Uznesenje Blažene Djevice Marije svečano je proslavljeno u katedralnoj župi

SR. MITROVICA (TU) - Na Svetkovinu Uznesena Blažene Djevice Marije euharistijsko slavlje u katedrali sv. Dimitrija, đakona i mučenika predvodio je župnik vlč. Marko Gregć.

Župnik je u homiliji vjernicima poručio kako trebaju nasljedovati Mariju u njezinom odnosu prema Bogu, ali i prema bližnjemu: „…njezin odnos prema Bogu kojemu se stavila potpuno na raspolaganje i odnos prema bližnjima koje je uvijek primjećivala u njihovoj potrebi, za nas su ogledalo u kojemu se možemo i trebamo ogledati želimo li kao Crkva, hodočasnički Božji narod, izvršiti svoje poslanje u ovom svijetu i vremenu i stići do onog cilja koji je Gospa, već postigla kao prva „u svom redu.“ Pridružujući se njoj i gledajući u nju i njezin primjer hodočašća s Bogom i prema Bogu do onog konačnog cilja koji se dogodio u uznesenju, možemo spoznati što nam je činiti da bismo mi, a s nama i čitavo čovječanstvo, mogli stići do uznesenja,“ poručio je vlč. Gregić.

Proslava Velike Gospe za mitrovačke vjernike započela je večernjom misom dan ranije, 14. kolovoza, u 19 sati u kapeli na Kalvariji. I na dan svetkovine vjernici su se u 8 sati također okupili tradicionalno na Kalvariji, jer je kapela posvećena Marijinu uznesenju.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije svečano je proslavljena u biskupijskom svetištu Gospe Snježne

TEKIJE(TU) - Svečanu svetu misu, koja je slavljena u 18 sati, predvodio je srijemski biskup mons. Fabijan Svalina. U koncelebraciji su bili vlč. Stjepan Šumanovac, župnik u Petrovaradinu i vlč. Dušan Milekić, župnik u Inđiji.

Biskup je u homiliji govorio o vrijednosti hodočašća osobito na Tekije u Jubilejskoj godini. Vjernici na ovome mjestu stoljećima pronalaze utjehu, oproštenje i mir, a  u ovoj godini tekijska crkva kao oprosna dobiva svoje puno značenje, jer Gospodin tu „briše grijehe, liječi rane, vraća nadu svakome srcu“. Pozvao je vjernike da, dok promatraju čudotvornu sliku Gospe Snježne, Gospe Tekijske, ne zaborave da je ona Majka koja nikad ne prestaje biti uz čovjeka. Ona nas prati na svim putovima i upućuje na svoga sina, koji je jedini izvor spasenja. Homiliju je završio ističući tri poruke današnjesvetkovine. Prva je radost i zahvalnost – naučiti zahvaljivati i veličati Gospodina i u malim stvarima svakodnevice. Druga poruka je nada u pobjedu života, jer mi vjerujemo u Kristovo uskrsnuće i Marijino uznesenje, koji govore i o našem putu u vječnost. I treća poruka je vjernost na našem putu. Put je naš život, a hodočasnik ne odustaje ni kada je put težak, jer vjeruje.

Hodočasnici iz različitih mjesta Srijemske biskupije ispunili su tekijsku crkvu, donoseći s pouzdanjem pred Mariju svoje molitve, te su se nakon misnog slavlja zadržali u osobnim pobožnostima.

Fotografije: Dražen Deranja

Zemunska župa Uznesenja Blažene Djevice Marije svečano je proslavila Veliku Gospu u petak, 15. rujna

ZEMUN (TU) - Središnje euharistijsko slavlje okupilo je veliki broj vjernika iz Zemuna i okolnih župa, koji su došli iskazati svoju pobožnost i zahvalnost Nebeskoj Majci.

Misu je predvodio je mons Đura Gašparović, srijemski biskup u miru, a u koncelebraciji su bili: mons. Josip Ivešić, generalni vikar Srijemske Biskupije i župnik u Rumi; preč. Marko Kljajić, župnik u Surčinu; fra Ilija Alandžek, gvardijan franjevačkog samostana u Beogradu, p. Benedikt Vujica i p. Ivan Šarčević, te domaćin mos. Jozo Duspara….

Biskup Gašparović je u homiliji naglasio, da kada razmišljamo o Mariji, ne gledamo samo lik na slici ili kipu u crkvi, gledamo ženu iz Nazareta, mladu djevojku koja je u tišini svoga doma čula Božji poziv i rekla: „Neka mi bude po tvojoj riječi.“  U toj jednostavnoj rečenici sabrana je sva veličina njezina života. Ona nije živjela u idealnim uvjetima, nije bila pošteđena trpljenja, nesigurnosti ili brige. Naprotiv, upoznala je bijeg u Egipat, tjeskobu kada je izgubila dvanaestogodišnjeg Isusa u hramu, bol majke koja gleda raspetoga sina, a kroz sve to, njezina vjera nije nikada posustala.

