Vijesti
IZRAVNI PRIJENOS PAPINA BORAVKA U BRAZILU
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Boravak pape Franje u Brazilu moći će se pratiti u izravnom prijenosu putem vatikanske mrežne stranice
http://www.vatican.va/holy_father/francesco/travels/2013/papa-francesco-gmg-rio-de-janeiro-2013_it.htm, kao i mrežne stranice www.sat2000.it.
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Boravak pape Franje u Brazilu moći će se pratiti u izravnom prijenosu putem vatikanske mrežne stranice
http://www.vatican.va/holy_father/francesco/travels/2013/papa-francesco-gmg-rio-de-janeiro-2013_it.htm, kao i mrežne stranice www.sat2000.it.
U ponedjeljak 22. srpnja prijenos počinje u 20.30 sati po srednjoeuropskom vremenu. Nakon uvoda uslijedit će svečanost dočeka Svetoga Oca u zračnoj luci. U 00.30 sati bit će prijenos susreta pape Franje i brazilske predsjednice u palači Guanabara.
U utorak 23. srpnja od 20.30 sati moći će se pratiti misa otvaranja Svjetskog susreta mladih koju će predvoditi nadbiskup Rio de Janeira Orani Joao Tempesta.
U srijedu 24. srpnja na sat2000.it moći će se pratiti od 14.15 sati prijenos iz svetišta u Aparecidu, a potom misa koju će predvoditi papa Franjo.
U 20.30 sati kamere će ponovno biti u Rio de Janeiru gdje će Papa pohoditi bolnicu Sv. Franjo Asiški.
U četvrtak 25. srpnja od 14 sati u prijenosu će se moći pratiti blagoslov olimpijskih zastava, slijedi posjet barakaškom naselju Varginha (Manguinhos), a od 22.30 sati kamere će biti na Copacabani.
S balkona biskupskog dvora u Rio de Janeiru u petak 26. srpnja u 17 sati Papa će predmoliti Angelus. Od 22.30 sati kamere će ponovno biti na plaži Copacabana gdje će se održati pobožnost križnoga puta.
U subotu 27. srpnja od 13 sati bit će prijenos mise iz katedrale Sv. Sebastijana u Rio de Janeiru koju će predvoditi papa Franjo u zajedništvu s biskupima i svećenicima, uz sudjelovanje redovnika i redovnica te bogoslova. Bdjenje Pape i mladih počinje u 24 sata.
U nedjelju 28. srpnja od 14.30 sati bit će prijenos mise koju će predvoditi Papa, a nakon koje slijedi Angelus.
Susret Pape i volontera SDM bit će u 20.30 sati, a svečanost ispraćaja u zračnoj luci u 23.30 sati.
IKA
IKA/TU
MISA UZ POČETAK SVJETSKOG DANA MLADIH
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Najljepši dar koji možemo drugima dati je Kristova prisutnost. Mladenački zanos pokazuje lice mladog kršćanina koji se trudi ujediniti autentični kršćanski život s društvenim posljedicama evanđelja. Pozvani smo biti protagonisti novog svijeta. Siguran sam da ćete vi to činiti u svojim gradovima i u svojim zemljama, svijet treba mlade poput vas, tim je riječima nadbiskup Rio de Janeira Orani Joao Tempesta pozdravio stotine tisuća mladih, među njima i hrvatskih hodočasnika, koji su 23. srpnja navečer sudjelovali na misi kojom je označen početak Svjetskog dana mladih održanoj na plaži Copacabana, jednim od simbola Rio de Janeira.
