SREMSKA MITROVICA, 25. prosinca 2010. – Svečanu božićnu euharistiju na Božić 25. prosinca u katedrali sv. Dimitrija, đakona i mučenika, predvodio je srijemski biskup Đuro Gašparović u koncelebraciji sa župnikom Eduardom Španovićem i svećenikom Zenom Voukom.

      SREMSKA MITROVICA, 25. prosinca 2010. – Svečanu božićnu euharistiju na Božić 25. prosinca u katedrali sv. Dimitrija, đakona i mučenika, predvodio je srijemski biskup Đuro Gašparović u koncelebraciji sa župnikom Eduardom Španovićem i svećenikom Zenom Voukom.

      U homiliji biskup Gasparović je istaknuo da je čudesno otajstvo Božića. „Rođenjem Isusa u betlehemskoj štalici zasjalo je svjetlo cijelome svijetu, svjetlo koje vodi u život. Njegove riječi i djela jesu svjetlo koje pokazuje pravi put u našem životu.

      „Isus Krist je Spasitelj čovjeka, nastavio je biskup. On je Novorođeni koji je rasvijetlio tamu ljudske povijesti. Nitko ga nije u povijesti nadmašio u ljepoti nauke, u dobroti srca, u čistoći života, u ljubavi sve do kraja, sve do križa. On je naš novorođeni Kralj, On je Riječ koja je postala tijelom.

      Božić je događaj kada se Bog objavio i dokazao da se brige za ljude. Bog Otac čovjeka nikada ne napušta, a u njegovu Sinu Isusu Kristu to je bilo više nego očito. Kao što je Isus pokazao Božju brigu prema ljudima, tako i nas poziva da svakodnevno svjedočimo vlastitu brigu jednih prema drugima, posebno prema onima koji su u najrazličitijim životnim potrebama.“

      „Ovog Božića rođenje Isusovo neka vrati vjeru, nadu i ljubav u život svakoga čovjeka, neka uništi mržnju, zavist, nepraštanje, nepravdu i svako zlo, neka nemir pretvori u mir, a tugu u radost, neka siromaštvo i bijedu pretvori u čovjeka dostojno blagostanje, neka potrebnom snagom obdari sve koji trpe na duši i tijelu, neka ljubav bude oslonac za svako nastojanje i dobro djelo, neka sreća i zadovoljstvo budu vječni pratilac svakom čovjeku, neka besposleni dobiju posao, a gladni dovoljno kruha, nek u Novorođenome Kralju svi nađemo snagu i smisao svoga života“, pozvao je na koncu biskup Gašparović sudionike misnoga božićnog slavlja.

Biskupski ordinarijat

PETROVARADIN, 15. prosinca 2010. g odine - U Biskupijskom Pastoralnom centru u Petrovaradinu održan je redoviti tjedni susret studenata i mladih radnika Srijemske biskupije i drugih susjednih Nad/biskupija.

      PETROVARADIN, 15. prosinca 2010. godine - Redoviti tjedni susret studenata i mladih radnika Srijemske biskupije i drugih susjednih Nad/biskupija i Apostolskog egzarhata za vjernike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori održan je u srijedu, 15. prosinca ove godine, u Biskupijskom Pastoralnom centru u Petrovaradinu (BPC).

      Gošće susreta bile su sestre Kristina i Blaženka, Isusove male sestre koje djeluju u Beogradu. Nazočne je pozdravio vlč. Ivica Damjanović, povjerenik za pastoral mladih u Srijemskoj biskupiji i koordinator BPC-a i zahvalio sestrama za dolazak na susret, te brigu koju vode za mlade u Beogradu i Ruskom Krsturu. Tema susreta, koju su sestre predstavile, bila je “Služiti po malim životnim stvarima”. Na početku susreta prikazan je film o bratu Charlesu de Foucauldu, koji je potaknuo mlade na razgovor i pitanja o životu brata Charlesa, ali i o životu Isusovih malih sestara. Mlade je najviše zanimao život i rad sestara na području Nad/biskupija u Srbiji. Sestre više od trideset godina borave u ovim krajevima pa imaju bogato iskustvo rada s ljudima po tvornicama, bolnicama i u domaćinstvima.

      “Radost je otkriti vrijednost malih životnih stvari, biti uz jednostavnog, pa i zaboravljenog čovjeka i otkriti da i mali ‘beznačajni’ posao, koji je često podcjenjivan, ima svoj smisao. Tu smo mi poslane da životom živimo Evanđelje...” rekla je sestra Kristina. U molitvenom dijelu susreta sestre i mladi su molili za radost Božića, radost života i radost služenja ljudima.

