim poglavarima, pridružili su se hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva koji su se došli pokloniti žrtvi Vukovara. Program je započeo u krugu Vukovarske bolnice, a zatim je krenula Kolona sjećanja s preko 65 tisuća ljudi koja je prolazila kroz vukovarske ulice do Memorijalnog groblja.

Kolona sjećanja

Sjećanje je to na put koji su prešli ranjenici od vukovarske Opće bolnice do Ovčare gdje su ubijeni i poslije sahranjeni na Memorijalnom groblju. Prije misnog slavlja, molitvu kod središnjeg križa na Memorijalnom groblju predvodio je nadbiskup Hranić. Potom su u čast poginulima u obrani Vukovara položili vijence: predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem s izaslanstvom, zatim predsjednici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

Pozdravne riječi i misa zadušnica

Predsjedatelj euharistijskog slavlja na Memorijalnom groblju bio je mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. U koncelebraciji su bili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, mons. umirovljeni nadbiskup mons. Marin Srakić i pomoćni biskup Ivan Ćurić. Po prvi put ovdje je bio mons. Giorgio Lingua, novi apostolski nuncij u RH, u pratnji tajnika mons. Janusza Blachowiaka, tajnika Apostolske nuncijature, potom Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, mons. Antun Škvorčević, biskup požeški, mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u Bosni i Hercegovini, mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski te mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije, mons. Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije, mons. Ivan Nikolić, izaslanik riječkog nadbiskupa, mons. Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, fra Jure Šarčević, provincijalni ministar Hrvatske kapucinske provincije, fra Ilija Vrdoljak, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa, dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu te brojni svećenici među kojima vukovarski župnici fra Ivica Jagodić – gvardijan i dekan, fra Slavko Milić i vlč. Zvonimir Martinović te fra Ante Perković, fra Branimir Kosec i fra Slavko Antunović koju su prošli iskustvo logora.

Misi su nazočili i predstavnici vlasti RH, predvođeni predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, potom ministri u Vladi RH, saborski zastupnici, predstavnici prosvjetnog, kulturnog, gospodarskog i političkog života, župani, gradonačelnici i načelnici na čelu s Božom Galićem, županom domaćinom i Ivanom Penavom, gradonačelnikom Vukovara. Također su nazočili i predstavnici Hrvatske vojske i policije, hrvatski branitelji, članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, kao i rodbina poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te djelatnici medija. Sve goste neposredno prije početka mise pozdravio je preč. Mato Gašparović, ravnatelj UZUK-a i ekonom Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu.

Uslijedila je pozdravna riječ mons. Đure Hranića, nadbiskupa đakovačko-osječkog na početku euharistijskog slavlja, koji se je od srca zahvalio svim mjesnim crkvama na sudjelovanju i promicanju suradnje te svim predstavnicima državnih i civilnih vlasti što su se zajedno ujedinili u molitvi „za one koji su svojom krvlju i životom branili slobodu, ali i za one koji su nam nanijeli zlo, te za molitvu za pokoj svih poginulih u obrambenom ratu koji nam je, nažalost, bio nametnut.”   

Iz propovijedi biskupa Perića

Na početku propovijedi mons. Perić istaknuo je snagu Krvi Kristove koja sjedinjuje Židove, koji su smatrali da im spasenje već pripada po izabranju i pogane koji o spasenju ništa ne znaju. I jednima i drugima sv. Pavao govori kako nam je svima „sa strahom i trepetom raditi oko svoga spasenja”. Pri tome i osobno sudjelujemo vjerom i trpljenjem u svom tijelu dopunjujući prema sv. Pavlu „što nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu“. Sjedinjenje Isus uspostavlja svojim križem, znakom svoje nesebične ljubavi, nudeći se kao najiskreniji prijatelj i Židovima i poganima. Krv je prolio da uvjeri ta dva svijeta da on jednako voli jedne i druge te im donese mir, istaknuo je biskup Perić.

