MIROSLAV BULEŠIĆ PROGLAŠEN BLAŽENIM

      PULA (IKA/TU) – Na svečanom misnom slavlju u pulskoj Areni koje je predvodio Papin izaslanik prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato proglašen je blaženim vlč. Miroslav Bulešić, hrvatski svećenik i mučenik za vjeru.

      Kao uvod u svečanost euharistijskog slavlja tijekom kojeg je beatificiran Sluga Božji Miroslav Bulešić u Areni je održan predprogram.
      Program je započeo pjesmom „Zahvali" u izvođenju dječjih zborova „Egidije Bulešić" iz Vodnjana i „Marijine zvjezdice" župe sv. Petra i Pavla, ap. u Šumi , a potom su Apostoli mira izveli pobjedničku pjesmu ovogodišnjeg Uskrsfesta „Možeš nebo dotaći". Uslijedile su dvije skladbe u izvođenju „Putokaza" Now we are free i Na Rečini. Dječji zborovi su potom izveli pjesmu „Hoćemo Boga" koju su vjernici u Lanišću pjevali na pogrebu mučenika. U ovoj prigodi Klapa Motovun izvela je Psalam 31 iz kojeg je Miroslav Bulešić izdvojio redak „Ti si Bog moj, u tvojim je rukama sudbina moja". Tekst psalma prilagodila ne Anđela Jeličić, a uglazbio Bruno Krajcar. Putokazi su tijekom predprograma izveli i skladbe „O Isuse Izranjeni" i „Pjevaj hvale". Predprogram je završio pjesmom „Svjedok vjere" u izvedbi „Band aid blaženog Miroslava".
      Između pjesama čitale su se meditacije niza autora na temu života Miroslava Bulešića u prizmi Kristove muke. Autori meditacija su akademik Josip Bratulić, prof. dr. Darko Gašparović, Stjepan Lice, Daniel Načinović, mr. sc. Tomislav Rogić, prof. Evelina Rudan, mr. sc. Anđela Jeličić, vlč. Blaž Bošnjaković, s. Branka Matika, prof. dr. Ivica Raguž, mr. sc. Tanja Popec, te redovnice iz Karmela sv. Josipa u Đakovačkoj Breznici.

      Na svečanom misnom slavlju u pulskoj Areni koje je predvodio Papin izaslanik prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato blaženim je proglašen hrvatski svećenik i mučenik za vjeru sluga Božji Miroslav Bulešić.
      Nakon pjesme "Gospodine smiluj se" biskup porečki i pulski Dražen Kutleša zamolio je Papinog izaslanika da proglasi blaženim Miroslava Bulešića, nakon čega je ukratko predstavljen lik i životopis toga hrvatskoga mučenika kandidata za beatifikaciju. Biskup Kutleša je istaknuo, kako je jedini povod za nasilje koje je dovelo do Bulešićeve smrti bila činjenica da je Sluga Božji bio kršćanin i svećenik. Drugih objašnjenja nema, ni političkih, ni etničkih. Stoga njegovi progonitelji nisu imali nikakav drugi povod za opravdanje svoga zlodjela. Sveto je umro praštajući iz sveg srca svim svojim neprijateljima i progoniteljima. Svoj je mučenički život prikazao kao dragovoljnu žrtvu za Crkvu Božju, rekao je biskup Kutleša.
      Kardinal Amato svečano je zatim pročitao apostolsko pismo pape Franje i proglasio vlč. Miroslava Bulešića blaženim. Nakon čitanja bule na latinskom i na hrvatskom jeziku otkrivena je velika slika Miroslava Bulešića. Relikvijar novoga blaženika, tkanina natopljena krvlju, na liturgijski prostor donio je blaženikov brat Josip Bulešić. Relikvijar je predao porečko-pulskom biskupu u miru Ivanu Milovanu, za čijeg je mandata dovršen postupak za proglašenje blaženim Sluge Božjega Miroslava Bulešića. Biskup Milovan relikvijar je predao kardinalu Amatu, koji ga je potom blagoslovio, te mu iskazao čast, a narod je pjevao svečanu zahvalnu pjesmu "Budi hvaljeno". Blaženikovu sliku je otkrio Petar Matika iz Žminja, a Marko Grgić, župljanin župe sv. Antuna na čijem se teritoriju i događa proslava beatifikacije, podignuo je zastavu u čast novom blaženiku.
      U koncelebraciji na svečanoj misi beatifikacije su sudjelovali svi hrvatski biskupi, biskupi iz susjednih zemalja, redovnički poglavari te više od 670 svećenika. Na misi su pjevali zborovi grada Pule, zatim zbor iz rodne župe Miroslava Bulešića, te pjevači iz župa Trviž, Žminj i Umag. Ukupno je bilo oko 210 pjevača kojima ravna preč. Rudi Koraca, pročelnik dijecezanskog vijeća za liturgiju i crkvenu glazbu. Na kraju mise, nakon završetka popričesne pjesme, izvedena je i novoskladana himna blaženome Miroslavu Bulešiću.
      U liturgiji u Areni dominirala je crvena boja – simbol mučeništva, te motiv ljiljana koji je preuzet s mladomisničke štole Miroslava Bulešića – kao simbol čistoće i nevinosti.

