ODRŽANA REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA CARITASA SRBIJE U BEOGRADU

Redovna godišnja skupština Caritasa Srbije održana je u srijedu 11. ožujka u prostorijama Beogradske nadbiskupije.

UZVRATNI POSJET PREDSTAVNIKA SVEUČILIŠTA U OSIJEKU SRIJEMSKOJ BISKUPIJI

Predstavnici osječkog Sveučilišta posjetili su srijemskog biskupa mons. Fabijana Svalinu u srijedu, 4. ožujka

PEPELNICA U KATEDRALI SV. DIMITRIJA

Početak korizmenog hoda u Srijemskoj biskupiji

PAPINA PORUKA ZA KORIZMU

Donosimo u cijelosti Poruku pape Lava XIV. za korizmu „Slušati i postiti. Korizma kao vrijeme obraćenja“

DUHOVNA OBNOVA ZA SVEĆENIKE SRIJEMSKE BISKUPIJE

Uoči čiste srijedu, u utorak, 17 veljače, u Vikarijatu Srijemske biskupije u Petrovaradinu održana je duhovna obnova za svećenike i đakone Srijemske biskupije

INTERVJU SA MONS. BLAŽOM ČUPIĆEM BISKUPOM AMERIČKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

31. ožujak 2014.

PETROVARADIN (TU) – u petak 28. ožujka u Srijemskoj biskupiji u Petrovaradinu biskup mons. Đuro Gašparović  primio je u posjet biskupa američke biskupije Spokane iz savezne države Washington mons. Blase Josepha Cupicha, ravnatelja Ureda za pomoć Katoličkoj Crkvi u Središnjoj i Istočnoj Europi pri Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih Američkih Država. Tom prilikom američki biskup je dao intervju u Tiskovnom uredu Srijemske biskupije:
- Poštovani oče biskupe, željeli bi da nam iznesete razloge Vašeg dolaska u Srijemsku biskupiju?
Ovdje sam došao kao prestojnik ureda Američke biskupske konferencije za pomoć Istočnoj i Srednjoj Evropi, jer više od 25 godina svi mi američki biskupi pomažemo zemljema bivšeg SSSR iz takozvane ’željezne zavjese’. Ovdje sam prije svega da bih se susreo sa srijemskim biskupom, da bi vidio i znao koje su njegove potrebe, a isto tako da bi više saznao o vašoj lokalnoj crkvi.
- Vaši preci su porijeklom sa ovih naših prostora?
Da moj djed je došao iz Slavonije iz sela Donji Andrijevci, također moje bake su iz jednog malog mjesta u Hrvatskoj koje se zove Greda iz župe Vinica, kraj Varaždina. Moj drugi djeda je iz Karlovca.
- Na ovim našim prostorima rijetko imamo prilike se susresti sa biskupom iz Američke biskupske konferencije. Kažite nam iz koje biskupije dolazite?
Amerika je velika zemlja, također je i Američka biskupska konferencija ogromna. Ja sam biskup u Biskupiji Spokane u saveznoj državi Washington, koja ima otprilike sto tisuća vjernika katolika. Također i neki od nas naše braće biskupa traže od nas da obavljamo i neke druge poslove, tako sam i ja dobio zaduženje da budem predstojnik navedenog ureda Biskupske konferencije.
- Koji su uvjeti, po Vašem mišljenju za dobar ekumenizam i iskren dijalog?
Ovdje bih poručio što i sam Sveti otac papa Franjo zna često govoriti, a to je da prihvaćamo drugačije ljude i budemo otvoreni prema njima. Jako je važan da u jedan takav dijalog uđemo, sa željom da učimo. Jako je važno da se otvorimo prema osobi koja je drugačija od nas. Otac Jen Šin poznati biskup u S.A.D.-u, je znao često reći, ako se uvijek borimo, ako ste zainteresirani da pobjedite argumentima, budite sigurni da nećete uspjeti. I ono što nam papa Franjo daje, a to je upravo da gradimo mostove jedni između drugih. Papa Franjo je u svom pontifikatu upravo graditelj mostova.
- Rođeni ste na blagdan Svetog Josipa, kakvu simboliku ima taj blagdan u Vašem životu, tj. što Vama kao vjerniku predstavlja Sveti Josip?
Sveti Josip osim što je veliki zaštitnik naše Crkve u svijetu i dobro je da sam se rodio na taj datum. Moj otac se također zove Blaž, ali moja majka nije htjela da zaboravimo na Svetog Josipa, tako da je moje drugo ime Josip, zapravo Blaž Josip. A ono što za nas svećenike znači, što nas uvijek podsjeća Sveti Josip da to pred svećenikom znači biti dobrim ocem. Ono što je prekrasno u svemu tome je da djeca koju vi roditelji služite, nisu Vaša djeca, upravo onako što ni sveti Josip nije bio pravi otac Isusu.
- Koje je Vaše biskupsko geslo i imate li Vi omiljenog sveca koji Vam je primjer u životu i  kome se utječete?
Moj omiljeni svetac je Sveti Ivan od Križa, karmelićanin koji je španjolski svetac, koji nam je ostavio puno pisanih dokumenata. A ono što se meni kod njega osobito sviđa je njegova poruka i naravoučenije, koje kaže: „Ako tražite Boga, vjerujte da prije Bog traži vas“. A on nas uči u tome da da naša vjera nije da napravimo Boga važnim djelom svoga života, nego da smo mi upravo ti koji smo Gospodinu jako važni i jako dragoceni. Tako da to znači da svako od nas u Božjem naumu ima svoju ulogu.