„Tako i mi, Hrvati i Srbi. Kao narodi, koji se vole dičiti kršćanskim imenom, u svome su okrilju imali i onih koji nisu uvijek bili Kristovi učenici, ni beskompromisno svjedočili za istinu i pravdu – oprosti nam, Bože! Kao što je bilo i onih, poput blaženoga mučenika nadbiskupa Stepinca, koji su žrtvovali svoj život za jedinstvo Crkve Isusove – hvala Ti, Bože! Zajednica – župna, gradska, narodna, državna može imati uspjeha samo kada u njoj ima istinskih služitelja općega dobra, spremnih nesebično slijediti ideale mira utemeljene na pravdi i istini. Neće se, dakle, nikakvom nacionalističkom agresijom dokinuti neprijateljstvo i uspostaviti prijateljstvo među narodima, nego samo vlastitom žrtvom prožetom ljubavlju i uključenom u Kristovu žrtvu”, naglasio je biskup Perić.

Govoreći o Vukovaru, usporedio ga je sa posljednjim bojnim redom Termopilskog klanca sa svojim spartanskim kraljem Leonidom i 300 njegovih suboraca koji su se 500 godina prije Krista suprostavili velikom Perzijskom Carstvu, „i  kojih je, kako i sam vojskovođa reče, ‘za smrt bilo previše’, a ‘za slave nije trebalo više’“, spomenuo je biskup Perić i nastavio kako i „pred jednom takvom ekspanzijom – da navedemo ovaj naš komemorativni događaj – stoji grad Vukovar sa svim popratnim gradovima i selima istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema. Stoji grad sa svojih više-manje 2.000 branitelja i svojim Leonidom na čelu, koji je svjestan da ih je za smrt previše, a za domovinski ponos i diku i ne bi trebalo više; svaka je prava žrtva za pravu slobodu i sve na veću slavu Božju. I kada je grad razoren, kada su branitelji poubijani u obrani grada, pa i onih nekoliko stotina iz bolnice i u bolnici, a drugi u nepoznato odvedeni i još se neki nisu vratili, kada se nije moglo proći gradom od užasa i strave, kada se kukalo iz svega grla zbog poraza i pada, najednom njihova žrtva novom zarudje zorom.”

Spomenuo je tragični završetak u Vukovaru: „Tromjesečna epopeja branitelja završi u očima ljudi kao katastrofa na današnji dan prije 28 godina. A mi se nadasmo da će branitelji, da će mediji, da će političari, da će međunarodna, da će…, a kad tamo: pobijeni, deportirani, izgubljeni; silovane; uništenje… A onda iz bezdana poraza i tolike nedužne krvi prolivene ukaza se velebna pobjeda kao rezultat žrtve paljenice, užasan gubitak kao neprotumačiv dobitak, iz tragične smrti novi život. Bog veličanstveno pokaza da ne potpisuje ničiju nepravdu, ničiju neistinu, ničiju mržnju, čija god ona bila! On je na strani onoga tko čini pravdu, tko govori istinu i tko uzvraća ljubavlju na ljubav, tkogod on bio.”

Biskup Perić uputio je poziv i istočnim i zapadnim kršćanima da ne dopuste uklanjanje kršćanske vjere i kulture iz europske sredine, jer će se takva „Europa nasukati na tragediju besmislenih prava: prava na pobačaj protiv naravna rađanja; prava na eutanaziju protiv Božjega vlasništva nad ljudskom egzistencijom; prava na promjenu spola i roda protiv ljudske naravi; prava na gay brakove protiv prave ženidbe; prava na bezimene roditelje protiv postulata obitelji i tako redom. Jer, ni najznanstveniji ateizam, ni najdemokratskiji liberalizam, ni najprivlačniji relativizam nisu Božje istine nego ljudske deformacije božanske istine”, naglasio je biskup Perić.

Na samom kraju homilije je pozvao i Hrvate i Srbe da se: „’ne uznemiruje srce’ naše, pod uvjetom da vjerujemo ‘u Boga’ i u Tebe. Ti si nam pokazao put objavljujući nam da ‘u kući Oca’ Tvojega ima ‘mnogo stanova’, da nema ne bi nam kazao: ‘Idem pripraviti vam mjesto’. Kada nam pripraviš mjesto, doći ćeš po nas da i mi budemo gdje si Ti. A kuda i kamo Ti odlaziš, znamo put: put Križa kojim si Ti prošao, put Žrtve koju si Ti podnio, Put Istine i Života, jer si Ti sam jedina Istina i Život. Kada dođeš, Gospodine Isuse, nađi nas ne kako ratujemo za stanove zemaljske, nego kako se radujemo i radimo za ‘stanove vječne’. Tako neka bude!”

