Vijesti
OBREDI VELIKOG PETKA U SRIJEMSKOJ MITROVICI
SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - Obrede Velikog petka 29. ožujka predvodio je u katedrali u Srijemskoj Mitrovici Đuro Gašparović uz sudjelovanje prelata i začasnog kanonika mons. Eduarda Španovića, župnika, dekana i generalnog vikara, te župnika u Laćarku vlč. Maria Paradžika, gkt. župnika u Srijemskoj Mitrovici vlč. Vladislava Varga, časnih sestara te brojnih vjernika laika.
SRIJEMSKA MITROVICA (TU) – Na Veliki petak 29. ožujka obrede Muke Gospodnje predvodio je u katedrali Svetog Dimitrija, đakona i mučenika, u Srijemskoj Mitrovici biskup srijemski mons. Đuro Gašparović uz sudjelovanje prelata i začasnog kanonika mons. Eduarda Španovića, župnika, dekana i generalnog vikara, te župnika u Laćarku vlč. Maria Paradžika, grkokatoličkog župnika u Srijemskoj Mitrovici vlč. Vladislava Varga, časnih sestara te brojnih vjernika laika. Svečani evanđeoski izvještaj o Isusovoj muci i smrti otpjevali su pjevači katedralno-župnog zbora „Sveta Cecilija“.
Biskup je u homiliji govorio o značenju spasenjskog događaja muke i smrti Isusove na križu. Osvrnuo se na događaje koji su prethodili Isusovoj muci, a to je obećanje Očevo u raju zemaljskom, najava poslanja Spasitelja po prorocima, Isusova najava da će podnijeti muku i stvarnost patnje Isusa Krista od Gecemanskog vrta preko križnog puta do Kalvarije, smrti na križu i ukopa. Kazao je da je Sin Božji svojom mukom na križu spasio čovječanstvo od grijeha i propasti i tako pobijedio zlo ljubavlju prema nama i time ispunio volju Nebeskog Oca koji ga je poslao u svijet. Isus je na križnom putu i na križu susreo ljude, njima se obraćao i pokazao da podnosi žrtvu za spas svijeta. Biskup Gašparović je pozvao nazočne da se ne stide križa Kristova koji nije sablazan nego ponos i znak pobjede s kojega je Isus uputio riječi ohrabrenja. S križa je vjernicima dao Mariju za majku i vjernike predao Majci, oprostio onima koji ne znaju što čine, obećao je razbojniku raj, pozvao ljude da utaže njegovu žeđ za njima i nihovu žeđ za njim, te nakon što je izdahnuo iz probodenog boka darovao je svoju krv i vodu kao izvor za sakramente spasenja.
„S tim mislima i s velikim poštovanjem pristupimo i utisnimo poljubac Isusovu križu kako bismo posvjedočili vjernost njegovoj ljubavi prema nama“, pozvao je biskup nazočne.
Ljubljenje križa se odužilo zbog velikog broja vjernika, ali su nazočni svojom strpljivošću i žrtvom pridonijeli da obred Velikog petka bude snažno iskustvo proživljavanja Isusove muke i smrti kako bi u vjerniku zasjalo svjetlo Uskrsloga.
Vjernici su u velikom broju pristupili Svetoj pričesti.
Po završetku obreda Muke Gospodnje u katedrali je Isus položen u grob gdje će mu večeras i sutra kroz cijeli dan dolaziti pojedine skupine vjernika posebno djeca, mladi i odrasli i pokloniti mu se uz molitvu i razmišljanje o svemu što se ovih dana događa. Na grobu će se smjenjivati čuvari „Božjega groba" sve do proslave uskrsnuća što je u Srijemskoj Mitrovici lijepa i znakovita tradicija koja se sačuvala do danas.
Mario Paradžik
Mario Paradžik
MISA VEČERE GOSPODNJE U SRIJEMSKOJ MITROVICI
SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - Na Veliki Četvrtak navečer u Srijemskoj Mitrovici slavljena je Misa Večere Gospodnje uz sudjelovanje velikog broja vjernika.
SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - 28. ožujka 2013. godine, na Veliki Četvrtak navečer u Srijemskoj Mitrovici Misu Večere Gospodnje, u 18,00 sati, slavio je s velikim brojem vjernika mons. Eduard Španović, mitrovački župnik i generalni vikar Srijemske biskupije. U koncelebraciji je bio vlč. Mario Paradžik, župnik u župi Laćarak. U pobožnom i svetom raspoloženju vjernici su slavili ustanovu svete Euharistije i svećeničkog reda, te se obredom pranja nogu podsjetili Isusove zapovijedi ljubavi, te primjera poniznosti koji nam je dao sam Krist Gospodin.
U svojoj je homiliji župnik Španović istaknuo važnost slavljenja sakramenta Euharistije. Bog želi uvijek biti s nama, a to se na poseban način vidi kroz dar Euharistije koju nam ostavlja kao svoju trajnu prisutnost. Spomen Isusove posljednje večere s apostolima obilježen je i obredom pranja nogu u kojem su sudjelovali mladići, župljani župe sv. Dimitrija.
Slavlje Isusove posljednje večere s apostolima također je uzveličao pobožnim i kvalitetnim pjevanjem konkatedralni župski zbor svetog Dimitrija.
Poslije svete mise Presveti oltarski sakrament prenešen je na pokrajnji oltar. Tada su klanjajući se i razmišljajući, kroz molitvu i pjesmu, o Euharistijskom otajstvu, nazočni vjernici probdjeli sat vremena s Gospodinom sjećajući se Isusovog pitanja upućenog apostolima, a danas i nama:
Zar niste mogli jedan sat probdjeti sa mnom?.
Mario Paradžik
Mario Paradžik
MISA POSVETE ULJA U SRIJEMSKOJ MITROVICI
SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - Na Veliki četvrtak, 28. ožujka biskup mons. Đuro Gašparović predvodio je u katedrali Svetog Dimitrija, đakona i mučenika u Srijemskoj Mitrovici misu posvete ulja.
SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - Na Veliki četvrtak, 28. ožujka biskup mons. Đuro Gašparović predvodio je u katedrali Svetog Dimitrija, đakona i mučenika u Srijemskoj Mitrovici misu posvete ulja.
Svečanom procesijom do prvostolnice započelo je slavlje posvete ulja na kojem je sudjelovao cijeli prezbiterij Srijemske biskupije, svećenici grkokatolici u Srijemu i Kristovi vjernici laici župe Srijemska Mitrovica, te časne sestre iz Srijemske Mitrovice i Zemuna.
Uvodeći u sveto misno slavlje biskup je kazao: „Veliki je i Sveti četvrtak u Godini vjere. Draga braćo svećenici, na ovaj Veliki četvrtak prije podne, ovo naše slavlje, ova sveta misa posvete ulja, jest zajedništvo biskupa, svećenika i Kristovih vjernika laika s Isusom Kristom i međusobno jednih s drugima. Sada slavimo ovu svetu misu kao ministerijalno i kraljevsko svećeničko zajedništvo i posvećujemo krizmeno ulje kojim se mažu novokrštenici i obilježuju potvrđenici-krizmanici, blagoslivljamo katekumensko ulje kojim se katekumeni pripravljaju na krštenje, blagoslivljamo bolesničko ulje kao lijek bolesnicima da im se ublaže bolesti duše i tijela i da ih Gospodin pridigne. Danas posebno zahvaljujemo Gospodinu za dar svećeništva, ministerijalnog kao svećenici i kraljevskog kao Kristovi vjernici laici“, kazao je biskup.