      Nakon pročitane propovijedi Papina izaslanika na misi beatifikacije don Miroslava Bulešića, molitvu vjernika čitali su predstavnici župa koje su vezane uz novog blaženika Tatjana Antonić, župa Kanfanar, Pavle Milovan, Svetvinčenat, Mara Valić, Pazinski kolegij, Dario Čehić, Baderna, Stojan Rupena, Lanišće, s. Tajana Hrvatin, redovnica, Karmela Lazarić u ime rodbine, te Valter Kotlar, bogoslov. U prinosu darova su u narodnim nošnjama sudjelovali Antonio Otočan, Katarina Matijaš, Mihael Pekica i Ivana Peršić.
      Nakon pričesti otpjevan je zahvalni himan "Tebe Boga hvalimo", a potom je mjesni ordinarij izrekao riječ zahvale.
      Biskup Kutleša zahvalio je Bogu za dar prvoga beatificiranog svećenika Hrvata, žrtve komunističkoga režima. Izrekao je i zahvalu papi Benediktu XVI. i papi Franji što su vlč. Miroslava Bulešića uzdigni na čast oltara i našem narodu podarili još jednog blaženika. Također je zahvalio i predvoditelju slavlja papinu izaslaniku kardinalu Amatu, kao i svima nazočnim biskupima, posebno umirovljenim biskupima Antunu Bogetiću i Ivanu Milovanu, vicepostulatoru Vjekoslavu Milovanu, svećenicima i vjernicima. Hvala što ste ispunili Arenu, simbol mučeništva prve Crkve, rekao je biskup Kutleša, te svećenicima zahvalio što su u don Miroslava Bulešiću našli svoj uzor. Zahvalio je mjesnim i državnim vlastima i svima koji su pomagali u pripravi toga misnoga slavlja.
      Na kraju mise izvedena je novoskladana himna u čast novoga blaženika „Blaženom Miroslavu Bulešiću" za koju je tekst napisao Danijel Načinović, a uglazbio Branko Okmaca.
      Euharistijsko slavlje pjevanjem je uveličao združeni zbor od gotovo 210 pjevača kojeg su činili zborovi grada Pule, potom zbor rodne župe Miroslava Bulešića Svetvinčenta, pjevači iz župa Trviž, Žmilj i Umag. Zborom je ravnao pročelnik dijecezantskog vijeća za liturgiju i crkvenu glazbu preč. Rudi Koraca, a na orguljama pratio Branko Okmaca.
      U liturgijskom slavlju asistirali su bogoslovi iz Bogoslovije „Ivan Pavao II." Iz Rijeke i bogoslovi iz Biskupskog misijskog sjemeništa "Redemptoris Mater" iz Pule.
      Prema procjeni svečanoj misi beatifikacije nazočilo je oko 20 tisuća vjernika pristiglih iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Italije.

