ZAKLJUČEN MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ O MILANSKOM EDIKTU I SV. BRAĆI ĆIRILU I METODU

26. travanj 2013.

BEOGRAD (IKA/TU) - Održan je posljednji, treći dan Međunarodnoga znanstvenog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju. 



      BEOGRAD (IKA/TU) - Posljednjega, trećeg dana Međunarodnoga znanstvenog simpozija o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju, u Narodnoj banci Srbije, u Beogradu, 20. travnja održano je deset foruma u kojima su obrađene sljedeće teme: Iskustvo slobode, Riječ Božja koja oslobađa, Sloboda u različitosti, Oblici zarobljenosti današnjeg čovjeka, Crkveni zadatak oslobađanja čovjeka od zarobljenosti, Tradicija i tradicionalizam u našem kršćanstvu, Kršćanski identitet, Nova evangelizacija u prigodnom pastoralu, Ćirilometodska ideja i slavenski narodi i Socijalna dimenzija kršćanstva.
       Nakon izvještaja o radu u forumima uslijedili su osvrti i zahvale. Apostolski nuncij u Republici Srbiji nadbiskup Orlando Antonini, zahvaljujući za organizaciju simpozija, a napose pohvaljujući suradnju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu i Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu, rekao je kako upravo ono što su činila sv. braća Ćiri i Metod može i treba pomoći i dati poticaj za evangelizaciju danas, te je otvorio još jedan aspekt Milanskog edikta.
      „Želio bih uputiti na aspekt Milanskog edikta za koji smatram da nije dovoljno istaknut, a to je da Milanski edikt nije bio samo za kršćane, već za sve religije. On i kršćanima i svima drugima daje slobodu ispovijedanja bilo kršćanske ili koje druge religije. Svakom čovjeku treba omogućiti da se prema vlastitom raspoloženju srca odluči za vjeru i vjerovanje. Milanski edikt nije samo edikt koji daje slobodu vjere nego i edikt koji daje slobodu savjesti. Na poseban način te točke vrijede za islamski svijet i budući dijalog koji će se s njima voditi jer kod njih promjena vjere još uvijek uzrokuje kaznu smrti, što znači da ovaj Edikt još uvijek nije prihvaćen i primijenjen", rekao je nuncij te zaključio kako je možda i u našoj povijesti bilo trenutaka kada je netolerancija imala svoju snagu i mjesto, ali u današnje vrijeme postoji sloboda savjesti i vlastitoga izbora.
      Zahvalu sudionicima, predavačima iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije te organizatorima uputili su srijemski biskup Đuro Gašparović, a napose domaćin, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar koji je pozvao na sudjelovanje na središnjoj proslavi Jubilarne godine, u Nišu, 20. i 21. rujna, kojoj će nazočiti poseban izaslanik novoga pape Franje, milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola. Zahvalu je izrekao i Dragan Novaković, pomoćnik direktora Kancelarije za vjere Vlade Republike Srbije.
      Dekan KBF-a u Đakovu, prof. dr. sc. Pero Aračić posebno je pozdravio studente Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu koji su sudjelovali u radu simpozija.

 

IKA/TU