Biskupski ordinarijat

Biskupski ordinarijat

     BISKUP SRIJEMSKI - EPISCOPUS SIRMIENSIS

            Božićna pastirska poruka 2010. godine

      Očitovala se Ljubav Božja, spasiteljica svih ljudi

                                                      (usp. Tit 2,11)

       Draga braćo i sestre!

      Svetkovina Isusova rođenja poziva nas da mislima uronimo u veliko Otajstvo koje se zbilo u božićnoj noći u gradu Davidovu kada se rodio Spasitelj, kada je Bog postao čovjekom.

     BISKUP SRIJEMSKI - EPISCOPUS SIRMIENSIS

             Božićna pastirska poruka 2010. godine

      Očitovala se Ljubav Božja, spasiteljica svih ljudi

                                                      (usp. Tit 2,11)

      Draga braćo i sestre!

     Svetkovina Isusova rođenja poziva nas da mislima uronimo u veliko Otajstvo koje se zbilo u božićnoj noći u gradu Davidovu kada se rodio Spasitelj, kada je Bog postao čovjekom.

      Božić je događaj kada je prvi puta vidljivo na zemlju stupila noga Onoga, koji je svim ljudima na svijetu govorio o ljubavi, o pravednosti, o miru, o odricanju samoga sebe, o dostojanstvu čovjeka i o istinskom putu njegova ostvarenja. Po Božiću Očitovala se Ljubav Božja, spasiteljica svih ljudi (usp. Tit 2,11).

      Sin je Božji stupio na zemlju i postao čovjekom, da bi ga učinio sposobnim i dostojnim Božjega kraljevstva. To što je Isus sišao s neba i rodio se radi čovjeka izvor je radosti, oduševljenja, uspomena, sjećanja, događaja, doživljaja i zahvalnosti. Neiscrpivo je vrelo divljenja i zahvale Božjoj ljubavi to što je po Kristu rođenom i sama čovjekova narav uzdignuta u božanski red. Po tom je događaju čovjeku “porasla cijena” i dostojanstvo, jer je uzdignut iznad anđela.

      Bog je pohodio svoj narod. On je došao da više nikada ne ode, da ne misli na sebe, da se daje na raspolaganje svima i u svemu, da dijeli naše radosti i nade, žalosti i tjeskobe, a nama da osigura svoju božansku sreću. Isus je postao duša čovječanstva, srce ljudstva, Bog u ljudskom liku. S njim je u svijet došla istina i dobrota, ljubav, i mir, sve božanske vrednote koje prožimaju vrijeme i prostor i rone u dubine vječnosti. Isus Krist se rodio da na zemlji bude više ljubavi koja će prihvaćati druge, radovati se čovjeku i spremno ga dočekivati i pogostiti.

      Božić je svjetlost koja progoni tamu mržnje, zla, besmisla i svake bijede i obasjava putove svijeta do Krista i putove koji od Krista vode u svijet. Novorođeno Dijete nas vodi u božanske visine i svjetske širine te nas prosvjetljuje kako da idemo dalje u bolje sutra.

      Kršćani u svijetu treba da ostvaruju Božji plan s čovjekom, čovječanstvom, društvom i civilizacijom, nastojeći graditi bolji svijet na dobro svih ljudi.

      Zato gradimo bolji svijet u našem društvu. Ovaj bolji svijet mora se dogoditi u ljudima da bi se dogodio među ljudima. Opterećeni smo zbog teških okolnosti života, a ipak sa svijetlim pogledom u budućnost u koju idemo zajednički, svatko na svom polju rada i svatko s osobnom odgovornošću. Svi smo pozvani raditi na dobro čovjeka, obitelji i društva i ulivati nadu i povjerenje u čovjeka s izrazitom brigom za svakoga.

      Zato, pružajmo pomoć, zaštitu i dobrotvornost jedni drugima. Budimo svjetlo ondje gdje je tama u čovjeku, gdje je duhovna i tjelesna nevolja, mržnja i svađa, bolest i trpljenje, materijalna kriza i siromaštvo, a sve u slavu Jedinorođenoga Sina Božjega Isusa Krista.

      Svima Vama, draga braćo i sestre, draga braćo svećenici, redovnici i sestre redovnice, dragi vjeroučitelji i dragi župni suradnici, koji nastojite izgrađivati svijet prema vrednotama Kristova utjelovljenja, koji se trudite donijeti božićnu blagovijest svim ljudima dobre volje, od srca čestitam i želim sretan Božić. Nova godina, s milosnim darovima koje donosi, neka Vas obdari mirom, boljim životnim uvjetima te duhovnim i tjelesnim zdravljem!