                                                                                       IKA

IKA

GLAS KONCILA NAJAVIO NACIONALNU PROSLAVU ZLATNOG JUBILEJA

      ZAGREB (IKA/TU) - Novinsko-izdavačka kuća Glas Koncila održala je konferenciju za medije u velikoj dvorani Sabornici Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu u srijedu 25. rujna, u povodu nacionalne proslave zlatnoga jubileja Glasa Koncila, koja će biti organizirana 1. listopada u Zagrebu.

      Na konferenciji su govorili mons. Ivan Miklenić, v. d. ravnatelja i glavni urednik katoličkoga tjednika Glas Koncila, i Branimir Stanić, glavni urednik mjesečnoga magazina Glasa Koncila Prilika.
      Govor o postanku i opstanku Glasa Koncila Stanić je započeo zgodnom anegdotom iz povijesti Glasa Koncila: "Kada je papa Ivan Pavao II. izabran za papu 1978. godine, neposredno nakon konklava održao je audijenciju za predstavnike medija. Na početku audijencije spontano je javno upitao: 'Je li tu i Glas Koncila?' Što je motiviralo danas blaženoga papu da od svih medija izdvoji Glas Koncila? Već je u to doba Glas Koncila u međunarodnoj crkvenoj javnosti bio poznat kao jedini koliko-toliko slobodan glas, u potpunosti neovisan od izravnoga utjecaja Komunističke partije".
      Stanić je primijetio da je Glas Koncila i na razini opće Crkve i zapadnih demokracija oduvijek bio "brend", a intervjue su mu rado davali ne samo duhovni velikani poput Josepha Ratzingera, već i zvijezde kao Franz Beckenbauer i tenor Luciano Pavarotti.
      Glavni urednik magazina Prilika podsjetio je na najvažnije datume iz povijesti Glasa Koncila, od 4. listopada 1962., kada je objavljen bilten Glas s Koncila koji su na ciklostilu počeli umnažati franjevci s Kaptola uz pomoć redovnica Družbe Naše Gospe; 29. rujna 1963., kada je list prerastao u dvotjedne novine, premda su ga partijci pustili na slobodu tek 4. listopada, te godine 1985., kada je Glas Koncila postao tjednik.
      List je s vremenom bio sve traženiji, pa je naklada, s početnih 40.000 primjeraka za božićne brojeve narastala i do 245.000 primjeraka. Pod urednikovanjem Vladimira Pavlinića, a kasnije i Živka Kustića, list je konstantno bio na društvenoj i državnoj vjetrometini, gdje su urednici bili proglašavani neprijateljima naroda. Četiri puta vlast je zaplijenila list, a mnogi bogoslovi i sjemeništarci pamte kako su do kasno u noć morali kidati nepoćudne stranice, baš kao što je to bila ona s prijevodom teksta iz L'Osservatore Romana o Alojziju Stepincu, rekao je Stanić, dodavši manje poznatu činjenicu da je i kardinal Josip Bozanić za vrijeme služenja vojnoga roka dva dana proveo u zatvoru jer su ga "uhvatili" s tim Glasom Koncila.
      No svi pritisci na Glas Koncila, primijetio je Stanić, kao da su samo ojačavali uredništvo, koje je bilo suorganizator velikih povijesnih događanja, poput proslave Trinaest stoljeća kršćanstva na hrvatskome tlu. "Teško je ne spomenuti da je Glas Koncila sustavno pripremao teren za hrvatsko osamostaljenje, a imao je ulogu i u procesu demokratizacije i u Domovinskom ratu", rekao je te podsjetio kako Glas Koncila nije uvijek prolazio glatko ni u nekim crkvenim krugovima. Optuživali su ga neki za katoličko ljevičarstvo i za progresizam, a jedan je utjecajni svećenik čak objavio knjižicu "Proigrana šansa Glasa Koncila", nakon koje je list ostao bez 25.000 pretplatnika.
