Djelatnici i suradnici Tiskovnog ureda Srijemske biskupije održali su svoj radni susret u Rumi

RUMA (TU) - Župa Uzvišenja sv. Križa u Rumi bila je domaćin radnog sastanka suradnika Tiskovnog ureda Srijemske biskupije, koji je započeo sv. misom u 18 sati u župnoj crkvi, a koju je predvodio srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina.

Uz Ravnatelja Tiskovnog ureda i srijemskog biskupa, prisustvovali su i domaći župnik i generalni vikar, mons. Josip Ivešić, te urednici i tehničari, Ana Hodak iz Šida, glavna urednica Nade, Sara Žurovski, iz Sr. Mitrovice, Petar Dujić iz Zemuna, Dražen Štimac iz Vognja, Darko Peka iz Novog Slankamena, i Marko Nagl iz Rume, koji je i vodio seminar. 

Biskup je zahvalio prisutnima na velikom trudu i vidljivom iskoraku Srijemske biskupije u svijet društvenih mreža i digitalnih medija, iako je sve još na svojim počecima, ali je važna volja i trud ovih mladih ljudi. Zahvalio je zajedno s odogovrnim urednikom prisutnima na velikom i dobro odrađenom poslu u proteklim tjednima, te danas izlazi iz tiska i prva od ukupno četiri broja ovogodišnjeg lista Srijemske biskupije - "Nada", u redizajniranom i kvalitativno obogaćenom izdanju i s novim sadržajima.

Analizirani su ljudski i tehnički resursi s kojima se raspolaže, te je stručnjak za onlajn marketing i digitalizaciju medija, Marko Nagl, pomogao određenim savjetima, smjernicama, te analizom dosadašnjih propusta ili neiskustva.

Razgovaralo se i o mogućnostima osnivanja posebnog multimedijalnog portala, kao i o pravnim i administrativnim uvjetima i izazovima, te o menadžmentu društvenih mreža.

Susret je zaključen zajedničkom večerom, i dogovorom za organizaciju velikog cjelodnevnog radnog seminara za sve župne dopisnike i medijske djelatnike.

Nedjelja muke Gospodnje, kojom se prisjećamo Isusovog ulaska u Jeruzalem, svečano je obilježena u središtu Srijemske biskupije

SR. MITROVICA (TU) - Slavlje je započelo u 9.30 sati obredom blagoslova grančica u katedralnom dvorištu,  a potom su se okupljeni u procesiji zaputili u katedralu. Euharistijsko slavlje je predvodio srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, a koncelebraciji su bili kancelar Srijemske biskupije Tomislav Lasić i srijemskomitrovački župnik Eduard Španović. Muku po Mateju, uz župnika Španovića, pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem s. Cecilije Tomkić.

Biskup je u homiliji potaknuo vjernike na razmišljanje o odgovornosti za Kristovu muku i smrt, te kazao da se ne trebamo zavaravati da je netko drugi kriv, nego mi i naši grijesi. „Isus naše grijehe ponese na križ, a naši grijesi ponesoše Isusa na križ“, kazao je biskup, te dodao kako svi mi stojimo iza onih koji su sudjelovali u Isusovom mučenju, iza Jude, Pilata, vojnika… „Na nama je da se odlučimo pod kojim plaštem želimo ući u povijest Kristove muke: pod plaštem Šimuna Cirenca koji mu je stao uz bok da s njime ponese težinu muke; pod plaštem žena koje plaču, stotnika koji se udara u prsa i Marije koja stoji uz križ šuteći. Ili u toj muci želimo odigrati ulogu Jude, Petra, Pilata i onih koji su gledali iz daleka kako će se to sve završiti.“

„Mi u ovome životu na zemlji ispunjavamo ono što simbolizira križ, a vjerujemo i nadamo se onome što simbolizira Kristovo uskrsnuće. Sada nam se govori: 'Uzmi križ svoj i idi za mnom.' I u tome smislu sva je naš život jedan sveti tjedan, što ga živimo hrabro i s dubokom vjerom u očekivanju osmoga dana. U ovo vrijeme Isus nam ponavlja poziv, koji je uputio svojim učenicima u Maslinskome vrtu: 'Ostanite ovdje i bdijte sa mnom',“ zaključio je mons. Svalina.