Zahvala vukovarskog župnika

Na kraju misnog slavlja prisutnima se obratio i fra Ivica Jagodić, vukovarski župnik i dekan. Posebnu zahvalu uputio je mons. Periću  na njegovim pastirskim riječima. Nadalje je zahvalio medijima “koji su se danas stavili u službu molitve i pijeteta” te je nastavio: “Gotovo svako razdoblje svjetske povijesti opterećeno je znakovima ljudskoga zla i progonstva ljudi. Čovjek koji je ranjen zlom opterećen je utegom grijeha. Ali zato čovjek koji u sebi nosi snagu milosti sve diže u visine i obnavlja Grad. Danas smo ponosni što smo unatoč porušenom gradu oprostili počiniteljima zla nad 2717 žrtava. Unatoč svakom pedlju ovoga grada koji je podsjećao na ono najgore, udahnuli smo i dali novi život gradu snagom oprosta i mira. A na tom putu nam je i dalje potrebna vaša molitva i podrška u svakom smislu, jer nitko nam ne može garantirati da nećemo zauzvrat primati nove kušnje i nove izazove. Od srca hvala svima koji su svojim dolaskom pokazali svoju blizinu, svoju ljubav i solidarnost s nama ovdje u Vukovaru.”

Misno slavlje na vukovarskom groblju skladnim pjevanjem i sviranjem uveličao je Akademski zbor “Pro Musica” iz Mostara i Tamburaški orkestar Mostar, pod ravnanjem Davora Kožula.

Preuzeto sa: http://djos.hr

ĐAKOVO (TU) – Proslava Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, u 214. godini od ustanovljenja Dijecezanskog bogoslovnog učilišta Biskupijskog sjemeništa u Đakovu te 15. godini od osnutka KBF-a u Đakovu, započela je 6. studenoga 2019. svečanim misnim slavljem u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra, koje je predvodio biskup srijemski mons. Đuro Gašparović.

U koncelebraciji su bili đakovačko-osječki nadbiskup i Veliki kancelar đakovačkog KBF-a mons. Đuro Hranić, beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić i pomoćni biskup Ivan Ćurić te brojni svećenici, među kojima profesori KBF-a predvođeni dekanom izv. prof. dr. sc. Vladimirom Dugalićem te odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom prof. dr. sc. Stjepanom Radićem.

Članovima akademske zajednice KBF-a nadbiskup Hranić čestitao je Dies facultatis, pozdravljajući sve profesore, profesorice i zaposlenike Fakulteta, Nadbiskupijske i fakultetske knjižnice i Studentskog zbora, na čelu s dekanima i prodekanima, sve studentice i studente, zajednicu Bogoslovnog sjemeništa, diplomante koji su uspješno završili svoj studij, članove njihovih obitelji i prijatelje. Nadbiskup je pozdravio nadbiskupe ibiskupe koncelebrante, sve predstavnike osječkog Sveučilišta te drugih teoloških učilišta, predstavnike brojnih znanstvenih, kulturnih i prosvjetnih ustanova, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske te Brodsko-posavske županije, grada Đakova, sve svećenike i časne sestre. „Hvala što ste zajedno s nama ujedinjeni u zahvaljivanju i u molitvi za potrebe našeg Fakulteta i za Bogoslovno sjemenište u Đakovu, za ove drage diplomante koji su uspješno završili svoj studij i koji se zasigurno pitaju hoće li im diploma uskoro omogućiti zaposlenje, kako bi od svoga poštenoga rada mogli uzdržavati sebe i svoje obitelji“, rekao je nadbiskup Hranić.