      Govoreći o opstanku Glasa Koncila, posebno se osvrnuo na njegov put očuvanja neovisnosti: "Glas Koncila nikad nisu vodili parcijalni interesi neke skupine, već isključivo opće dobro. Nikada, naime, novine nisu radile u dosluhu s bilo kojom političkom vlasti ili s ekonomskim lobijima, i tako je ostalo do dana današnjega. Zbog toga je očuvao neovisnost. I zbog toga mnoge živcira. Stil Glasa Koncila je uvijek ostao isti: opće dobro, koje, jasno, ne može biti u interesu onima koji žele parcijalno dobro".
      Predstavljajući osobito zapažene rubrike lista, istaknuo je urednički komentar, u kojemu se "analizira uglavnom društvenu i političku stvarnost, čime se list svrstava u red ozbiljnih novina, koje po profesionalnim zakonitostima moraju imati ozbiljnu političku analizu tjedno".
      Uz kratki prikaz djelovanja nakladničke kuće Glas Koncila u aktualnom trenutku, Stanić je u svome zaključku posebno naglasio kako Glas Koncila nastoji zadržati socijalni element, a to znači biti blizak narodu u njegovim problemima.
      Mons. Miklenić novinarima je predstavio zlatnu godinu Glasa Koncila (4.10.2012 – 3.10.2013.), projekte koji su poduzeti tijekom njezina trajanja te je nazočne upoznao s događajima i programom nacionalne proslave zlatnoga jubileja Glasa Koncila.
      Istaknuo je da je dosad zaključen iznimno veliki posao digitalizacije svih stranica i svih brojeva Glasa Koncila od 1963. godine. U povodu jubileja novinsko-izdavačka kuća Glas Koncila objavila je komentare Glasa Koncila, i to iz razdoblja od početaka GK-a do uspostave višestranačke vlasti u Hrvatskoj. Komentari toga razdoblja naslovljeni su "Okovana Crkva u Hrvatskoj" i obuhvaćaju četiri sveska.
      Osim knjige "Pogledi u Glas Koncila", u kojoj su sabrani tekstovi o Glasu Koncila, biografije pokojnih djelatnika i suradnika te prikazani važniji trenuci iz povijesti GK-a, ovih dana iz tiska izlazi zbirka kratkih priča pod naslovom "Anđeli nikad ne odustaju". Između više od 250 priča najbolje za zbirku izabralo je stručno povjerenstvo, na čelu s Božidarom Petračem, predsjednikom Društva hrvatskih književnika.
      Govoreći o samoj nacionalnoj proslavi zlatnoga jubileja GK-a, koja se održava 1. listopada, mons. Miklenić je istaknuo da će ona započeti svečanom misom u 18 sati, koju će u katedrali, uz sudjelovanje apostolskog nuncija, većine hrvatskih biskupa, provincijala i drugih svećenika predvoditi kardinal Josip Bozanić.
      Proslava se nastavlja u dvorani Vijenac, u čijem će predvorju biti postavljena izložba 50 naslovnica GK-a. Kao govornici nastupit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, franjevački provincijal Željko Železnjak i dekan KBF-a dr. Tonči Matulić. Nakon multimedijske retrospektive Glasa Koncila kardinal Bozanić će uručiti zlatne plakete Glasa Koncila zaslužnim djelatnicima.
      U programu će sudjelovati predstavnici mladih iz FRAMA-e, Povjerenstva za mlade Zagrebačke nadbiskupije, Foruma plus, predstavnici studentskog pastorala te bogoslovi, a u glazbenom dijelu nastupit će oni kojima je GK izdao nosače zvuke: SKUD "Ivan Goran Kovačić", Bogoslovski oktet (sastav iz 2002.), Željka Marinović i Čedo Antolić, sa zborom "Hrid".
      Kao svojevrsni vrhunac proslave mons. Miklenić najavio je međunarodni znanstveni skup o Glasu Koncila, koji će se održati 25. studenoga ove godine. Više od 20 znanstvenika, među kojima su i gosti iz Rima, Ljubljane i Sarajeva, osvijetlit će doprinos Glasa Koncila crkvenom životu, zatim društveno-političko značenje Glasa Koncila, doprinos Glasa Koncila svijetu medija te nove izazove za Glas Koncila.

