BLAGOVIJEST U SRIJEMSKOMITROVAČKOJ KATEDRALI

Blagovijest – blagdan nade i Božjeg “da” čovjeku

SVEČANO OBILJEŽEN DAN ZAVODA ZA KULTURU VOJVOĐANSKIH HRVATA U RUMI

Srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini dodijeljeno je priznanje za doprinos hrvatskoj kulturi

SVETKOVINA SVETOG JOSIPA U RUMI

Svečanim misnim slavljem u 17 sati sv. Josip je proslavljen u župi Uzvišenja svetog Križa i kao dan hrvatske zajednice u Republici Srbiji

U ČEREVIĆU PROSLAVLJEN CRKVENI GOD

Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije proslavljen je u srijedu, 19. ožujka, euharistijskim slavljem u 17 sati

KRIŽNI PUT MLADIH SRIJEMSKE BISKUPIJE

SVETI MARKO U RUMI

29. travanj 2024.

Euharistijskim slavljem u župnoj crkvi te obredom blagoslova polja i pšenice u rumskom ataru, proslavljena je blagdan sv. Marka evanđeliste

RUMA (TU) – Sveti Marko se štuje kao zaštitnik polja, vinograda, maslinika i usjeva. Njemu se vjernici utječu i protiv nevremena, tuče, munja i svih vremenskih nepogoda.

Blagoslov polja na blagdan sv. Marka, odnosno ophod, uveo je papa Grgur Veliki 590. godine. Naime, u Rimu je te godine bila poplava, nakon koje je uslijedila kuga, pa je Papa zapovjedio sveopću procesiju, a budući da im se Bog smilovao, Grgur Veliki je naredio da se ophod održava po cijeloj Zapadnoj Crkvi upravo na blagdan sv. Marka.

Nakon misnog slavlja u župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa, prvi put nakon pedesetak godina, vjernici su, predvođeni župnikom preč. Josipom Ivešićem, izašli u polja, u rumske atare, u procesiji uz molitvu došavši do križa podignutog 1933. godine,  gdje je prvi obred blagoslova obavljen prije 90 godina. Tu su molili Božji blagoslov i zaštitu za bogatstvo plodova svojih njiva, vinograda, i vrtova.

Župnik Ivešić, zahvalio je svima koji su došli zazvati Božji blagoslov na polja, usjeve, voćnjake, vinograde, njive, povrće, te blagoslov za svoj svakodnevni rad i život. Nakon što je u crkvi govorio o sv. Marku, prije blagoslova nazočne je uputio u tijek obreda, koji je zatim i uslijedio. Prekrižio je istok križem uz zazive – “Od munje, leda i groma”, a vjernici su odgovarali – “oslobodi nas, Gospodine”; i “Od kuge, glada i rata” - “oslobodi nas, Gospodine”. Blagoslivljao je sve četiri strane svijeta dok su vjernici pjesmom molili. Tako su se rumski

vjernici vratili drevnim praksama, koje su uvijek vodile sigurnim i pravim Kristovim stazama, unatoč kušnjama koje svako vrijeme neminovno nosi sa sobom.