U homiliji biskup je najprije predstavio Crkvu koja je nikla iz mučeničke krvi Bogočovjeka i zanosnog plamena Duha Svetoga. Njezina povijest ne traje stotinu ili dvije stotine godina, nego dvadeset i jedno stoljeće i trajat će dovijeka. „Ni vrata paklena neće je nadvladati“. Njezin je put sličan Isusovom: trnovit, bolan ali slavan. Obilježila je sve krajeve svijeta Evanđeljem preko apostola, biskupa i svećenika. Ostala je čvrsta, nepokolebiva i sveta. Nadživjela je sve protivnike izvana, oslobodila se zaraze iznutra i postala istinsko čudo ovoga svijeta. Nitko nije mogao, a niti može danas, zaustaviti njezin hod po navjestiteljima, po svećenicima. Ova snaga širenja Evanđelja i življenja svećeništva crpi svoju snagu od Isusa Krista, Velikog svećenika, Proroka i Kralja. Biskup je nastavio: „Isus Krist, Bogočovjek u Crkvi prisutan, uvijek odabire svoje poslanike i šalje ih k narodu! On ih odabire slobodno i s ljubavlju. I mi smo, draga braćo svećenici, radosno i spremno prihvatili Krista i njegov poziv da prihvatimo i ostvarujemo naše svećeništvo. Smatrali smo da će to biti lako. Međutim često moramo govoriti o nekoj malaksalosti, beznađu ili umoru. Može se dogoditi i može biti razloga da nas smuti mnoštvo problema kojima ne vidimo ni mjere ni rješenja. Može se dogoditi da osjetimo umor. I neuspjesi, i bolesti, i cijeli taj zapleteni i zamršeni kompleks života može utjecati na naše raspoloženje i povući nas u pesimizam, u nezainteresiranost, u bezvoljnost. To može trajati samo tako dugo dok sve gledamo kroz prizmu svoje nemoći. Ali kad podignemo pogled i očima svoje vjere sagledamo svu stvarnost oko sebe, često neshvatljivu u njezinu odvijanju, moramo vidjeti u središtu svega zbivanja stalnu i dobrostivu prisutnost Boga živoga. Moramo se ohrabriti znajući da je izvor optimizma, uspjeha, snage, radosti i volje za radom živi Bog, Isus Krist koji nas je pozvao i poslao. On nas i prati i pomaže.“, rekao je biskup.
Biskup je nadalje pozvao svećenike s psalmistom: «Služite Gospodinu u veselju» (Ps 99,1) i zaželio da budu jaki i radosni, makar imali toliko puta razloga da budu tjeskobni, zabrinuti i žalosni. „Budite jaki u vjeri! Potrebna vam je jakost da ostanete neugašeni svjetionik vjere u nadnaravna sredstva spasenja, u ljubav Raspetoga. Potrebna je nama svećenicima jaka vjera u smisao vlastitoga žrtvovanja, a to je darivanje cijele osobe Bogu i čovjeku.“
Na koncu je zaključio biskup Gašparović da su radosne duše sposobne za apostolska osvajanja. Radosne duše su „znak da smo otkupljeni, da smo oslobođeni od vlasti tame. I dok nosimo vjeru u duši, dok posjedujemo veliku Božju nadu i dok nas iznutra grije sveta Božja ljubav, nema mjesta beznađu ni klonulosti“, zaključio je biskup.
Misno slavlje je pjevanjem obogatio zbor „Sveta Cecilija“ pod ravnanjem sestre Cecilije Tomkić.