      Srijemska biskupija, o Božiću 2010. godine

                                                                                         + Đuro, biskup

Biskupski ordinarijat

ZEMUN, 12. prosinca 2010. godine - Časne sestre iz Đakova Zemuncima su predstavile životni put blažene sestre Zdenke, Shellingove članice družbe Milosrdnih sestara sv. Križa.  Svečano euharistijsko slavlje  direktno je prenosio Radio Marija.

      Nedjeljna sveta misa održana 12.12. u župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“ u Zemunu po mnogo čemu se razlikovala od uobičajene. Naime nju su, na veliko zadovoljstvo svih župljana, kako je prečasni Jozo Duspara i najavio, svojim prisustvom uveličale  Milosrdne sestre Svetoga Križa iz Đakova.

      Povod ovog ugodnog susreta bio je taj što su one željele Zemuncima predstaviti životni put blažene sestre Zdenke, članice družbe Milosrdnih sestara sv. Križa čije je krsno ime Cecilija Schelingova.  Svečano euharistijsko slavlje se bitno razlikovalo od uobičajenog po tome što su sestre, uz prisustvo predstavnika radio Marije koji su direktno prenosili cjelokupni događaj, pjevale psalam. A umjesto propovjedi, uz prigodne slajdove i veoma tihu muzičku podlogu koja ih je pratila, one su sa ponosom predstavile župljanima blaženu sestru Zdenku.

      Ona je rođena 24. prosinca 1916. g. u Krivoj na Oravi, a umrla 31. srpnja 1955. g. u Trnavi.  Sestra Zdenka je prerano otišla sa ovoga svijeta u godinama totalitarizma jer je bila žrtva brutalnog nasilja, mučenja i okrutnosti kod preslušavanja. Tome su doprinjeli i uvjeti života, nedostojni čovjeka, koje je ona trpjela u zatvorima. Kako su sestre istakle u svom izlaganju, ova mučenica je dala svoj život u zamjenu za život jednog osuđenog svećenika. Sveti Otac Ivan Pavao II proglasio je 14. rujna 2003. g. sestru Zdenku blaženom i preporučio je kao uzor plemenitosti izrasle iz vjerne ljubavi prema Raspetome i bližnjem. Njen život je osobito bio pun požrtvovanja kada je u pitanju služenje bolesnicima, a i sama je osjetila patnje koje joj je donjela opaka bolest, rak. Misao koja je bila vodilja blaženoj sestri Zdenki „Iza oblaka je moje ljubljeno sunce“ često je ponavljana kroz izlaganje. Ova rečenica je ujedno i naslov njige čiji je autor rođak sestre Zdenke iz Krive, Anton Habovštiak a koja je do sada najpotpuniji objavljeni životopis ove svetice. Zemunci su imali priliku da nakon svete mise dođu do svog primjerka ove knjige.

      Svečano euharistijsko slavlje uveličano je i prigodnim pjesmama koje je izveo crkveni zbor „Svete Cecilije“. Nakon blagoslova, kada se završila sveta misa, usljedilo je fotografisanje i ugodan razgovor sa dragim gošćama, Milosrdnim sestrama i sestrama provincijalkama, koje su na zaista divan način predstavile Zemuncima životni put blažene sestre Zdenke.  Pored osjećaja ponosa što pripadaju istoj družbi kojoj je pripadala i ova svetica, sestre su na današnjoj svetoj euharistiji prenjele suštinu pravog značenja redovničkog poslanja.

Danijela Lukinović

Danijela Lukinović

    Župa Uzvišenja sv. Križa u Petrovaradinu, proslavila je ovih dana 200 g. svoje posvete. Iako je najmlađa u gradu, njeno postojanje svjedoči o dugotrajnoj kršćansko-katoličkoj i hrvatskoj povijesti, te sadašnjosti ovih krajeva. Vjerujemo da će i budućnost biti dugotrajna i svijetla.

      Za samu svetkovinu godišnjice posvete dugo smo se pripremali. Prigodne pozivnice i plakati bile su znak poštovanja prema pozvanim gostima i domaćim vjernicima. Nastojali smo nikoga ne zaboraviti. Završni dani bili su trodnevnica, prigodna akademija i biskupska misa našeg Ordinarija.