Svetkovina je proslavljena u ozračju radosti i zajedništva, a nakon svete mise vjernici su se zadržali u dvorištu župe u bratskom druženju. Župni god u Zemunu, koji se već tradicionalno slavi s velikom svečanošću, i ove je godine bio svjedočanstvo žive vjere i odanosti vjernika Majci Crkve, koja ih zagovara i prati na putu prema Gospodinu.

Svečanu svetu misu u 18 sati, predvodio je preč. Blaž Zmaić, koji je tom prilikom proslavio 50 godina svećeništva. S njim su u koncelebraciji bili: preč. Zdravko Čabrajc, dekan i župnik u Golubincima, preč. Berislav Petrović, župnik u Novom Slankamenu,  Ivica Živković, župnika u Hrtkovcima i domaćin mons. Jozo Duspara.

Raspored misnih slavlja na Veliku Gospu u petak, 15. kolovoza

Biskupijsko svetište Gospe Tekijske

• Sveta misa u 18 h, predvodi srijemski biskup mons. Fabijan Svalina
• Od 16:30 prilika za svetu ispovijed

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Zemun

Svete mise u: -  10 h – predvodi mons. Đuro Gašparović, srijemski biskup u miru

• 18 h – predvodi preč. Blaž Zmaić, župnik u Irigu, povodom pedesete obljetnice svoga svećeništva

Katedrala sv. Dimitrija, đakona i mučenika, Srijemska Mitrovica

• Misa večernjica uoči Velike Gospe (četvrtak, 14. kolovoz) misa u 19 h na Kalvariji
• Na Veliku Gospu (petak, 15. kolovoz): sveta misa u 8 h na Kalvariji i u 19 h u katedrali

Kolonija se otvara 22. kolovoza u 13 sati u Župi Našašća sv. Križa u Srijemskoj Kamenici

Ovo je peti saziv likovne koloniju  koju organizira Hrvatski kulturni centra Novi Sad u suradnji sa Svetištem Gospe Snježne – Tekije  i Srijemskom biskupijom, Župom Našašća sv. Križa Srijemska Kamenica, Spomen Zbirkom Jovana Jovanovića Zmaja  iz Srijemske Kamenice i Vodama Vojvodine, a pod pokroviteljstvom Grada Novog Sada Gradske uprave za kulturu, Kulturnog centra Novi Sad  i Središnjeg  državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na ovogodišnju koloniju prijavljeno je 25 sudionika. Oni će slikati Kamenički park, koji je glavni motiv kolonije.

Kamenički park je park u Srijemskoj Kamenici, koji od prosinca 2008. godine ima status spomenika prirode i pod zaštitom je države. To je najveći novosadski park, koji se nalazi na desnoj obali Dunava i zauzima površinu od oko 20 ha. Kamenički park zajedno sa Dvorcem Marcibanji-Karačonji  predstavlja nepokretno kulturno dobro kao prostorna kulturno-povijesna cjelina od velikog značaja. Dvorac je započeo graditi grof Ištvan Marcibanji, savjetnik Marije Terezije, koji je kupio kameničko vlastelinstvo od barona Ifelina 1758. godine. Polovicom 19. stoljeća preuzela ga je obitelj Karačonji  i u njezinom vlasništvu ostao je sve do kraja Prvog svjetskog rata. Grof Karačonji je želio u okolici dvorca izgraditi zelenu površinu po uzoru na engleske pejzažne parkove, te angažirao brojne stručnjake, kako bi svoju želju sproveo u djelo.

Kolonija će započeti u petak, 22. kolovoza okupljanjem umjetnika u 9 sati u Župi Našašća sv. Križa, te obilaskom Kameničkog parka. Svečano otvaranje bit će upriličeno u 13 sati.

Kolonija će trajati do 23. kolovoza, kada će svečano biti zatvorena u 14 sati.

Događaj se realizira uz potporu partnera: Udruženja Likovnih Umetnika „Likum“,  Kulturno-informativnog centar „Mladost“, Futog i Kulturne stanice Begeč, Kulturnog centara „Petefi Šandor“ u Novom Sadu, Udruženja građana „Srpsko-bugarsko prijateljstvo“ iz Novog Sada te Hrvatske matice iseljenika - podružnica Vukovar.

Župnik Župe Svih svetih u Irigu (Srijemska biskupija), preč. Blaž Zmaić, začasni kanonik i povjerenik Srijemske biskupije za školski vjeronauk, proslavio je u nedjelju, 10. kolovoza, u rodnoj župi u Starim Perkovcima svoju zlatnu misu – 50 godina svećeništva – pod geslom „Lijepo je biti čovjek, a još ljepše svećenik!“.

STARI PERKOVCI (IKA) - Kako 10. kolovoza 1975., na dan svoje mlade mise, u tadašnjim komunističkim vremenima kroz selo nije smjela biti održana procesija, za zlatnu je misu upriličena svečana procesija koja je krenula ispred njegove rodne kuće u Kolodvorskoj 21, kroz glavnu ulicu, do filijalne crkve sv. Ane. Kuće uz put bile su okićene najljepšim slavonskim ručnim radovima.