Pozvani smo duboko živjeti vjeru u ovom vremenu pluralizma označenom mnogim pitanjima i promjenama, ali s oduševljenjem i dosljednošću onih koji puštaju da ih vodi Duh Sveti, rekao je nadbiskup Rija. Misijski put zahtijeva razlučivanje, utopiju, sanjare, ali također pomoć onih oko nas koji će nam pomoći prepoznati Božji glas. Pozvani smo graditi bratski svijet. Neka se svi osjete prihvaćenima od Krista, rekao je nadbiskup te dodao: Postoje mnoge barijere koje moramo srušiti, nepravde koje treba svladati. Gradimo mostove a ne zidove i prepreke. Vrijeme je da ponovno probudimo vjeru i nadu. Drukčiji svijet je moguć, zaključio je nadbiskup Tempesta.
Mladi su se na plažu Copacabana počeli okupljati već u ranim prijepodnevnim satima a u 15 sati po mjesnom vremenu je započeo službeni program s umjetničkim izvedbama, glazbenim točkama i molitvama. U sklopu programa zbor od stotinjak mladih izveo je himnu Svjetskog dana mladih. U 18 sati na pozornicu na Copacabani su doneseni hodočasnički križ i slika Gospe, simboli Svjetskog dana mladih. Ti simboli se nalaze u Brazilu još od rujna 2011. i prošli su kroz 250 biskupija u svim brazilskim državama. Proslava početka Svjetskog dana mladih potrajala je do 23 sata.
IKA
PAPA FRANJO DOPUTOVAO U BRAZIL
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) - Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u njegovo ime da osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u svakom srcu; i želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!" rekao je Papa na svečanosti dobrodošlice u palači Guanabara, istaknuvši kako će naš naraštaj biti na visini obećanja koje se krije u svakom mladom čovjeku kada bude znao dati mladima prostora
RIO DE JANEIRO (IKA/TU) – Papa Franjo doputovao je 22. srpnja navečer u Brazil, na svoje prvo međunarodno apostolsko putovanje, u prigodi 28. svjetskog dana mladih. Papu je u međunarodnoj zračnoj luci Rio de Janeira "Galeao/Antonio Carlos Jobim" dočekala brazilska predsjednica Dilma Rousseff. Iz zračne luke Papa se uz iznimno velike mjere osiguranja uputio avenijom de Evaristo da Veiga do palače Guanabara. Prolazak Svetog Oca razdragano je mnoštvo oduševljeno pozdravljalo a u jednom su trenutku u papamobil donijeli dječaka kojeg je Papa veselo poljubio. Na oduševljeni doček Papa je uzvraćao širokim osmjehom i pozdravljanjem mnoštva. U palači Guanabara Papa se susreo s predsjednicom Dilmom Roussef i najvišim predstavnicima brazilskih vlasti, kao i Diplomatskog zbora. "Brazil i njegovih 50 milijuna mladih dočekuju vas raširenih ruku", rekla je predsjednica Brazila na početku svoga govora dobrodošlice Papi, potvrdivši prijateljstvo i suradnju sa Svetom Stolicom u zalaganju za mir i pravdu. Predsjednica je rekla da se "borimo protiv zajedničkog neprijatelja u svim njegovim oblicima", koji je ustao protiv "ljudskog dostojanstva", podsjetivši na osjetljivost Brazila za ono vjersko, zahvaljujući također prisutnosti mnogih vjeroispovijesti na svom tlu. Rousseff je zatim istaknula da globalizacija itekako ima utjecaja na stanje u kojem se mnogi danas nalaze i obranu dostojanstva ljudi, spomenuvši u tome kontekstu one koji trpe, koji su bez posla, rašireno nasilje i borbu protiv siromaštva u Brazilu. Prije svega tu borbu vodimo zajedno s Katoličkom Crkvom koja nastoji učiniti sve što je u njezinoj moći da pomogne siromašnima, beskućnicima i zatvorenicima. Vjera nam danas pomaže rasti, istaknula je Rousseff, rekavši kako postoje novi izazovi, misleći pritom na protuvladine prosvjede koji se u posljednje vrijeme održavaju u Brazilu i pokušaje Vlade da odgovori na njihova očekivanja.