U bratskom susretu biskupa sa svećenicima nakon euharistijskog slavlja preč. Marko Kljajić, župnik u Novom Beogradu i župni upravitelj župe Surčin iznio je svoje životno iskustvo i događaje koji su obogatili njegov svećenički i župnički život posebno u Srijemu i Srijemskoj biskupiji. Kroz ovo njegovo razmišljanje i predstavljanje razmišljali su i subraća svećenici o svom svećeničkom životu i radu u povjerenim im župama. Preč. Kljajić je rekao: „Možda se dugo poznamo i možda se uopće ne poznamo. Ponekad se ne poznamo zato što se predugo znamo. Zaboravljamo da svatko ide svojim putem i da svatko ima svoju povijest. Mnogo se puta nismo istinski prepoznali, premda smo se često susretali. Možda zato što nismo znali ni imali hrabrosti otkriti ono što doista jesmo, ili zato što drugi nisu imali ni vremena ni srca da čuju i vide ono prvo u nama.“
U nastavku je predstavio svoj život od đakonskog ređenja u crkvi Svetog Dimitrija, đakona i mučenika u Srijemskoj Mitrovici 1976. godine, te kapelanskog rada u Ivankovu do župničkog života i djelovanja u Srijemu. Prikazao je neke od susreta i razgovora sa svećenicima za vrijeme kapelanske službe, a posebno njegov pastoralni rad u župi u Ivankovu što je sve obogaćivalo njegov svećenički život i poslanje. „Nigdje u župama, ni prije ni kasnije, nisam vidio toliko ministranata. Imali smo vjeronaučne susrete, izlete, nogometne turnire... Vjeronauk u Ivankovu u ono vrijeme bio je jedinstven i neponovljiv“, rekao je Kljajić. U kapelansko iskustvo ušla je i gradnja crkve u Ivankovu.
Svoje djelovanje u Srijemu prikazao je kao župnik u Petrovaradinu te do danas u Novom Beogradu i Zemunu. Posebno je spomenuo teške ratne i poratne 90.-e godine.
Svoje izlaganje preč. Kljajić je zaključio riječima: „Iako je moja priča tek ulomak moje svećeničke autobiografije, netko će se u njoj, manje ili više, direktno ili indirektno, prepoznati, ili bar nekoga u njoj susresti.“
Sve je završilo zajedničkim razgovorom i druženjem uz bratski stol u župnom domu.
Mario Paradžik
Mario Paradžik
CVJETNICA U ZEMUNU
ZEMUN (TU) - U župi "Uznesenja Blažene Djevice Marije" u Zemunu svečano je proslavljena Nedjelja Muke Gospodnje - Cvjetnica.
ZEMUN (TU) - Nedjelja Muke Gospodnje - Cvjetnica svečano je proslavljena 24. ožujka u župi “Uznesenja Blažene Djevice Marije“ u Zemunu kada je obilježena na veoma svečan način. Naime, usprkos tome što vrijeme nije bilo karakteristično za proljeće, župnik preč. Jozo Duspara je u župnom dvorištu blagoslovio grančice a pjevači zbora „Sveta Cecilija“ su pratili procesiju do crkve pjevanjem himna „Hosana Davidovu Sinu“ nakon čega je u crkvi započela svečana sveta misa. Naime, nakon blagoslova grančica, koje simboliziraju palmine grančice kojima su ljudi pozdravljali Isusa kada je ulazio u Jeruzalem, članovi zbora su, skupa s velikim brojem župljana, ušli u crkvu pjevajući „Slava čast i hvala ti, Spasitelju Kralju Kriste“. Prizor procesije ljudi s blagoslovljenim grančicama u rukama koja se kreće prema ulazu u crkvu bio je zaista impozantan. U crkvi je nastavljena sveta misa. Nakon psalma koji su odpjevali članovi zbora, uz zaziv „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio“ i prvog čitanja, svečana tišina koja je nastala u crkvi mogla se gotovo dotaći. Ona je bila najbolji uvod u nastavak svete mise. Uslijedilo je podsjećanje na Isusovu muku i sve ono što je On podnio za spasenje nas ljudi. Naime, pjevači su odpjevali „Muku po Luki“ i time upotpunili događaj ovog značajnog i velikog blagdana.
U homiliji župnik je s vjernicima razmišljao o današnjim događajima, najprije o svečanom Isusovom ulasku u Jeruzalem, a za kasnije o događaju muke Isusove koju je podnio radi nas ljudi i radi našega spasenja.
Nakon svetog euharistijskog slavlja mnogi župljani su još dugo ostali u župnim prostorijama. Pravili su planove za predstojeći najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Pošto su, svakako, razmijenjivane i mnoge druge teme, bilo je dosta i onih župljana koji su se sjetili nekih lijepih običaja vezanih za Cvjetnicu koji danas pomalo blijede, kao što je umivanje u vodi u koju se stavljalo cvijeće.