      Sama Akademija pod naslovom „Zdravo drvo križa…“ održana je u petak 10.12. u samoj crkvi u svečarsko- blagdanskom raspoloženju. Poslije pozdrava voditeljice Gordane, uslijedio je niz međusobno isprepletenih pjesama u izvedbi HKPD-a „Jelačić“ i VIS-a „Tekije“. Njihov glazbeni sadržaj bio je posvećen Srijemu, Gospi Tekijskoj, odnosno molitvena pjesma za vjeru, nadu i ljubav.
Referat o prošlosti Petrovaradina, župi i gradnji crkve održao je Petar Pifat, vrsni poznavalac ove tematike. Nešto slično, ali više o dosadanjim župnicima-ravnateljima župe, govorio je nekadašnji župnik susjedne župe sv. Roka, preč. Marko Kljajić.
      Dio sadašnjosti i budućnosti iznijeli su vjeroučenici Kristina i Luka, odnosno Slavica, član Župnog pastoralnog vijeća.
      Svečanu misu uz sudjelovanje svećenika i gostiju predvodio je Srijemski biskup Msgr Đuro Gašparović, potakavši vjernike na održavanje crkve kao zgrade ali i izgradnju Crkve vjernika.
      Župni zbor, i na akademiji i na samoj misi, uz ostale pjesme zanosno je otpjevao Tebe Boga hvalimo.
      Oba slavlja završena su tradicionalnim druženjima na Tekijama.
      Evo nešto iz prošlosti, mnogima do sada nepoznato:
      Dio Petrovaradina poznat kao Ljudevitov dol, još je u Rimsko doba služio kao groblje na kome su bili pokapani rimski vojnici kršćani. Kao staro, zabačeno groblje, proživjelo je to mjesto kao sjena grada Petrovaradina sve do kraja 17. Stoljeća, kada je Petrovaradin konačno bio oslobođen od Turaka.
Prvih godina 18. stoljeća, na mjestu današnje crkve postojalo je groblje sa drvenim križem. Već 1713. godine na groblju je podignuta kapela u čast Raspetom Spasitelju i zvonik sa jednim zvonom. Kapela je kroz dugi niz godina bila središte vjerskog života ovoga filijalnog mjesta koje je bilo pod jurisdikcijom isusovačkih redovnika iz grada Petrovaradina.
      Prije formalnog osnutka župe 01.01.1777, Ljudevitov dol imao je oko 1000 žitelja. Blagoslov nove crkve u klasicističkom stilu gradnje obavljen je 14.09.1810. sa prvim zapisanim vjernicima: Andres, Čoaš, Gegenbauer, Grginčević, Galović… čiji potomci su i sada tu.
Zapisano je takođe: „Franjo Veninger tragično je nastradao kod gradnje crkve. Crkva je duga „15 hvati i 2 stope a široka 5 hvati i 2 stope…ima 3 zvona…3 oltara…“

Stjepan Barišić

ZEMUN, 5. prosinca 2010. godine - Blagdan Svetog Nikole ove godine je u zemunskoj župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“ proslavljen dan ranije, odnosno u nedjelju 5. prosinca.

      ZEMUN, 5. prosinca 2010. godine - Blagdan Svetog Nikole ove godine je u zemunskoj župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“ proslavljen dan ranije, odnosno u nedjelju 5.12.

      Naime, na večernjoj svečanoj svetoj misi koju je predvodio monsinjor Jozo Duspara okupio se zaista veliki broj vjernika. Kako je svima veoma dobro poznato da je Sveti Nikola bio posebno naklonjen djeci, među župljanima je bio i prilično veliki broj roditelja koji su doveli svoje nasljednike. I pored toga što se često u toku mise čulo njihovo glasno komentiranje svega što se događa to nije ni u kom smislu remetilo tok svete euharistije kao ni skrušenost odraslih u molitvi. Naprotiv, čini se da je svečanost time bila na neki način čak i izraženija.

      U svojoj propovjedi župnik je naveo prisutne na razmišljanje o činjenici da nijedan vjernik ne sljedi mrtvoga već živoga Isusa Krista. Svaki čovjek koji ide u crkvu bi, dakle, ističe on, trebao pred Gospodinom odgovarati za svoje postupke.

      Na samom kraju svete mise, župnik se obratio dječici da priđu bliže oltaru i najavio dolazak Svetoga Nikole. Prigodnu predstavu koja je potom usljedila sa puno ljubavi i truda osmislila je sestra Ozana. Iako je na samom njenom početku bilo i malo suza kada su se pojavili krampusi, svečani ulazak Svetog Nikole u crkvu sa puno paketića izmamio je kod mališana osmjehe i pljesak.

      Nakon predstave tokom koje je Sveti Nikola dječici objasnio da trebaju biti dobra kako ne bi bila poput krampusa, konačno je došao i radostan trenutak za mališane kada su im andjelčići podjelili paketiće. Župljani Zemuna su se na ovoj svetoj misi mogli prisjetiti svoga djetinjstva i cipelica koje su baš ovoga datuma pripremali da bi sutradan u njima pronašli igračke i slatkiše koje je ostavio Sveti Nikola.  Isto tako roditeljima je nakon ove svete euharistije zadata najteža zadaća, a to je da se i njihovi mališani sutra imaju čega sjećati i prenjeti svojoj djeci radost dolaska blagdana Svetog Nikole.

Lukinović Danijela

Danijela Lukinović