                                                                                       IKA

IKA

BISKUPI I DELEGATI NA SVEČANOSTI BEATIFIKACIJE MIROSLAVA BULEŠIĆA

    PULA (IKA/TU) – Na svečanom euharistijskom slavlju beatifikacije Sluge Božjega Miroslava Bulešića u Areni u Puli nazočit će tridesetak biskupa.

      Uz predvoditelja slavlja prefekta Kongregacije za kauze svetih kardinala Angela Amata i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, u koncelebraciji će biti i apostolski nuncij u Kuvajtu nadbiskup Petar Rajič. Uz domaćeg biskupa Dražena Kutlešu, u koncelebraciji će biti i gotovo svi hrvatski biskupi predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, apostolski nuncij u Kuvajtu nadbiskup Petar Rajič, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić, porečko-pulski biskupi u miru Antun Bogetić i Ivan Milovan, vojni ordinarij u RH Juraj Jezerinac, krčki biskup Valter Župan, šibenski biskup Ante Ivas, hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, varaždinski biskup Josip Mrzljak, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, požeški biskup Antun Škvorčević, križevački vladika Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, dubrovački biskup Mate Uzinić, te zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski. Također će biti nazočni i predsjednik BK BiH banjalučki biskup Franjo Komarica, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšić, predsjednik BK Slovenije i biskup Novog Mesta Andrej Glavan, celjski biskup Stanislav Lipovček, koparski biskup Jurij Bizjak i koparski biskup u miru Metoda Pirih, subotički biskup Janos Penzes kotorski biskup Ilija Janjić, tršćanski biskup Giampaolo Crepaldi i tršćanski biskup u miru Eugenio Ravignani.
      Nadalje, u koncelebraciji će biti i podtajnik Kongregacije za kauze svetih Rev. P. Bouslaw Turek, savjetnik Apostolske nuncijature u RH mons. Jean Francois Lantheaume, generalni tajnik HBK mons. Enzo Rodonis, zamjenik generalnog tajnika HBK mons. Fabijan Svalina, postulator Kauze i rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, vicepostulator mons. Vjekoslav Milovan, tajnik Apostolske nuncijature u Pragu mons. Mislav Hodžić, rektor Papinskog sjemeništa Lombardo mons. Tullio Citrini, Rektor papinskog poljskog zavoda mons. Boguslaw Kosmieder, delegat vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića generalni vikar mons. Luka Tunjić, delegat srijemskog biskupa Đure Gašparovića mons. Eduard Španović i delegat sisačkog biskupa Vlade Košića generalni vikar mons. Josip Ćorić. U koncelebraciji euharistijskog slavlja bit će i oko sedamsto svećenika među kojima i provincijali Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak, Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Ljudevit Maračić, Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Ante Tustonjić, Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Nikola Barun, Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa o. Vinko Mamić i Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca don Pejo Orkić, te rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić.
      Među uzvanica na slavlju će biti izaslanik predsjednika RH dr. Stephen N. Bartulica, istarski župan Valter Flego, gradonačelnik Pule Boris Miletić, predstojnik Ureda državne uprave u Istarskoj županiji Draženko Janjušević, kao i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Filip Vučak i veleposlanica BiH pri Svetoj Stolici Slavica Karačić, kao i brat novog blaženika Josip Bulešić, te blaženikova rodbina.

                                                                                    IKA

IKA

XVI. SJEDNICA BISKUPA ĐAKOVAČKO-OSJEČKE CRKVENE POKRAJINE

      OSIJEK (TU) - Prvi puta pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa mons. Đure Hranića i prvi puta u Vikarijatu Osijek, 17. rujna održana je XVI. metropolitanska sjednica biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine.

      Sjednici je nazočio požeški biskup, mons. Antun Škvorčević, srijemski biskup mons. Đuro Gašparović te preč. Marko Loš, kancelar Srijemske biskupije, vlč. Goran Lukić, kancelar Požeške biskupije i preč. Drago Tukara, kancelar Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Tema XVI. metropolitanske sjednice

      Naglašavajući svoju radost što se XVI. metropolitanska sjednica biskupa slavonske pokrajine po prvi puta održava u Osijeku te podsjećajući na važnost Osijeka kao najvećeg grada Đakovačko-osječke nadbiskupije, nadbiskup Hranić medijske djelatnike uputio je da se tijekom proteklih sjednica usklađivalo partikularno pravo biskupija ove pokrajine. Tema ovog susreta bila je briga za bolesne i stare svećenike, a promišljalo se i o zajedničkim mogućnostima teološko-pastoralne i duhovne permanentne izgradnje svećenika pokrajine, kako bi se bolje upoznali te uspostavili bolju međusobnu suradnju, pojasnio je Hranić.