 Iz homilije biskupa Gašparovića

U svojoj homiliji srijemski biskup osvrnuo se na naviješten evanđeoski tekst koji donosi Isusove riječi o soli, svjetlu, gradu na gori i svjetiljki na svijećnjaku. Sveto pismo predstavlja našega Gospodina Isusa Krista kao samu Mudrost. „Riječ je o tome da Kristovi učenici u svakom vremenu znaju da Bog s njima računa, da su poslani svijetu za rast njegove kvalitete, da po svakom od nas Bog unese jedno obogaćenje više: da budemo sol zemlje i svjetlo svijeta. Isusove riječi otkrivaju dubinu našega poslanja koje izvire iz Kristova poslanja. Upravo je Isus u svijetu djelovao kao sol i kao svjetlo. Na nama je da ono što je s njime u svijetu započelo mi nastavljamo u uvjetima sadašnjeg trenutka“, rekao je biskup Gašparović.

Podsjetivši kako Isus kršćane opisuje kao „sol zemlje“, biskup je naglasio kako Isus time nije zapovjedio da postanemo sol, nego je utvrdio činjenicu da već jesmo sol: „Mi kršćani djelujemo kao sol kada se miješamo sa svojom okolinom. Samo na taj način možemo izvršavati od Boga dobiveni zadatak očuvanja i ‘davanja okusa’ društvu u kojem se krećemo. Iako često nismo svjesni toga, naši svakodnevni životi smiruju, ublažavaju ljude i društvo oko nas, zato što u životu praktično isijavamo Isusa Krista. Naši svakodnevni životi ‘daju okus’ društvu putem svjedočenja Isusa Krista. Mi kršćani nemamo izbora o tome da li hoćemo ili nećemo da budemo sol zemlje. Ako smo stvarno kršćani, mi ćemo se miješati sa svijetom tako da svijet postane mjesto u kome se bolje živi“.

Svoju propovijed biskup je zaključio željama da Katolički bogoslovni fakultet nastavlja obnavljati žar i radost služenja Gospodinu i osposobljavati radnike za evanđelje, poslanje i naviještanje. „Molim Gospodina da postanemo neumorni radnici za Božje kraljevstvo; da postanemo neumorni navjestitelji evanđelja, spasenja duše i da postanemo hrabri svjedoci Isusa Krista“, rekao je biskup Gašparović.

 Svečanost promocije diplomiranih teologa

Proslava je nastavljena u Dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i sveučilišne knjižnice Fakulteta akademskim činom promocije 27 magistara teologije te jednog diplomiranog teologa.

Uvodeći u proslavu, dekan KBF-a Vladimir Dugalić pozdravio je sve nazočne, među kojima nadbiskupa Hranića, biskupa Gašparovića, nadbiskupa u miru Srakića, pomoćnog biskupa Ćurića, prof. dr. sc. Dražana Kozaka, prorektora za nastavu i studente – izaslanika rektora Sveučilišta u Osijeku te sve dekane i prodekane osječkih fakulteta. Pozdrav je uputio dekanima i prodekanima crkvenih učilišta: doc. dr. sc. Anti Barišiću, prodekanu KBF-a u Zagrebu, dr. sc. Iliji Markoviću, prodekanu KBF-a u Sarajevu, dr. sc. Danimiru Pezeru, dekanu Franjevačke teologije u Sarajevu te doc. dr. sc. Tadeju Stegu, prodekanu Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Milosrdnim sestrama sv. Križa na čelu s provincijalnom poglavaricom s. Valerijom Široki, svim predstavnicima političkog, kulturnog i društvenog života. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji ove proslave, ističući Studentski zbor pod vodstvom mo. Ivana Andrića, koji je pjevanjem animirao misno slavlje i obogatio svečanost promocije.

Pozdravne govore potom su uputili prof. dr. sc. Dražan Kozjak, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Robert Francem, zamjenik gradonačelnika grada Đakova, mons. Stanislav Hočevar, beogradski nadbiskup metropolit te dr. sc. fra Danimir Pezer, dekan Franjevačke teologije u Sarajevu.

Dodjela zahvalnica, nagrada i priznanja

Dodijeljene su i zahvalnice Fakulteta: prof. dr. sc. Nikola Škalabrin, umirovljeni profesor kanonskog prava, primio je zahvalnicu u prigodi 75. godišnjice života te 50. godišnjice svećeništva, dok je prof. dr. sc. Karlo Višaticki, umirovljeni profesor biblijskih znanosti, primio zahvalnicu za dugogodišnji predani rad u akademskoj zajednici KBF-a u Đakovu.