Župnik Španović je na kraju slavlja podsjetio vjernike da je Vazmeno trodnevlje srce liturgijske godine, koje ima svoj vrhunac na Uskrs, te je važno da tih dana sudjeluju u obredima.

Središnja proslava Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji u petak 31. ožujka 2023., nakon prijepodnevne međureligijske molitve održane kod spomenika „Cvijet“ u Jasenovcu, održana je navečer u jasenovačkoj župnoj crkvi.

JASENOVAC (TU) - Na Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji, 31. ožujka 2023., nakon prijepodnevne međureligijske molitve održane kod spomenika „Cvijet“ u Jasenovcu, navečer je u župnoj crkvi održana središnja proslava toga Dana. Uz biskupe Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, među Kojima i oba srijemska biskupamons. Đuru Gašparovića  mons. Fabijana Svalinu, kao i svećenike iz župa Novljanskog i Pakračkog dekanata na slavlju su sudjelovali i brojni vjernici hodočasnici. U svom pozdravu požeški biskup Antun je rekao: »Još odjekuje neoslabljenom snagom pitanje koje je Bog na prapočecima čovječanstva uputio Kajinu kad je ubio svoga brata Abela: „Gdje ti je brat?” Pitanje je posebno izazovno u Jasenovcu i na drugim mjestima ljudskih stradanja, gdje je jedan brat progonio, prezreo, ponizio i ubio drugoga brata. Na Dan obnove čišćenja povijesnog pamćenja u Požeškoj biskupiji naš odgovor na postavljeno pitanje glasi: „Gospodine, sva naša ubijena braća i sestre, bilo koje nacije, vjere, društvenog ili socijalnog stanja nalaze se u našem otvorenom, molitvenom i suosjećajnom srcu, kojim im danas iskazujemo svoje poštovanje, ljubav i zahvalnost.“ Okupili smo se oko Isusove Majke, Gospe naše Jasenovačke, da bismo pogledom vjere u Božjem milosrđu i ljubavi, objavljenoj u Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću, prepoznali istinu o nedužno ubijenim ljudima, te se pročišćeni pokorom i molitvom, kajanjem i praštanjem, približili žrtvama teških povijesnih stradanja sve do Domovinskog rata i zadržali ih u pamćenju oslobođenom osjećaja mržnje i osvete, i tako pridonijeli pomirenju.

Kao i prethodnih godina, našem pobožnom djelu pridružili su se i ovom prigodom biskupi Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. Od srca i bratski pozdravljam nadbiskupa i metropolita msgr. Đuru Hranića, koji predvodi ovo sveto slavlje, biskupa srijemskog msgr. Đuru Gašparovića, biskupa koadjutora srijemskog Fabijana Svalinu te sve one koje su oni donijeli u svojim pobožnim osjećajima i molitvama. S istim bratskim poštovanjem i zahvalnošću pozdravljam i izaslanika pakračko-slavonskog episkopa Jovana paroha Dragana Antonića, kanonike požeškoga Stolnog kaptola sv. Petra, svećenike i vjernike iz župa Novljanskog i Pakračkog dekanata, napose pješake, domaće jasenovačke župljane na čelu sa župnikom Pejom Oršolićem, te sve one koji su s nama povezani putem izravnoga prijenosa Hrvatske televizije i Hrvatskog radija te Hrvatskog katoličkog radija. Dobrodošli!«, kazao je biskup Antun.

U homiliji nadbiskup Đuro Hranić je rekao: »Sabrani smo na području teških stradanja tijekom i poslije Drugoga svjetskoga rata te u Domovinskom ratu da bismo pred Isusov križ, do njegove milosrdne ljubavi, vjerni pozivu svetoga Ivana Pavla II. na pokorničkom slavlju obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika te poticajima sveopće Crkve ovamo u molitvi pred raspetog i uskrslog Gospodina Isusa Krista doveli sve žrtve i sve zločince, da bismo mu povjerili sve nepravedne osude, progone, mučenja, ponižavanja i ubijanja nedužnih ljudi i kako bismo za sve njih molili Oca nebeskoga za oproštenje i milosrđe, kako bi darom njegove milosti bila ozdravljena sva srca i svi narodi, sve rane i sva nepovjerenja.