      Potom je izrekao zahvalnost papi Franji na povjerenju koje mu je ukazao povjerivši mu službu nadbiskupa te samim time i najmlađeg metropolita, kako po godinama tako i po biskupskom stažu. Zahvalio je i biskupima koji su ga podržali, a napose biskupima Metropolije na čiju će se bratsku pomoć oslanjati u daljnjem radu. „Naša važna zadaća je promicanje i nastavak već započete dobre suradnje. Puno toga nas zajednički povezuje i vidimo da je suradnja korisna i potrebna i za nas same i za naše biskupije. Stoga bih želio sa svoje strane učiniti sve da bismo tu suradnju što je moguće bolje i kvalitetnije nastavili“, rekao je nadbiskup Đuro i zahvalu uputio i mons. Marinu Srakiću, đakovačko-osječkom nadbiskupu u miru, koji će ubuduće nazočiti sjednicama, no ovoga puta bio je odsutan zbog privatnih obveza.

Pitanja medijskih djelatnika

      Novinare je zanimalo što je potaknulo biskupe da metropolitansku sjednicu otvore za javnost, a nadbiskup je pojasnio kako susreti biskupa nisu tajni već su većinom usmjereni na rješavanje unutarcrkvenih pitanja. S obzirom da je Osijek sjedište medija i medijskih kuća, činilo se da će praćenje ovog metropolitanskog susreta iziskivati manje truda medijskih djelatnika nego da se radi o sjednici u Đakovu; stoga je upućen službeni poziv, rekao je mons. Hranić i zahvalio novinarima i urednicima na odazivu. 

Crkva se bavi čovjekom i svime što se s njim događa

      Uočeno je kako se tijekom posljednjih mjeseci biskupi aktivno uključuju u društvena zbivanja te daju svoja promišljanja o događanjima u Vukovaru, zdravstvenom odgoju... Novinari su pitali mogu li se i dalje očekivati komentari biskupa na društveno-političku situaciju. „Crkva nije sama sebi svrhom i ne ostvaruje poslanje ukoliko se bavi isključivo svojim crkvenim pitanjima. Poslanje Crkve je svijet, ona je evanđeoski kvasac u svijetu, a konkretan čovjek put je Crkve te ga ona prati na svakom njegovom životnom koraku. U tom smislu mi prije svega pratimo čovjeka, nastojimo njemu ponuditi evanđeoski sadržaj, da to bude radosna, oslobađajuća vijest, da pružimo evanđeosku i duhovnu hranu kako bi se čovjek današnjice lakše suočavao sa svim izazovima i pitanjima“, rekao je Hranić i nastavio: „Biskupi kao građani i Crkva kao institucija imaju pravo reći svoje mišljenje o različitim društvenim pitanjima. Mi kada govorimo o društvenim pitanjima onda poučavamo i odgajamo svoje vjernike. I danas ćemo susresti da se Crkvu proziva za bavljenje politikom kada dotiče određena društvena pitanja, no vjerujem da smo dozreli do toga da shvatimo da to nije bavljenje politikom - jer se Crkva ne želi aktivno i neposredno baviti politikom; ali se bavi čovjekom i svim onim što se s tim čovjekom događa i u tom smislu prati i društvena kretanja i unosi glas evanđeoske mudrosti u društvenu stvarnost koju živimo.“