Godišnju nagradu za najbolji diplomski rad na temu „Seksualno zlostavljanje u Katoličkoj Crkvi – karakteristike osoba koje zlostavljaju i smjernice za prevenciju kroz svećeničku formaciju“ dobio je Matej Perić, mag. theol. Rad je rađen pod mentorstvom doc. dr. sc. Josipa Bošnjakovića, koji je okupljenima i predstavio nagrađeni rad.

Godišnje dekanove nagrade za uspjeh u studiju dobili su Ksenija Gaćarić, studentica 1. godine (4,429), Matea Miličić, studentica 2. godine (4,6), Dušan Balažević, student 3. godine (4,424), Robert Erk, student 4. godine (4,827) te Slađana Bradarić, studentica 5. godine (4,867).

Ove godine Fakultet je podijelio i dvije nagrade za izuzetno zalaganje u radu nenastavnog osoblja. Nagrađena je Lidija Drmić, dipl. theol., voditeljica Ureda za studente i studije te Zvonko Sabolski, voditelj Odsjeka zaštite od požara – domar.

Izvješće o radu Fakulteta

Dekan KBF-a, prof. dr. Dugalić, okupljene je izvijestio o radu Fakulteta, podsjetivši kako je prije mjeseca dana započela 214., a ujedno 15. akademska godina od uzdignuća filozofsko-teološkog studija na rang KBF-a u Đakovu u sastavu Sveučilišta u Osijeku. „S ponosom možemo reći da su mnoge generacije profesora i studenata najzaslužniji za razvoj i napredak našeg učilišta, jer su svojim marljivim i predanim radom ugrađivali sebe, svoje znanje i sposobnosti te vrijeme i sredstva da bi mi mogli danas slobodno i nesmetano nastaviti njihovim stopama. Upravo se u tome očituje međugeneracijska povezanost koja nas ujedinjuje i na tragu povijesne memorije, pamćenja povijesti, otvara budućnosti“, rekao je dekan Dugalić.

Podsjetio je kako je na fakultetu upisano 112 redovitih studenata koji pohađaju Sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij. Osim njih tri đakona pohađaju pastoralnu godinu kao oblik cjeloživotnog obrazovanja i neposrednu pripravu za svećeničko ređenje, a na fakultetu se izvodi i Teološko-katehetski program cjeloživotnog učenja za odgajateljice i odgajatelje u predškolskim ustanovama u trajanju od dva semestra sa smjerovima:  Religiozni odgoj i kateheza te, u suradnji s dječjim vrtićem Nazaret -Sunčev sjaj Družbe milosrdnih sestara sv. Križa, smjer Kateheza Dobroga pastira.

Na fakultetu je uposleno 23 nastavnika, njih 17 u znanstveno-nastavnim zvanjima, petero u suradničkom zvanju asistenta, 1 predavač, a trenutno imaju ugovore s 11 vanjskih suradnika. U administrativnim i tehničkim službama kao nenastavno osoblje zaposleno je 17 osoba.  

Radovi nastavnika referiraju se u međunarodnim bazama te raste indeksiranost i citiranost njihovih radova. Od listopada 2018. godine fakultetski znanstveni časopis Diacovensia indeksira se u C.E.E.O.L  bazi. U protekloj akademskoj godini nastavnici su objavili 6 autorskih knjiga, od kojih je jedna sveučilišni priručnik. Organizirana su tri znanstvena simpozija, tri gostujuća predavanja, predstavljeno je nekoliko knjiga, organizirane su tribine, djelatnici su sudjelovali na stručnim skupovima, u suradnji s gradom Đakovom organizirali 17. Strossmayerove dane. Fakultet ima potpisane sporazumne ugovore sa 13 inozemnih fakulteta te raste i Erasmus razmjena. Osim na matičnom fakultetu i na sastavnicama osječkog sveučilišta, nastavnici KBF-a surađuju s teološkim fakultetima u sastavu zagrebačkog, splitskog te sarajevskog sveučilišta, kao i s Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Profesori KBF-a sudjeluju u dva međunarodna znanstvena projekta, dva nacionalna te dva domaća stručna projekta, a Fakultet u suradnji s Nadbiskupijom izvodi projekt digitalizacije Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, najstarijeg hrvatskog crkvenog časopisa, a među tri najstarija u RH.

