NADBISKUP NIKOLA ETEROVIĆ, GENERALNI TAJNIK BISKUPSKE SINODE U RIMU, POSJETIO SRIJEM

PETROVARADIN, 27. kolovoza 2011. - U Biskupskom ordinarijatu u Petrovaradinu u subotu 27. kolovoza posjetio je srijemskog biskupa mons. Đuru Gašparovića nadbiskup Nikola Eterović, naslovni biskup Cibala (današnjih Vinkovaca), generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu, u pratnji vlč. Ivice Ivankovića Radaka i vlč. Mirka Štefkovića, tajnika Subotičke biskupije.

      PETROVARADIN, 27. kolovoza 2011. - U Biskupskom ordinarijatu u Petrovaradinu u subotu 27. kolovoza posjetio je srijemskog biskupa mons. Đuru Gašparovića nadbiskup Nikola Eterović, naslovni biskup Cibalije (današnjih Vinkovaca), generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu, u pratnji vlč. Ivice Ivankovića Radaka i vlč. Mirka Štefkovića, tajnika Subotičke biskupije.

      Nakon pohoda crkvi Svetoga Jurja u Petrovaradinu 1 i upoznavanja s njezinom poviješću gosti su se zadržali u bratskom razgovoru. Biskup Gašparović, uz nazočnost preč. Marka Loš, kancelara Srijemske biskupije, podsjetio je nadbiskupa o proceduri i događanjima prigodom ponovne uspostave drevne Srijemske biskupije 18. lipnja 2008. godine, prikazao je pastoralno djelovanje u Srijemskoj biskupiji i ukazao na konkretnu situaciju s obzirom na život i rad svećenika, redovnika, redovnica i  vjernika laika Mjesne Crkve u Srijemu na crkvenom području kao i planove pastoralnih događanja u župama Srijemske biskupije kroz novu pastoralnu godinu. Ujedno je predstavio nadbiskupu i brojčano stanje biskupije koja se proteže na 4.500 km² s granicama: rijeke Sava i Dunav i granica s Republikom Hrvatskom, a koja broji oko 50.000 vjernika katolika, 29 župa, 20 svećenika i 1 redovnik, 15 časnih sestara i 15 vjeroučitelja.

      Uslijedio je obilazak petrovaradinskih župa i Biskupijskog svetišta Majke Božje Tekijske, gdje su biskup Gašparović i Petar Pifat, čuvar Tekija, upoznali ugledne goste s povijesnim hodočasničkim značajem svetišta za vjernike Srijemske biskupije i drugih susjednih biskupija te povezanosti s Republikom Hrvatskom kao i s bogatom višestoljetnom kršćanskom hodočasničkom tradicijom svetišta.

      Nakon ručka domaćin i gosti su se uputili u obilazak Petrovaradinske tvrđave i drugih kulturnih znamenitosti Petrovaradina.

      Nadbiskup Eterović se zanimao kako se u Srijemskoj biskupiji primjenjuju izjave i odluke prošlih biskupskih sinoda u Rimu, posebno s obzirom na pastoralnom području. Biskup Gašparović je prikazao kako je do sada u Biskupiji praćen i konkretiziran rad sinodalnih zasjedanja u Rimu što će se događati i ubuduće.

                                                                                      Tomislav Mađarević

DRAGA GOSPA ILAČKA U LONDONU

PETROVARADIN, 26. kolovoza 2011. - Dokumentarni film "Draga Gospa Ilačka", koji je  nastao u produkciji udruge "Dr. Ante Starčević" iz Tovarnika, ovih dana dobio je poziv i obavijest o uvrštavanju u službeni program ovogodišnjeg Međunarodnog festivala kršćanskog filma u Velikoj Britaniji gdje će se natjecati za jednu od više vrijednih nagrada festivala i to u konkurenciji s filmovima iz različitih zemalja svijeta. Ovaj specifičan festival kakvih je malo u svijetu održat će se od 7. do 20. studenoga 2011. godine u Londonu. 

      PETROVARADIN, 26. kolovoza 2011. - Dokumentarni film "Draga Gospa Ilačka", koji je nastao u produkciji udruge "Dr. Ante Starčević" iz Tovarnika, ovih dana dobio je poziv i obavijest o uvrštavanju u službeni program ovogodišnjeg Međunarodnog festivala kršćanskog filma u Velikoj Britaniji gdje će se natjecati za jednu od više vrijednih nagrada festivala i to u konkurenciji s filmovima iz različitih zemalja svijeta. Ovaj specifični festival, kakvih je malo u

svijetu održat će se od 7. do 20. studenoga 2011. godine u Londonu, a nakon toga će se filmovi iz natjecateljskog programa prikazivati po drugim većim gradovima Velike Britanije. Time se želi ukazati na ovu vrstu filmskog stvaralaštva i poruke kršćanskih načela koje su upućene putem ovakvih umjetničkih radova i načina izražavanja.