"U svojoj silnoj ljubavi i providnosti, Bog je htio da mi prvo međunarodno putovanje moga pontifikata pruži mogućnost da se ponovno vratim u Latinsku Ameriku, konkretno u Brazil, zemlju koja se diči svojim čvrstim vezama s Apostolskom Stolicom i svojim dubokim osjećajima vjere i prijateljstva koje ju je uvijek na jedinstven način vezivalo uz Petrova nasljednika. Zahvaljujem Bogu na tome dobročinstvu", rekao je Papa u svom prvom govoru u Brazilu. Naučio sam da onaj koji želi pristupiti brazilskom čovjeku mora uči kroz vrata njegova velikog srca; neka mi zato bude dopušteno u ovom trenutku nježno pokucati na ta vrata. Molim za dopuštenje da uđem i provedem ovaj tjedan s vama. Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u njegovo ime da osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u svakom srcu; i želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!", rekao je Papa, odgovarajući na dug i srdačan govor brazilske predsjednice.
Nakon što je pozdravio najviše predstavnike vlasti, Papa se posebno obratio brazilskim biskupima "na kojima leži zadaća vođenja Božjeg stada u ovoj velikoj zemlji i njihovim ljubljenim krajevnim Crkvama". "Ovim svojim posjetom želim nastaviti pastoralno poslanje Rimskog biskupa a to je utvrđivati braću u vjeri u Krista, hrabriti ih u svjedočenju razloga nade koja svoj izvor ima u Njemu i potaknuti ih da svima pružaju neiscrpna bogatstva njegove ljubavi".
Sveti Otac zatim je podsjetio na glavni razlog svoga posjeta: Svjetski dan mladih. "Došao sam susresti mlade iz čitavog svijeta, koji su privučeni raširenim rukama Krista Otkupitelja. Oni žele naći utočište u njegovu zagrljaju, blizu njegova srca, ponovno slušati njegov jasan i snažan poziv: 'Pođite i učinite mojim učenicima sve narode'", rekao je Papa. Mladi su prozor kroz koji budućnost ulazi u svijet. To je prozor i zato je to nešto što pred nas stavlja velike izazove. Naš naraštaj će biti na visini obećanja koje se krije u svakom mladom čovjeku kada bude znao dati mladima prostora. To pak znači: osigurati materijalne i duhovne uvjete za njihov puni razvoj; dati im čvrste temelje na kojima se može graditi život; jamčiti im sigurnost i obrazovanje da postanu ono što mogu postati; prenositi im trajne vrijednosti za koje vrijedi živjeti; zajamčiti im transcendentni obzor za njihovu težnju za istinskom srećom i njihovu kreativnost u dobru; predati im u baštinu svijet koji odgovara mjeri ljudskog života; probuditi u njima najbolje snage da postanu protagonisti svoje sutrašnjice i suodgovorni za sudbinu sviju. Tim stavovima već danas anticipiramo budućnost koja ulazi kroz prozor mladih, rekao je Papa.
Na kraju svoga prvog govora u Brazilu Papa je rekao: U ovom trenutku Papine se ruke šire da zagrle cio brazilski narod, u njegovu složenom ljudskom, kulturnom i vjerskom bogatstvu. Od Amazonije do pampe, od sušnih krajeva pa sve do Pantanala, od malih mjesta do metropola, neka se nitko ne osjeti isključen iz Papine ljubavi. Preksutra, ako Bog da, želim sve vas preporučiti Gospi od Aparecide, zazivajući majčinsku zaštitu na vaše domove i obitelji. Sve vas sada blagoslivljam. Hvala za dobrodošlicu!
IKA
IKA/TU
NOVE SLUŽBE I PREMJEŠTAJI U SRIJEMSKOJ BISKUPIJI
PETROVARADIN (TU) – Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović izdao je 15. lipnja 2013. godine i 3. srpnja 2013. godine dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika Srijemske biskupije.
PETROVARADIN (TU) – Srijemski biskup mons. Đuro Gašparović izdao je 15. lipnja 2013. godine i 3. srpnja 2013. godine dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika Srijemske biskupije.