Problematika slavonskog sela

      Nastavljajući svoje promišljanje o osvrtu Crkve na društvena zbivanja, mons. Hranić iskoristio je prigodu skrenuti pozornost na problematiku slavonskog sela. Izdvojio je nedavne seljačke prosvjede koji su „samo vrh sante leda“ te puno dublju i ozbiljniju problematiku života na selu, na koju, kako je rekao „biskupi ne mogu ostati zatvorenih očiju“. „Kod seljačkih prosvjeda pokazalo se pitanje založiti se za čovjeka ili prednost dati kapitalu. Naime, politika koja gleda samo isplativost poljoprivredne proizvodnje, a naše seljake smatra samo pukim proizvođačima hrane koji moraju izboriti svoje mjesto u često neravnopravnoj borbi s velikima na tržištu, nije politika koja se zalaže za čovjeka. Selo za jedno društvo ima daleko veće značenje od gledanja na ekonomsku zaradu i profitabilnosti proizvodnje, ono nije samo tržišna kategorija, nego u sebi ima veliko društveno-socijalno značenje i obveza je svih nas, pa onda i Crkve, da sa svoje strane zaštitimo slaboga“, naglasio je mons. Hranić.  

      „Vidimo što se događa na selu – pogoduje se velikima, jakima, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva propadaju; događa se depopularizacija sela, mladost ne vidi budućnosti. Stoga, smatramo da je, osim pitanja profitabilnosti i konkurentnosti na tržištu, potrebno osmisliti strategiju razvoja koja se temelji na promicanju čovjeka i njegova dostojanstva. Potrebno je pomoći i podržati pravo na udruživanje i da se to udruživanje ostvari u pravednijem zakonu, potaknuti brigu za obrazovnu strukturu na selu, pomoći nadvladavanju usitnjenoga zemljišta, omogućiti pravedniju raspodjelu i druge reforme koje su potrebne, a poticaji više ne bi trebali biti socijalna kategorija već pravedni dodatak na rad odnosno solidarna pomoć zbog općega značenja proizvodnje hrane“, rekao je mons. Hranić.

Briga za svećenike i „lex Perković“

      Pitan da pojasni temu sjednice – brigu za stare i bolesne svećenike, nadbiskup Đuro uputio je novinare kako sve tri biskupije imaju domove za umirovljene svećenike. Đakovačko-osječka nadbiskupija i Srijemska biskupija imaju zajednički Svećenički dom u Đakovu, a Požeška biskupija izgradila je dom za svoje svećenike. Svećenici nemaju svojih obitelji, kada se razbole potrebno im je osigurati dostatnu bolničku, ali i kućnu njegu, pobrinuti se za župu na kojoj su djelovali, a kada odu u mirovinu nužno je osigurati im potrebna financijska sredstva. Nastojat ćemo organizirati i uskladiti skrb u svećeničkim domovima te postojeći financijski sustav doraditi i primijeniti na konkretne prilike u našim biskupijama, pojasnio je Hranić.

      Neizbježna je bila i društveno aktualna tema o sankcijama Hrvatskoj zbog slučaja „lex Perković“ te su biskupi bili pitani za komentar na prijepor između hrvatske Vlade i Europske Unije. „Svakako da se pokazuje da je bilo uopće veliko iznenađenje da je to ograničenje, klauzula donesena i pokazuje se da to nije bilo dobro ni razborito. Ustrajavanje na tome, iako Vlada vidi da su pogriješili, a sada su to već i otvoreno priznali, što na početku nije bilo tako, te ta sporost i odugovlačenje da se klauzula makne nanosi veliku štetu kredibilitetu Republike Hrvatske u međunarodnoj javnosti i mi ne možemo ništa drugo nego i zbog toga izraziti žalost“, rekao je mons. Hranić i nastavio: „No, drugo je pitanje, iako ne bih želio ulaziti u spekulacije, kome je bila potrebna i zašto je bila potrebna ta klauzula, što se željelo postići tom klauzulom? O tome bi se moglo razgovarati i raspravljati.“

Suradnja i komunikacija sa Srijemskom biskupijom

      Posljednje pitanje bilo je upućeno srijemskom biskupu, mons. Gašparoviću o životu i radu župa u Srijemu te suradnji sa Đakovačko-osječkom biskupijom. Odvajanjem Đakovačke i Srijemske biskupije, Đakovačko-osječka nadbiskupija nije odbacila Srijem te granice ove dvije biskupije nisu „tvrde“ otkada je Hrvatska postala neovisna, a Srbija ostala u svojim granicama, pa ni od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. „Nama je bilo vrlo drago i zahvalni smo Svetom Ocu da je prepoznao jedinstvo i zajedništvo Srijemske biskupije sa Đakovačkom i da je zato u Buli osamostaljenja ili ponovne uspostave Srijemske biskupije, koja je puno starija od Đakovačke i drugih biskupija, dopustio da Srijemska biskupija ostane sufragan Đakovačko-osječke crkvene pokrajine“, rekao je mons. Gašparović spominjući da su postojali i zahtjevi da Srijemska biskupija postane sufragan Beogradske nadbiskupije.