Ondje je uslijedilo svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio zlatomisnik u zajedništvu sa srijemski biskupom Fabijanom Svalinom, umirovljenim srijemskim biskupom Đurom Gašparovićem domaćim župnikom vlč. Josipom Blumenšajnom, umirovljenim svećenikom mons. Lukom Marjanovićem te župnikom i dekanom u Šidu preč. Nikicom Bošnjakovićem.

Na početku mise župnik Blumenšajn pozdravio je zlatomisnika istaknuvši kako je taj dan za župu dan velikog slavlja i zahvalnosti. Podsjetio ga je da je sve počelo upravo u toj filijalnoj crkvi prije 50 godina, kada je slavio svoju mladu misu, te zahvalio Gospodinu za sve milosti koje su po njegovim rukama došle do tolikih duša, ostavljajući dubok trag.

„Nebrojene su zasluge koje uživate kao najstariji svećenik Srijemske biskupije, i zato je nazočnost dvojice srijemskih biskupa na ovom slavlju uistinu veliko priznanje. Bili ste i ostali skroman čovjek kojem materijalno nikada nije bilo važnije od duhovnoga. Uvijek ste imali vremena za bližnje, za njihove radosti i tuge. Vaša riječ bila je riječ ohrabrenja, a prisutnost izvor nade. Svojim služenjem postali ste dio života ljudi kojima ste bili poslani. Dodirivali ste duše, ispunjavali srca, povezivali ljude i gradili zajedništvo kroz propovijedi, pastoralne aktivnosti, kateheze, pisanje knjiga i publikacija te obnovu župnih prostora. Bili ste i ostali most između neba i zemlje, a još više između Boga i ljudi. Hvala vam na tome!“, poručio je župnik, dodavši da je uz njegovu obitelj i rodbinu ponosna cijela župna zajednica. Uime župe uručeni su mu prigodni darovi.

Zlatomisnik se u uvodnom pozdravu prisjetio svoje mlade mise na kojoj je sudjelovalo oko 2000 vjernika, dodavši kako mu je ova zlatna misa 20.230 po redu koju slavi.

U homiliji biskup Svalina usporedio je život zlatomisnika sa životom sv. Lovre, mučenika i zaštitnika siromaha, Crkve, služenja i nepokolebljive vjernosti, čiji se blagdan slavio toga dana.

„Ova podudarnost nije slučajna – ona je božanski podsjetnik da svećenička služba nije moć ni privilegij, nego križ, vatra, žrtva i služenje do kraja, kako je pokazao i sv. Lovro. Zbog svoje vjernosti bio je mučen, ali s osmijehom i Kristovim mirom u srcu. On nas podsjeća da je svećeništvo stalna žrtva – umiranje sebi, izgaranje za druge, tiho izgaranje u molitvi, u propovijedima, u sakramentima, u pohodima bolesnima i potrebitima“, rekao je biskup, dodavši da u zlatomisniku prepoznaje duh sv. Lovre: „Nije tražio sjaj nego služenje, nije tražio priznanje, nego križeve“.

Zahvalio mu je na 45 godina služenja u Srijemu – tiho, skromno, ali plodonosno: „Rodna Slavonija i Perkovci podarili su ti vjeru, a Srijem polje tvoje službe. Tvoje svećeništvo postalo je most ne samo između regija, nego još više između Boga i ljudi. U izazovima nisi se povlačio. Tvoje blago su tvoji vjernici. Ovih 50 godina nisu samo broj, nego stalno predanje Bogu i ljudima. To je mučeništvo tišine kada se sve daje, a malo vidi; mučeništvo riječi kada si govorio istinu premda nije bila popularna; mučeništvo vjernosti kada si ostao uz Boga i onda kada su mnogi od tebe odustajali. Crkva na tebe gleda jer vidi živi oltar, živu žrtvu, živog svjedoka. Hvala ti za sve trenutke kada si bio sluga Kristov i sluga naroda.“

Na kraju mise preč. Zmaić zahvalio je Gospodinu, obitelji, rodbini, svećenicima koji su ga pratili u službi, župniku Blumenšajnu i svojim sumještanima na organizaciji slavlja, kao i župljanima iz Iriga koji su došli, među kojima je bilo i vjernika pravoslavne vjere. Na misi je pjevao župni zbor, a slavlje je nastavljeno zajedničkim ručkom u mjesnom domu.

Preč. Blaž Zmaić rođen je 3. veljače 1949., na blagdan sv. Blaža, u Starim Perkovcima, u uzornoj katoličkoj obitelji Josipa i Kate, kao jedno od petero djece. Za đakona ga je 1974. u Münchenu, pred oko 6000 vjernika, zaredio biskup Ćiril Kos, a za svećenika 1975., na svetkovinu sv. Petra, također biskup Kos u Đakovu. Nakon vojnog roka, 1977. došao je na prvu službu župnog vikara u Bošnjake. Od 1980. župnik je Župe Svih svetih u Irigu, gdje je 2000. proslavio srebrni jubilej – 25 godina svećeništva. Autor je dviju vrijednih knjiga, a treća je u pripremi.

Izvor: www.ika.hr

Fotografije: www.ika.hr i www.brodportal.hr