Župnici i župni upravitelji:
Vlč. Stjepan Barišić, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnog upravitelja župe Presveto Trojstvo u Srijemskim Karlovcima.
Vlč. Marko Lončar, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveta Barbara, djevica i mučenica u Beočinu i župnog upravitelja župe Sveti Josip, zaručnik BDM, u Čereviću i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnikom župe Presveto Trojstvo u Srijemskim Karlovcima.
Vlč. Zdravko Čabrajac, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveta Katarina, djevica i mučenica, u Sotu i župnog upravitelja župe Sveti Mihael, arkanđeo u Erdeviku i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnikom župe Sveti Josip, zaručnik BDM, u Čereviću i župnim upraviteljem župe Sveta Barbara, djevica i mučenica, u Beočinu.
Vlč. Dušan Milekić, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Rođenje Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnim upraviteljem župe Rođenje Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima i danom 25. kolovoza 2013. župnikom župe Sveti Petar, apostol, u Inđiji.
Vlč. Nikica Bošnjaković, danom 18. kolovoza 2013., imenovan je župnim upraviteljem župe Sveta Katarina, djevica i mučenica, u Sotu i župnim upraviteljem župe Sveti Mihael, arkanđeo, u Erdeviku.
Župni vikar:
Vlč. Željko Štimac, danom 17. kolovoza 2013., razriješen je službe župnog vikara župe Uzvišenje svetog križa u Petrovaradinu 2 i danom 18. kolovoza 2013. imenovan župnim vikarom župe Presveto Srce Isusovo u Šidu.
Ostale službe i umirovljenja:
Preč. Stjepan Klaić, danom 25. kolovoza 2013., razriješen je službe župnika župe Sveti Petar, apostol, u Inđiji i danom 25. kolovoza 2013. umirovljen.
Biskupski ordinarijat Srijemske biskupije
Biskupski ordinarijat Srijemske biskupije
PREDSJEDNIK HBK O ULASKU REPUBLIKE HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU
ZADAR (IKA/TU) - Zadarski nadbiskup Želimir Puljić kao predsjednik HBK sudjelovao je na svečanosti u Zagrebu povodom ulaska Hrvatske u EU te se izjasnio o značenju toga događaja za našu zemlju i narod. "Crkva to doživljava kao ostvarenje sna bl. Ivana Pavla II. koji je tome najviše pridonio iz svijeta Crkve, kao i političara katolika koji su taj proces počeli. Hrvatska država i narod kao aktivni članovi veće zajednice imaju šansu boriti se i izboriti za zajedničke programe", kaže nadbiskup Puljić.
Ističe da Hrvatske, kao kulturalne, političke i društvene narodne stvarnosti, ne bi bilo da nije bilo Crkve. Crkva je sastavni dio njenog rasta, početka i hrvatskoga ponovnog osvajanja prostora slobode.