„Ne bih se složio s time da su granice ´tvrde´, da imamo problema iz Srijema dolaziti u Hrvatsku, to se nije događalo ni prije, a ne događa se ni sada nakon što je Hrvatska ušla u Europsku Uniju. Često iz Hrvatske dolaze k nama i svećenici i vjernici, pogotovo na pojedine proslave koje imamo u našoj Srijemskoj biskupiji“, rekao je srijemski biskup i istaknuo: „U konvenciji između Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije jedna od točaka je i razmjena svećenika i to je jedno čvrsto jedinstvo sa Đakovom, a Srijemska biskupija i naši vjernici uvijek su gledali prema Đakovu i prema Hrvatskoj.“ M. Kuveždanin

M. Kuveždanin

PAPA IMENOVAO MONS. NIKOLU ETEROVIĆA APOSTOLSKIM NUNCIJEM U NJEMAČKOJ

      VATIKAN (IKA/TU) – Papa Franjo imenovao je nadbiskupa Nikolu Eterovića, dosadašnjeg glavnog tajnika Biskupske sinode, apostolskim nuncijem u Njemačkoj, javio je Radio Vatikan.

      Za novog glavnog tajnika Biskupske sinode Papa je postavio mons. Lorenza Baldisserija koji je do sada obnašao službu tajnika Kongregacije za biskupe.
      Papa je također prihvatio odreknuće od službe, zbog navršene dobi predviđene Zakonikom kanonskog prava, kardinala Manuela de Castra na službu glavnog pokorničara i na njegovo mjesto imenovao kardinala Maura Piacenzu dosadašnjeg pročelnika Kongregacije za kler.

      Za novog pročelnika Kongregacije za kler imenovao je mons. Beniamina Stellu, dosadašnjeg predsjednika Papinske crkvene akademije. 
                                                                   IKA

IKA

OBITELJSKI DAN U NOVIM BANOVCIMA

      NOVI BANOVCI (TU) – Nedjelja nakon proslave crkvenoga goda Male Gospe u Novim Banovcima, 15. rujna 2013. godine i ove godine bila je posvećena obitelji. Ovaj susret obitelji okupio je veliki broj župljana u obiteljskom duhu. Misna nakana bila je za obitelji, njihovo dobro, jakost u poteškoćama, zajedništvu i jedinstvu, kako obitelji pojedinačno tako i Crkve kao obitelji. Misno slavlje je predvodio župni upravitelj vlč. Dušan Milekić.

      Vlč. Milekić je u svojoj homiliji govorio o Božjoj strpljivosti, milosrđu i ljubavi koja traži svoje stvoreno biće. Naše lutanje može naštetiti kako nama kao pojedincu tako može i teško povrijediti, rasturiti naše obitelji. Dozvolimo biti pronađeni od Gospodina i vođeni njegovom ljubavlju. Neka okrijepi naše obitelji, zaliječi mnoge rane sukoba, nesloge i nemira. Neka daruje jakost da jedni drugima opraštamo i sačuvamo obiteljsko jedinstvo. Mi treba da se ovdje u domu Božjemu prepoznajemo kao jedna obitelj okupljena oko svoga dobrog Oca.

      Po završetku mise svi župljani okupili su se u dvorištu župe gdje je uz osvježenje bio pripravljen paprikaš kao i mnoštvo kolača.

      Nakon zakuske druženje je nastavljeno uz razgovor, sportske aktivnosti kako mlađih tako i starijih. Susret obitelji trajao je do kasnih popodnevnih sati.

      Slavlje je ostavvilo lijepe dojmove svima koji su u njemu sudjelovali sa željom da se ovaj dan obitelji i dalje nastavlja organizirati.

                                                                             Dušan Milekić

Dušan Milekić