U današnjem prvom liturgijskom čitanju prorok Jeremija opisuje svoju osobnu krizu u koju je upao zbog toga što je bio izložen progonu svojih nekadašnjih prijatelja. Naime, kad je imao 24 godine Bog ga je pozvao da bude prorok u vlastitom Izraelskom narodu. Morao je uvjeravati svoje sunarodnjake, rođake, rodbinu, prijatelje, vođe svoga naroda da ih neće spasiti lažni kompromisi, niti savez s političkim i vojnim moćnicima, nego da su im prije svega potrebni vjernost Bogu i obraćenje srca. Jeremija je doživio da su se zbog toga čak i njegovi prijatelji okrenuli protiv njega i željeli ga ukloniti jer su osjetili da on svojim propovijedanjem i stavovima ugrožava njihove naume i interese. Jeremiji nije bilo dopušteno da bude ono što je on: prorok. Nije mu dopušten njegov poseban i drugačiji identitet. Nije mu dopušteno da bude manjina, da misli i osjeća svojom glavom i srcem. Njegov je proročki identitet proglašen nepoželjnim, štoviše opasnim. Čitanje opisuje posljedice prorokove vjernosti Bogu i svom proročkom poslanju. To su najprije bili nerazumijevanje i distanca, potom društvena i socijalna diskriminacija, progon i na kraju zatvor i smrt.

Kroz to iskustvo prošao je i sam Isus. Neposredni kontekst današnjeg evanđeoskog odlomka je Isusova tvrdnja: „Ja i Otac jedno smo“ (Iv 10,30). Židovi su na to, kako smo čuli, pograbili kamenje da ga kamenuju zbog hule, jer je – iako je čovjek – sam sebe izjednačavao s Bogom. I tako ni Isusu nije bilo dopušteno da bude ono što on jest. Nije mu bio dopušten njegov identitet Sina Božjega. I njegove su riječi proglašene opasnima. I to stanje nastavlja se nažalost kroz čitavu povijest. Oni koji drugačije osjećaju i misle, proroci, pa i sam Sin Božji stradavaju.

U misaonom, nacionalnom, religioznom, političkom, totalitarnom ambijentu nema i ne smije biti pluralnosti, razlika. One se uklanjaju i brišu i nasilnim putem. Svatko tko se, ne samo ne uklapa, nego tko se ne poistovjećuje sa zadanim odrednicama, biva marginaliziran i na kraju osuđen i uklonjen. I takav je totalitarni sustav koji je stvorio preveliki broj žrtava i prouzročio golemo stradanje, razlog radi kojeg smo draga braćo i sestre u pokorničkom tonu danas okupljeni ovdje na Danu obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Jasenovcu i radi čega se okupljamo također u Staroj Gradiški, na obilježavanju Bleiburške tragedije i „Križnoga puta“, u Vukovaru, u Srebrnici. Poštovanje prema žrtvama, molitva za njih, zazivanje Božjeg milosrđa, kajanje, molitva za obraćenje počinitelja zla, nas pozivaju i na ostala mjesta progona i stradanja na kojima se suočavamo s kostima žrtava totalitarnih ambijenata i sustava, totalitarnog režima fašizma, nacizma i komunizma, nepravednih osuda, progona, mučenja, ponižavanja i ubijanja nedužnih ljudi kojima su ideologije i totalitarni sustavi odricali pravo na vlastiti jezični, nacionalni, kulturni, vjerski i politički identitet. Na takvim mjestima uvijek jasnije shvaćamo da svaki puta kad uklonimo Boga i kad njegovo mjesto zauzmu politika, nacija, jezik, religiozna pripadnost, svjetonazor ili misaoni stavovi te kad nešto od toga preraste u ideologiju, tada počinju se rađati i počinjemo stvarati nove žrtve. O tome progovara sv. Ivan, pišući današnji evanđeoski odlomak: o neprihvaćanju i odbacivanju vjere u Boga. Konstitucija Drugog vatikanskog sabora o Crkvi u suvremenom svijetu zato naglašava: „Otajstvo čovjeka stvarno postaje jasnim jedino u otajstvu utjelovljene Riječi. (…) Krist, novi Adam, objavljujući otajstvo Oca i njegove ljubavi, potpuno otkriva i čovjeka njemu samome“ (GS 22).