Mons. Puljić podsjeća da su hrvatski biskupi 2010. g. uputili Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u EU i ističe pozitivnost potrebnu podrške u europskoj asocijaciji. "Okvir ujedinjene Europe prisiljava narode da budu složni. Koliko toliko. Nije to lako. Ali ako su uspostavljena neka pravila, ako postoje zakoni i propisi koje svi moraju slijediti, to treba poštovati. Vodi se afera oko uhidbenog naloga. Ali ako su se europski narodi složili da nema zaštićenih i da je svaka država dužna isporučiti ljude, nema više azila jer si neke druge ideologije. To je pozitivno. Dakle, ne smije se više nitko nadati dobru, ako je činio zlo. U tom kontekstu Europa je dobra, kao organizacija, dobra je po zakonima, nekim usmjerenjima", rekao je nadbiskup Puljić. Uniju smatra faktorom stabilnosti za hrvatsku zemlju koja je u povijesti preživjela mnoga stradanja. "Gledajući pojedine narode u Europi, opaža se velika razlika između njih i Hrvatske. No drugi nisu ratovali sto godina, a Hrvatska je u samo pedeset godina proživjela tri velika rata. Druge zemlje nisu gubile ljude, nisu se uništavale. Zemlje koje su bile pošteđene ratnih nevolja su u prednosti. Ako Europa poživi još pedeset godina u miru, nisam pesimist. Ali pesimist sam ako se stavi naglasak samo na ekonomiju, a ne uzme čitav spektar ljudskog života. Netko treba zaustaviti odvlačenja ljudi s njihovih oranica, polja, mora. To nije budućnost Hrvatske. Treba strategija ravnomjernosti, zadržavanja ljudi na mjestima gdje jesu", smatra nadbiskup. Ističe zasluge prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji nije spomenut na svečanosti ulaska Hrvatske u EU. "Žao mi je da se nije našlo prostora i vremena da ga se spomene. On u nekim europskim političkim krugovima ne uživa neki ugled jer je stavio veliki naglasak na narodnu slobodu, narodnu neovisnost. To mnogi nadrieuropljani ne shvaćaju. Mi smo bili ugroženi. Mi bez slobode nismo mogli disati. Hvala Bogu da smo imali Tuđmana. Tu se neke stvari miješaju. Postoji i neka nivelacija koja ide prema tome da se kaže kako su svi jednako krivi i jednako zaslužni. Ili nisu zaslužni. Pa se stavlja na isti nivo i one koji su bili u drugim državama i drugim republikama Jugoslavije. To je loše, nije dobro, povijesno gledano", upozorio je zadarski nadbiskup.
Crkva je u Europi uspostavila odnose s državama da se zna što se od nje očekuje. "U zemljama Europske unije Crkva sve više diže glas. Crkva je jaka kao moralna snaga, kritička svijest. Crkva nije parlament niti ćemo ići u parlament. Mi smo božanska institucija koja je za narod, s narodom i pred svakim društvom, u svakom vremenu, brani ljudska prava. Jer osjeća kako se u novoj zajednici europskih naroda izgrađuje društvo bez Boga. Mi ne silimo parlamentarce da idu u crkvu, da vjeruju. Ali tražimo da se kao zauzeti ljudi zauzimaju za vjernike. Ne može se vjernika ignorirati, odstraniti. Dapače! I u donošenju zakona, oni su dužni prema sklopljenim Lisabonskim sporazumima kao parlamentarci i kao zauzeta politička tijela konzultirati i Crkve. To je veliki korak. Oni mogu izglasavati zakone, ali to ne znači da će Crkva šutjeti ako se nešto neprirodno proglašava zakonom", rekao je nadbiskup, podsjetivši na riječ bl. Ivana Pavla II. "Čovjek kao slobodno biće može stvoriti društvo bez Boga, ali znajte da će takvo društvo biti protiv čovjeka". "Mi smo proživjeli to društvo komunističke ideologije koje se nažalost još uvijek pojavljuje u svojim blažim ili jačim izdanjima - kao da mu Bog smeta ili ima krivu sliku o Bogu. Ne tjeramo da svi ljudi moraju vjerovati. Ali ne možemo prihvatiti da društvo stvara zakone i paradigme u kojima će se Boga prekrižiti. U tom kontekstu, pravno gledano, moramo pohvaliti hrvatsko društvo koje je s te strane, zahvaljujući ugovorima koje je sklopilo s Katoličkom Crkvom i drugim vjerskim zajednicama učinilo tako da je lijepo čuti od muslimana koji kaže kako je muslimansko pitanje najbolje riješeno u Hrvatskoj. Jednom sam rekao jednom predstavniku islama 'Volio bih da budete glasnogovornik da tako bude zaštićen moj brat kršćanin u Egiptu, Siriji i drugim arapskim zemljama gdje proživljavaju, da ga branite. To je pravo. Da društvo prepozna svoje građane ne samo po plaćanju poreza, nego i po dimenziji vjerovanja. Dati mogućnost ljudima koji vjeruju u Boga da budu autentični i slobodni", rekao je mons. Puljić. Pribojava se isključivog naglaska na ekonomiju u Uniji, koje može pridonijeti porastu nezadovljstva, ako ako se ne upletu i drugi elementi: kulturalni, vjerski, tradicionalni. U tom slučaju, EU može biti obogaćenje. "Volio bih vidjeti takvu Europu – kao bogatstvo naroda u kojem se svatko osjeća kod kuće, nije ugrožen, pridonosi što može. Nismo zadovoljni što se naglasak stavlja na nešto što nije nevažno - ekonomija nije nevažna, ali nije najvažnija. Ima nešto važnije. To su isticali pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. - kršćanske korijene i Europu koja je iz toga nikla", rekao je predsjednik HBK.