- Na našim prostorima, mislimo i na vašim prostorima, srednja generacija i mladi se odvraćaju od crkve i vjere. Kakvo je Vaše iskustvo o tome i kakvu poruku imate shodno tome?
Mnogi mladi ljudi kažu danas da imaju duhovnost, ali nisu vjernici. Ono što ih mi moramo posvjetliti, ako zaista žele biti duhovni, da moraju imati vezu jedni sa drugima. Ako se to ne dogodi onda se oni pogube, tako da naša duhovnost mora biti djeljena, i to je jednostavno naravoučenije crkve. Puno puta znam reći mladima da se sjete kako su njihovi roditelji i bake i djede prakticirali vjeru. Ako vole svoje bake i djede neka pogledaju njihovu vjeru. Također potičem mlade ljude na vjenčanjea brakove. Tu se moramo sjetiti Svete Marije Majke Božje koju znaju sve religije svijeta koji je zovu ’blagoslovljenom’. Ako mladi i ostali imaju problema u crkvi, ili se na bilo koji način ne snalaze u crkvi i neznaju kako i kuda bi, neka se mole Majci Božjoj. I kada otkriju da je ona Majka, znaće i da je naša crkva naša majka.
- Riječi pape Benedikta XVI., da Europa sve više izbjegava svoje u kršćanstvu utemeljene humane vrijednosti. S obzirom da ste sa drugog kontinenta Kakva je Vaš stav povodom toga?
Europa ne može imati svoj identitet ukoliko ne prihvati da kršćanstvo upravo dio toga identiteta Europe. Sjećam se kada sam bio u Zagrebu, kada jesveti otac pap Benedikt XVI. bio u posjeti i sjećam se njegovih riječi. Tada je rekao da Hrvati i ljudi u ovome kraju upravo imaju jednu misiju koju moraju ponuditi Europi. Ljudi u ovim krajevima ne mogu zamisliti svoje postojanje ukoliko se ono ne identificira sa kršćanskim postojanjem. Ljudi na ovim prostorima imaju jedan veliki zadatak, a to je da podsjete Europu na svoje kršćanske korijene, jer ako imamo amneziju svoje prošlosti tada se nećemo moći pomaknuti ka budućnosti.
- Imate li kakvu poruku vjernicima u povodu nastupajućih Uskrsnih blagdana?
Vrijeme Uskrsa je veliko vrijeme, ono što često kažem ljudima kojima služim: Uskrs nije sjećanje na nekakav prošli događaj, nego upravo stvarno slavljenje Uskrsloga Krista. Mi kažemo na Uskrs Isus je uskrsnuo, ne kažemo Isus je bio uskrsno. I ono čega se mi sjećamo, a to je u vigiliji Subotnje večeri, upravo kroz uskrsnu svijeću dolazimo do uskrslog svijetla. I svako od nas koji ima tu svijeću tom svijećom može podsjetiti sebe, da je Isus uskrsnuo u samima nama. I trebamo se zapitati na koji način mi sami pokazujemo da je Isus uskrsnuo i da li svjeću koju sam ponio u subotnjoj večeri, da li je nosim prema svjetlu ili je želim ostaviti u tami. To je uvijek izazov, jer je puno tame oko nas.
- Obzirom da se u Hrvatskoj pokreće prva obiteljska televizija, kakve su Vaše sugestije povodom toga, konkretno i na prostore dijaspore.
Mislim da crkva uvijek mora biti otvorena prema modernim načinima komuniciranja, ali da bismo to mogli ostvariti u našoj crkvi moramo biti ujedinjeni. Mislim da biskupi i Biskupske konferencije to trebali poticati, jer tu nema kratkoročnog riješenja, govorimo o jednom dugoročnom ulaganju. I ako je to volja ljudi, i ako je to volja biskupa, to može uspjeti. Mi moramo znati što je prava uloga takve televizije, da li smo našim ljudima prenijeli poruku. Na taj način moramo tražiti prave puteve istine, kako korigirati jedni druge, da bi ušli u dijalog sa ljudima i prenosili poruku, da kažemo ko smo i što smo. A imamo zaista razloga biti ponosni na ono što jesmo!
- Na kraju Vam u ime svećenika i svih vjernika Srijemske biskupije želimo da Vam milošću bude ispunjen i blagoslovljen nastupajući Uskrs. Preuzvišeni iskrena Vam hvala što ste nam podijelili svoja iskustva. I da li imate neku poruku za kraj.
Moja jedina poruka ljudima, koji slušaju ovaj moj intervju je, da bi svi kao pojedinci trebali shvatiti da Isus Krist upravo njima dolazi ponaosob. I ako imaju kakav teret kakve brige, trebaju biti potaknuti da upravo to predaju svome Gospodinu. I ako u njihovom životu postoji bilo kakva praznina, Gospodin upravo to želi da mu se to sve preda. Prošle nedjelje u evanđelju imali smo čitanje o susretu žene Samarijanke sa Isusom. Isus je tražio od nje vode, a ono što je od nje tražio to je njena žeđ, njena praznina. I u onom trenutku kada je bila spremna mu predati tu svoju suhoću, prazninu, tada je bila spremna svedočiti drugima o onome koga je srela. Ivan evanđelista o tome prekrasno piše rekao je: „predala je svoju praznu čašu“. I kada je to učinila, jednostavno je bila spremna drugima pričati o Isusu. Ljudi se ne trebaju bojati svoje suhoće, svoje praznine, u onom trenutku kada to predaju Isusu biće spremni to svjedočiti drugima. I neka Vas blagoslovi dobri Otac u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!
        Tomislav Mađarević