I kad se dogodi odbacivanje Boga ono uvijek završava u gaženju čovjeka i ljudskih prava. Odbacivanje Boga i postavljanje ideologije na prvo mjesto je, draga braćo i sestre, zlo koje na osobito snažan način pred nas izranja na mjestima kao što je Jasenovac. I cjelokupni problem žrtava Drugoga svjetskoga rata na području Nezavisne države Hrvatske, a posebno ovdje u Jasenovcu, sveden je ponajprije na rat brojevima žrtava radi ideološkoga pristupa koji ne trpi Boga, znanost, istinu niti ikakav autoritet iznad naše ljudske pristranosti, iznad naših računica i naše grešnosti. Radi ideologije su se brojevi žrtava mijenjali ovisno o okolnostima i potrebama političkih režima i njihove vlasti. Zbog ideološkog pristupa Jasenovac još uvijek nije od političke prerastao u povijesnu temu. Zbog ideološkog pristupa se neke žrtve nije smjelo niti spominjati. Radi ideološkog pristupa pristrano još i danas brojimo samo vlastite žrtve i njih ističemo te im pripisujemo veću vrijednost, a zanemarujemo i ne brojimo ili nedovoljno vrednujemo žrtve drugih. Nečiji ideološki pristup je krajnji odgovor zašto se ne ulazi u sve arhive, zašto je dio arhiva uništen ili skriven, zašto su neka iskapanja zaustavljena te zašto se niti danas ne pristupa iskapanjima svih grobišta i relevantnim istraživanjima koja će omogućiti utvrđivanje cjelokupne istine, njezino sagledavanje i suočavanje s njom svih nas, bez obzira kakva ta istina bila.

Ovoj mjesnoj Crkvi i svima nama okupljenima darovana je milost i svjetlo jasnoće da je zatvorenost srca pred Bogom, pred Isusom Kristom i njegovom riječju, kakvu smo susreli u današnjem evanđeoskom odlomku kod njegovih sunarodnjaka, i kakva se pojavljuje i danas u našim ljudskim srcima, da je ta tvrdoća pogubna za nas same i za našu budućnost. Ona proroke, hrabre i časne ljude među nama, kao što je to bio židovski prorok Jeremija, kao što je to u vrijeme Drugog svjetskog rata bio bl. Alojzije kard. Stepinac, pretvara u mučenike. Zatvorenost srca pred Bogom, zatvorenost za dar svjetla istine, to nastavlja činiti i dalje. Ona se pokazuje razornom za nas same i za ljude oko nas.

Zato smo, odupirući se razornoj zatvorenosti pred Bogom, otvarajući se istini i slobodi za istinu, moleći za Božje milosrđe i za oproštenje ljudi kojima smo počinili zlo i za one koji su nam nanijeli zlo, danas na pokorničkom i pokajničkom slavlju ovdje u Jasenovcu. Svjesni smo da zatvorenost srca pred Bogom koji sve zna i sve vidi, zatvorenost srca pred istinom i odbacivanje istine redovito graniče s raskrinkavanjem vlastitih nedjela i grijeha. Danas zato svoje srce otvaramo Bogu, i molimo za njegovo svjetlo te se ponizno otvaramo za istinu jer znamo da oholost i pomanjkanje poniznosti čini još očitijom te još jadnijom našu vlastitu grešnost i zlo koje je u nama. Molimo da nas sve zahvati i u potpunosti prožme njegova dinamika ljubavi i preobrazbe nasilja u ljubav te smrti u život. Amen.«

Nakon popričesne molitve oblikovana je procesija s Gospinom slikom, u kojoj su hodočasnici središtem Jasenovca iskazali Isusovoj Majci svoju odanost i ljubav. Po povratku procesije u crkvu, biskup Antun je potaknuo vjernike neka povjere Isusovoj Majci sve ono što nose kao vlastite nemoći, a posebno onu nemoć pred stradanjima i žrtvama u kojima ne možemo ništa učiniti, ali može Bog svojim milosrđem i praštanjem, te je predvodio molitvu povjere Blaženoj Djevici Mariji. Potom je zahvalio svima nazočnima na čelu s biskupima i svećenicima što su se ovoga dana spomenuli jasenovačkih, bleiburških, voćinskih, vukovarskih i svih drugih žrtava i bili molitelji za njih te im tako posvjedočili svoju blizinu i iskazali poštovanje. Zamolio je Isusovu Majku, Gospu Jasenovačku da ih sve prati svojim zagovorom kako bi im predstojeći Veliki tjedan Isusove muke, smrti i uskrsnuća bio duhovno plodan.