Podsjeća da su Europu stvarala svetišta: "Svetišta su bila mjesta gdje su se ljudi globalizirali. Svetišta su bila mjesta u kojima su se različiti narodi okupljali i tu se osjećali članovima jednog naroda, jedne Crkve. Bl. Ivan Pavao II. je iz svetišta povišenim glasom i pogledom uzviknuo: 'Iz svetišta Santiago de Compostela vičem tebi, stara Europo, pronađi svoje korijene, budi svoja!'". Crkva je od početka otvorena globalizaciji, kaže mons. Puljić. "Ako je itko pokušao globalizirati europsko i svjetsko i društvo, to je Katolička Crkva. Bilo je posebno biti katolik i kad nije bilo Europske unije. Kad katolik dođe u Ameriku, Australiju, Afriku, europske države, on se svugdje osjeća kod kuće, kad sretne svog brata katolika. Kad služim misu u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, ja sam kod kuće. Nemam osjećaj da sam stranac. U Crkvi nema stranaca", ističe mons. Puljić.
PREDSTAVLJENA SABRANA DJELA NADBISUPA MARINA SRAKIĆA
ĐAKOVO (IKA/TU) - U prigodi preuzimanja službe đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita Đure Hranića te u zahvalnosti Gospodinu za pastirsku službu nadbiskupa Marina Srakića, u prostorijama KBF-a predstavljena su 5. srpnja Sabrana djela mons. dr. Marina Srakića, đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita.ĐAKOVO (IKA/TU) - U prigodi preuzimanja službe novoga đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita Đure Hranića te u zahvalnosti Gospodinu za pastirsku službu nadbiskupa Marina Srakića, u prostorijama KBF-a u Đakovu predstavljena su 5. srpnja Sabrana djela mons. dr. Marina Srakića, đakovačko-osječkoga nadbiskupa i metropolita.
Podsjećajući na povod i tijek nastanka sabranih djela, imenovani nadbiskup Đuro Hranić obratio se mons. Srakiću, zamolivši ga da tu ediciju svojih sabranih djela u izdanju Nadbiskupskog ordinarijata i njihovo predstavljanje uoči sutrašnje primopredaje službe nadbiskupa i metropolita prihvati kao izraz iskrene i velike zahvalnosti svih svećenika, redovnika, redovnica, vjeroučitelja i svih vjernika Đakovačko-osječke nadbiskupije za njegovo 23-godišnje biskupsko služenje u njoj te kao izraz zajedništva. "Primite ovo izdanje i kao dar svih nas Vama dok Vas sa zahvalnošću i s ponosom što ste bili i ostajete naš nadbiskup pratimo u mirovinu te kao našu čestitku za Vaš sutrašnji 76. rođendan", rekao je mons. Hranić, dodavši kako su Sabrana djela plod nadbiskupova svećeničkoga, profesorskog i biskupskog teološkog rada, plod duha i uma tijekom dosadašnjeg svećeničkog i biskupskog služenja Crkvi, a time i simbol svega onoga čime je zadužio đakovačko-osječku i srijemsku Crkvu, požešku Crkvu i Crkvu u Hrvata.