Župljani Zemuna su, što je i najvažnije, svojim prisustvom i aktivnim sudjelovanjem u ovom euharistijskom slavlju kao i općenito u životu svoje župne zajednice, potvrdili da je najvažnije očistiti dušu u ispovjedi i tako spremno dočekati Uskrs.
Danijela Lukinović
Danijela Lukinović
CVJETNICA U SRIJEMSKOJ MITROVICI
SRIJEMSKA MITROVICA (TU) - U nedjelju 24. ožujka na Cvjetnicu, Nedjelju Muke Gospodnje, koja uvodi u Veliki tjedan i pripremu za najveći kršćanski blagdan Isusova Uskrsnuća, srijemski biskup Đuro Gašparović predvodio je svečano misno slavlje u katedrali Svetog Dimitrija, đakona i mučenika, u Srijemskoj Mitrovici. Liturgijsko slavlje započelo je blagoslovom grančica u župnom dvorištu, nakon čega su vjernici zajedno sa župnikom mons. Eduardom Španovićem i župnikom u Laćarku vlč. Mariom Paradžik, sudjelovanjem u svečanoj procesiji, ušli u katedralu i time obilježili Isusov svečani ulazak u Jeruzalem prije podnošenja njegove muke.
Župnik Španović je u homiliji kod blagoslova grančica iznio da smo pred Velikim tjednom za koji smo se pripremali korizmenim misama, u molitvi zajedno i osobno, križnim putem, ispovjedima i pričestima i drugim pobožnostima. Želimo sada otvoriti svoja srca Isusu koji slavno ulazi u Jeruzalem i nastaviti njegov put prema muci, smrti do uskrsnuća. Obećajemo da mu nećemo nikada vikati “raspni ga, raspni”, nego da ćemo ga radosno primati i pozdravljati u svojoj sredini uzvikom “hosana”.
U euharistijskom slavlju katedralni i župni zbor “Sveta Cecilija” i solisti u katedrali su, pod ravnanjem sestre Cecilije Tomkić, otpjevali Muku Isusovu, dok je vjerni puk za to vrijeme pobožno stajao i razmišljao o svemu što se dogodilo s Isusom i po njemu radi nas ljudi i radi našega spasenja.
Vjerničke misli su usredotočene na svečani Isusov ulazak u Jeruzalem i nazočnost vjernika koji su se vjerom nalazili u pratnji Kristovoj. Na neki se način može reći kako su nazočni sada sudjelovali u događaju u vrijeme uoči Isusove muke kad je odlučio ući u sveti Grad na način kako su ulazili kraljevi. On nije bio u sjaju zemaljskoga kralja. Zato je njegov ulazak imao mistično značenje. Bio je ustvari u sjaju mesijanskog, vjerom očekivanog i samo vjerom prepoznatljivog Kralja. Ulaskom u Jeruzalem i mukom i smrću, što su sudionici događaja Cvjetnice upravo proživjeli, on ulazi u svoju Pashu, u konačni dio svojeg zemaljskoga puta. Poslan je od Oca da bude Spasitelj. I sada ulazi u zadnju etapu svojega zemaljskog, spasiteljskog djela. On će ući kroz smrt u novi život. Poslije, kad uskrsne, njegovi učenici će nastaviti njegov pashalni put kroz povijest.
Njegovo će se spasenjsko djelo, poslije njegove smrti i po njegovu uskrsnuću nastaviti po svim prostorima svijeta. Njegovi učenici tako će prolaziti kroz njegovu smrt kao novi ljudi. Obnova svijeta će se neprestano događati.
U tom svjetlu današnji svečani čin, ovaj sada po svečanom ulasku u Jeruzalem i po muci i smrti, označuje pristup Kristu i javnu ispovjest vjere u Krista kao Uskrsloga Spasitelja. To je početak prijelaza, Vazma, Pashe.
Mario Paradžik
Mario Paradžik