Tekst i fotografije: Požeška biskupija

Srijemska biskupija priključila se Euharistijskom lancu molitve za mir u Ukrajini u mjesnim Crkvama, na poticaj i poziv Vijeća europskih biskupskih konferencija. Središnje slavlje održano je u katedrali sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici.

SR. MITROVICA (TU) - Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda, koju čine katoličke biskupije u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, u petak 31. ožujka 2023. priključila se međunarodnom Euharistijskom lancu molitve za mir u Ukrajini i prestanak ratnih sukoba na Istoku Europe. Na svim misama u župama Srijemske biskupije toga se korizmenog petka molilo za mir, a središnje slavlje održano je u prvostolnoj crkvi u Srijemskoj Mitrovici. 

Na prijepodnevnom misnom slavlju, u 11,30 na kojem se okupio velik broj vjernika, uz predvoditelja slavlja Josipa Ivešića, generalnog vikara, domaćeg župnika Eduarda Španovića, kancelara Srijemske biskupije Tomislava Lasića, pridružio se i srijemskomitrovački grkokatolički župnik, i sam porijeklom Ukrajinac, o. Igor Vovk, svećenik Grkokatoličke eparhije sv. Nikolaja. Otac Vovk pozvao je sve na intenzivnu i zaufanu molitvu za prestanak ratnih stradanja u njegovoj Domovini, te umjesto prošnji molitve vjernika predmolio Ekteniju za mir. 

Nakon pričesti molila se dirljiva i snažna Papina molitva "Oprosti nam rat, Gospodine", a korisnici dnevnog centra Caritasa sv. Anastazija iz Srijemske Mitrovice sudjelovali su izradivši i plakat s njihovom molitvom. Pjevanje su animirali članovi župnog zbora predvođeni s. Cecilijom Tomkić.

Večerenje koncelebrirano misno slavlje koje je kao delegat srijemskih biskupa predvodio domaći župnik, mons. Eduard Španović, također je bilo u znaku ove molitve i poticaja, a propovijedao je o. Vovk. Napose dirljiva bila je molitva u obliku pjesme, koju su na svome jeziku izvele vjernice Ukrajinke iz Srijemske Mitrovice.

Župnik je potaknuo okupljene vjernike da nastave svoju žarku molitvu na ovu toliko važnu i potrebnu nakanu, osobito u najsvetijim danima koji slijede.

U Srijemskoj Mitrovici održan je prvi radni susret novog biskupijskog ekonomskog vijeća

SR. MITROVICA (TU) - Članovi biskupijskog ekonomskog vijeća, koji imaju zadaću pomagati biskupu u upravljanju vremenitim crkvenim dobrima, kao i pripraviti predračun primitaka i izdataka za narednu godinu za sveukupno upravljanje biskupijom, kao i potvrditi izvještaj za prethodnu, sastali su u srijedu, 29. ožujka 2023. u prostorima Biskupskog ordinarijata u Srijemskoj Mitrovici. Pod predsjedanjem biskupa koadjutora, mons. Fabijana Svaline, te uz prisutnost ekonoma Srijemske biskupije i dekana petrovaradinskog dekanata, preč. Ivana Rajkovića, sudjelovali su članovi Vijeća: preč. Nikica Bošnjaković, dekan srijemskomitrovačkog dekanata i župnik u Šidu; mons. Josip Ivešić, generalni vikar i župnik u Rumi, te vlč. Dušan Milekić, župnik u Inđiji i biskupijski povjerenik za pastoral mladih. Ravnatelj biskupijskog Caritasa i župnik u Zemunu, preč. Jozo Duspara ispričao se, te uputio Vijeću svoje radne prijedloge. Biskup je pozdravio prisutne i zahvalio im na spremnosti da preuzmu ovu odgovornu službu te pomognu u kvalitetnom upravljanju vremenitim dobrima Crkve, koji su neophodni za neometano vršenje njezine službe i poslanja u svijetu. 