Dekan je spomenuo brojne projekte i aktivnosti studenata; od izdavanja svoga časopisa Teofil do brojnih izvannastavnih aktivnosti, među kojima je Večer stvaralaštva i sudjelovanje na prvoj Teologijadi. Kao središnji događaj protekle akademske godine istaknuo je Studijsko hodočasničko putovanje u Rim i susret s papom Franjom. Dekan je naglasio i brojne aktivnosti kojima se nastoji njegovati duhovna dimenzija studenta, kao i duh solidarnosti te je istaknuo kako je „Mali kampus“, kako znaju reći za đakovačko učilište, malo mjesto za velike mogućnosti, stavljajući naglasak na mogućnost kvalitetnog studiranja i osobnog rada sa studentima, kvalitetnog individualnog rada sa studentima, na činjenicu da je 92% nastavnog kadra steklo kvalifikaciju znanosti na inozemnim sveučilištima kao i na personaliziran pristup studentima popraćen mentorskim sustavom podrške koja uključuje i brigu za znanstvenu i duhovnu formaciju studenata.

„Ipak, novo vrijeme pred nas stavlja i nove izazove. Demografska kriza, uzrokovana ponajviše padom nataliteta i odlaskom mladih u inozemstvo, što dovodi do opadanja broja studenata, ali i zasićenosti određenim zanimanjima na tržištu rada, zahtijeva izradu novih studijskih programa koji će odgovoriti zahtjevima današnje evangelizacije. Pri kraju je izrada elaborata specijalističkog studija Pastoral kriznih situacija te Bolničko dušobrižništvo i duhovna dimenzija palijativne medicine. U suradnji s KBF-om Sveučilišta u Sarajevu pristupili smo izradi doktorskog studija u specijalizaciji iz Religiozne pedagogije i katehetike te Ekumenske teologije i međureligijskog dijaloga. U suradnji s fakultetima osječkog Sveučilišta pokrenute su inicijative za novim oblicima združenog studija. Osim toga, i izradi je i program cjeloživotnog obrazovanja za suradnike i animatore u pastoralu župne zajednice“, rekao je dekan Dugalić te svoje izlaganje zaključio govoreći o zadaći i poslanju humanističkih znanosti, području kojem pripada fakultet i njegovo nastavno-znanstveno djelovanje. 

Pozdravni govori

Prof. dr. sc. Dražan Kozak, prorektor Sveučilišta u Osijeku

Kao izaslanik rektora Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Vlade Guberca, prorektor Dražan Kozak u svom je govoru istaknuo kako Sveučilište u Osijeku već 29 godina s ponosom nosi ime biskupa Strossmayera, koje je stalni podsjetnik za osječku akademsku zajednicu da znanstveni i nastavni rad treba biti na dobrobit svoga naroda i cjelokupnog društva. Uprava Sveučilišta pozdravila je inicijative koje KBF poduzima kako bi se postojeći studijski programi kontinuirano poboljšavali, osuvremenjivali i prilagođavali potrebama društva i tržišta rada, na temelju nacionalnih i međunarodnih standarda. Istaknuo je riječi rektora Guberca prigodom Dana Sveučilišta, 29. svibnja o.g., da je u dogovoru s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom i KBF-om u Đakovu u planu konačno ustrojavanje centra ili čak prvog sveučilišnog instituta za bibliografsko-dokumentacijsku građu o J. J. Strossmayeru i crkvenoj povijesti. Na kraju svoga obraćanja prorektor Kozak pozdravio je sve sveučilištarce i diplomante, čestitavši im uz želju da stečenim znanjem pridonesu boljitku svoga grada, ovog dijela Hrvatske i šire. Uime Senata i osječke akademske zajednice zahvalio je crkvenim i državnim vlastima, napose Nadbiskupiji na kontinuiranoj i svesrdnoj pomoći pri razvoju KBF-a u Đakovu.