O nastanku i sadržaju sabranih djela govorio je njihov urednik, mons. dr. Vladimir Dugalić, podsjetivši kako je ideja nastala prije 4 godine, kao izraz zahvalnosti ali i kao prigodni dar nadbiskupu Marinu o slavlju njegovih velikih jubileja: 50 godina svećeništva i 20 godina biskupske službe. Kako je istaknuo, namjera je bila izdati četiri knjige, ali vrlo brzo, nakon sakupljene prve građe, uvidjelo se da je to nemoguće te da građu treba razdijeliti na barem sedam knjiga. Daljnjim prikupljanjem uvidjelo se da i to nije moguće i tako je nastalo 11 knjiga. Prof. dr. Dugalić istaknuo je tri razloga izdavanja sabranih djela. Kao prvi naveo je zahvalnost nadbiskupu Srakiću za sve učinjeno, jer knjige svjedoče o ustrajnom, marljivom, samozatajnom, često mukotrpnom nadbiskupovu radu od početka njegova profesorskog i odgojiteljskog rada 70-ih godina prošlog stoljeća sve do biskupske i nadbiskupske službe, zbog čega predstavljaju svojevrsnu nadbiskupovu duhovnu ostavštinu svojoj mjesnoj Crkvi.
Nadalje, prva i jedanaesta knjiga značajan su doprinos boljem poznavanju i razumijevanju povijesti Đakovačko-osječke nadbiskupije, a druga, treća, četvrta i peta knjiga doprinos su hrvatskoj teološkoj misli, osobito području moralne teologije. Ujedno, želja je bila da one budu skroman doprinos u Godini vjere boljem poznavanju moralnog i socijalnog nauka Crkve. I na kraju, ostale knjige svojevrsna su kronika Nadbiskupije i svjedočanstvo jednog vremena, tj. što se događalo posljednjih 25 godina i što je učinjeno na području evangelizacije i duhovne i materijalne obnove Nadbiskupije. "Prikupljena građa objavljena je u 11 knjiga od kojih svaka priča svoju priču i tek kao cjelovit mozaik osvjetljavaju život i rad nadbiskupa Marina", rekao je mons. Dugalić, predstavivši ukratko svih 11 knjiga.
O knjigama je govorio i jedan od pisaca predgovora, prof. Mirko Ćurić, kazavši kako je objava 11 knjiga jednog autora, odnosno nadbiskupa Srakića, veliki povijesni trenutak i najveći izdavački pothvat u povijesti Đakova. Marijan Beljan, član Uprave Glasa Slavonije, istaknuo je kako su Sabrana djela životno tkanje nadbiskupa Marina, u kome svaka stranica ima svoje mjesto i svoje značenje. Zajedno imaju puno složeniju ulogu, ali i odgovornost, u religijskom, kulturnom, društvenom i inom životu naše zajednice".
Na samom kraju nazočnima se obratio i autor Sabranih djela, nadbiskup Marin Srakić, priznavši kako su ga na pisanje potaknuli bogoslovi kada se kao mladi svećenik vratio iz Rima. "Kad čovjek jedanput krene tim putem, posve je razumljivo da ga prati obveza pisanja i objavljivanja onoga što kao predavač istražuje, pronalazi, što predaje drugima, malom krugu studenata, a da to bude na dobro i drugih. Tako sam ja nekako spojio odgojiteljsku službu sa spisateljskom, a biskupsku, svećeničku službu s pisanjem", rekao je nadbiskup Srakić, zahvalivši svima koji su pridonijeli objavljivanju Sabranih djela, napose uredniku mons. Dugaliću. "Neka Gospod blagoslovi učinjeno i sve što treba učiniti, tako ćemo zaokružiti moju službu, ne samo službu nego zapravo dugi život, 76 godina. Čitali smo knjigu 'Lijepo je biti star' i mogu vam potvrditi – doista je lijepo biti star", rekao je nadbiskup Srakić.
IKA
IKA