Susret je započeo u 10 sati zajedničkom molitvom, te se nastavio raspravom o tekućim financijskim pitanjima na razini cijele Biskupije. Ekonom je izložio i rastumačio godišnji biskupijski financijski izvještaj za prethodnu kalendarsku godinu, te su iznijete projekcije za ovu godinu. Razgovaralo se o trenutnim ali i općenitim izazovima i poteškoćama s kojima se susreće Srijemska biskupija u organizaciji redovitog i pastoralnog života i aktivnosti, te prijedlozima za poboljšanje i napredak. Još jedna od važnih točaka bila je i rasprava o predloženom novom Taksovniku, kako bi se, gdje god je to moguće s obzirom na specifične okolnosti Srijemske biskupije, usvojio nedavno proglašeni novi Taksovnik za cijelu Đakovačko-osječku crkvenu pokrajinu, čiji je dio i Srijemska biskupija,

Susret je zaključen zajedničkim ručkom u biskupovoj rezidenciji u Srijemskoj Mitrovici.

Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) je i ove godine pozvalo svoje članice na sudjelovanje u korizmenoj inicijativi, nazvanoj Euharistijski lanac, koja je zamišljena kao dan molitve mjesnih Crkava za mir u Ukrajini

SR. MITROVICA (TU) - Prošlo je već više od godinu dana od ratnih zbivanja na području Ukrajine. Svjesni kako je miru današnje vrijeme, na žalost često na „krhkim nogama“, osjećamo potrebu snažnije molitve za mir u svijetu, a napose u Ukrajini. Sveti otac, papa Franjo na pitanje, što da mu poklone za njegovu desetu obljetnicu papinske službe, odgovorio je: „Mir, potreban nam je mir.“ Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) je i ove godine pozvalo svoje članice na sudjelovanje u korizmenoj inicijativi, nazvanoj Euharistijski lanac, koja je zamišljena kao dan molitve mjesnih Crkava za mir u Ukrajini. Na ovaj poziv, Međunarodna Biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda odredila je petak, 31. ožujak 2023., kao dan posebne molitve za mir u Ukrajini.

Srijemska biskupija se rado uključuje u ovu inicijativu, te će se središnja biskupijska molitva za mir održati u petak, 31. ožujka na sv. misi u 18 sati u srijemskoj prvostolnici u Srijemskoj Mitrovici, a predvodit će ju mons. Eduard Španović, katedralni župnik, kao delegat biskupa Fabijana.

Biskup je odredio da se i u svim župama naše biskupije oglasi i pozove vjernike toga dana u crkvu na molitvu za mir u Ukrajini, te da se na sv. misama uključi i poseban zaziv na ovu nakanu u molitvu vjernika. Biskup je predložio da se nakon pričesti, ili u drugo vrijeme, a tko ne može doći u crkvu neka kod kuće izmoli molitvu pape Franje za oproštenje zbog rata, koju prenosimo u cijelosti:

Oprosti nam rat, Gospodine.

Gospodine Isuse Kriste, Sine Božji, smiluj se nama grešnicima.

Gospodine Isuse, u Kijevu pod bombama rođeni, smiluj nam se.

Gospodine Isuse, u zagrljaju majke u skloništu u Harkivu umrli, smiluj nam se.

Gospodine Isuse, kao dvadesetogodišnjak na front poslani, smiluj nam se.

Gospodine Isuse, koji još uvijek gledaš naoružane ruke u sjeni križa svojega, smiluj nam se!

Oprosti nam Gospodine,

oprosti nam što, nezadovoljni čavlima kojima smo ti probili ruku, nastavljamo piti krv mrtvih čija su tijela raznesena eksplozivnim napravama.

Oprosti nam što su se ove ruke, koje si stvorio zato da budu ruke čuvara, pretvorile u oruđa smrti

Oprosti nam, Gospodine, što nastavljamo ubijati brata svojega, oprosti nam što nastavljamo kao Kajin grabiti kamenje s našega polja da ubijemo Abela. Oprosti nam što se trudimo opravdati okrutnost, što svojim bolom legitimiramo brutalnost svojih djela.

Oprosti nam rat, Gospodine. Oprosti nam rat, Gospodine.

Gospodine Isuse Kriste, Sine Božji, ponizno te molimo! Zaustavi Kajinovu ruku!

Prosvijeti našu savjest,

neka ne bude naša volja,

ne prepusti nas našim postupcima!

I kad zaustaviš Kajinovu ruku, preuzmi brigu i za njega. On je naš brat.

O Gospodine, zaustavi nasilje!

Zaustavi nas, Gospodine!

Amen.