Nadbiskup beogradski mons. Stanislav Hočevar

U svom pozdravnom govoru beogradski nadbiskup mons. Hočevar među ostalim je rekao kako je ovdje da uime beogradske Crkve izrekne zahvalu ponajprije Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji na čelu s pastirom Đurom Hranićem, u kojem otkriva pravog evanđeoskog prijatelja. Istaknuo je kako od svoje mladosti sanja o većoj i jačoj suradnji među mjesnim crkvama te izrazio radost što primjećuje kako su u Nadbiskupiji, na KBF-u i u đakovačkom Sjemeništu velika nastojanja na tom planu. „Neka vas Bog blagoslovi za taj veliki dar, neka blagoslovi vaše stalno raspoloženje da budete u službi malih, nemoćnih i neka vam da puno snage na tom području. Moram iskreno reći da jako trpim zbog podijeljenosti kršćanstva. U ovo vrijeme globalizacije naš je grijeh sve veći što jače ne radimo na jedinstvu kršćana. Jedinstvo je dar milosti i jedina preventiva da se svijet može spasiti i zato sam sretan da svi vi imate poseban osjećaj za to. Zahvaljujem na tom senzibilitetu i molim da vam Gospodin da puno inspiracije, kako bi u ovom važnom trenutku s novom snagom neba mogli ući u novu budućnost. Puno je izazova, ali je Božji duh jači“, naglasio je mons. Hočevar.

Robert Francem, zamjenik gradonačelnika Grada Đakova

„Vjerujem da u kvaliteti i uspješnosti rada našeg KBF-a Sveučilište prepoznaje važnost i potrebu postojanja pa i širenja svojih sastavnica na okruženje. Sveučilište i fakulteti društvu u kojem postoje daju višestruku vrijednost. Čovjekov intelektualni razvoj i razvoj vrlina temelji su na kojima društvo gradi svoju sposobnost suočavanja s problemima i rješavanja istih. Manje urbane sredine gube svoju bitku u borbi s gospodarskim, demografskim i socijalnim problemima jer nedostaje potentna intelektualna i moralna snaga mladih te je nužno graditi i zadržavati mlade. Upravo Sveučilište i fakultet imaju tu neprocjenjivu i često podcijenjenu ulogu izgradnje, aristotelovski rečeno, etičkih i dijanoetičkih vrlina kao temelja zdravog i prosperitetnog društva. Potreban je dodatan, ali nužan napor da se odgovori izazovima vremena i da se ponuda programa prilagodi potrebama vremena jer u srži je svevremenosti obrazovanja da bude suvremeno. Upravo je KBF u Đakovu za Đakovo stup na kojem se gradi i dokaz da se može graditi novo i bolje društvo“, rekao je zamjenik gradonačelnika Francem, poručujući upravi KBF-a da će u daljnjem radu i realizaciji planova u Gradu Đakovu uvijek imati sigurnog partnera.

Dr. sc. fra Danimir Pezer, dekan Franjevačke teologije u Sarajevu

Dekan Franjevačke teologije u Sarajevu dr. sc. fra Danimir Pezer podsjetio je kako je glavni cilj univerziteta odgoj za istinu i dobro. Na univerzitetu se stječe i znanje i vrlo je važno da osim znanja profesori studentima prenose životnu mudrost, rekao je dekan Pezer, dodajući kako je glavna karakteristika mudra čovjeka da zna da je konačno biće. „Suprotnost mudrosti je volja za moć, biblijski rečeno. Stoga, biti mudar na političkom planu značilo bi nastojati oko zajedničkog života, da se on temelji na pravednim i umnim normama, a ne tek zavoditi ljude lijepim riječima, bez obzira na istinu i moralne kriterije. Na našem akademskom planu to znači da profesori uvijek trebaju biti otvoreni novim znanjima i spoznajama te studentima nastojati prenijeti duh mudrosti, izgraditi stav otvorenosti prema mudrosti, a mladi ljudi, studenti, trebali bi biti svjesni svojih granica, svog kritičkog odnosa prema autoritetu i tradiciji“, rekao je fra Pezer, naglašavajući diplomantima da ne zaborave da je krajnji cilj studija svetost života. Anica Banović