     Film "Draga Gospa Ilačka" sažima metafiziku i mistiku sakralnoga i čovjekov ovozemaljski hod u traganju za smislom života. Tema hodočašća Gospi Ilačkoj otkriva povijest srijemskoga prostora, pojavu svete vode po Blaženoj Djevi Mariji i povezuje ovo svetište s Lurdom. Snimljen je na autentičnim mjestima i zabilježio je izjave svjedoka, dokumentarnu građu i ambijentalne vrijednosti ovoga hrvatskog prostora. Glazba se zasniva na originalnim tradicijskim instrumentima i melodici. Film je na Festivalu hrvatskih vjerskih filmova, održanom na Trsatu, 2010. godine, u konkurenciji od 38 filmova, proglašen najboljim te je dobio nagradu i za najbolju glazbu. Scenaristica filma je Nevenka Nekić, redatelj Branko Ištvančić, producent Antun Ivanković a glazbu je skladao Pere Ištvančić.

Više o festivalu (UK Christian Film Festival) na web adresi: www.ukcff.com

Više o filmu na web adresi: www.istvancic.com/draga-gospa-ilacka.htm

Trailer filma može se pogledati na web adresi: www.vimeo.com/14094006

Kontakt: Antun Ivanković, Udruga Dr. Ante Starčević, Marinka Petrušića 39

32249 Tovarnik, mobitel: 0981373227, e-mail: aivankovic.to@gmail.com

NAJAVA PROGLAŠENJA NOVOGA MARIJANSKOG SVETIŠTA U ŽUPI MOROVIĆ

Najavljujemo u Moroviću proglašenje novog Marijanskog svetišta u Srijemskoj biskupiji pod nazivom:

„SVETIŠTE MARIJE POMOĆNICE KRŠĆANA I DUŠA U ČISTILIŠTU“

za vrijeme svete mise 2. rujna 2011. u 11,00 sati.

      Morović je selo u Srijemu na ušću rijeke Studve u Bosut. U Srednjem vijeku bilo je to veliko imanje knezova Maroth (Morovića). U crkvenom pogledu Morović je već 1239. sjedište arhiđakonata, to jest crkvene adminisrativne jedinice, koja objedinjuje više okolnih župa. Na zamolbu kneza Ivana Morovića, godine 1414. župnik crkve Marijinog Uznesenja u Moroviću dobiva naslov i vlast prepošta. Podređeni su mu bili župnici Morovičkog arhiđakonata, to jest župnici župa oko Morovića. Tako je bilo do 1496. godine, kada je Morovićki arhiđakonat potpao pod Pečušku biskupiju. Turci 1528. zaposjedaju srijemske krajeve pa i Morović. Vladali su tim područjem sve do 1688. godine. Hrvatsko se katoličko stanovništvo pod Turcima dobrim dijelom održalo. Prvi opis Morovića nalazimo u službenom zapisniku vizitacije iz 1729. godine. U njemu vizitator uz mnoge druge podatke o mjestu i žiteljima, spominje i crkvu Velike Gospe na groblju, koju je gradio ugarski kralj Stjepan. Zapalili su je Tatari i bila je razorena 40 godina. Ponovno je podignuta. U crkvu su tada svake godine hodočastili vjernici iz bliza i daleka. Najveće hodočašće bilo je za Veliku Gospu. Vjernici su hodočastili u Morović i u vrijeme vladavine Turaka.

      Prvi upravitelji morovićke župe bili su franjevci iz Iloka, a prvi župnik koji nije bio redovnik, nego biskupijski svećenik, zvao se Petar Starešinić. Župnikom je imenovan 1761. godine. Dvadeset godina kasnije, godine 1781. morovička je župa odijeljena od Pečuške i pripojena Đakovačkoj biskupiji, a danas ponovno uspostavljenoj Srijemskoj biskupiji. Drevnu Srijemsku biskupiju iz prvih kršćanskih vremena ponovno je uspostavio Papa Benedikt XVI. 18. lipnja 2008. godine, odvojivši je od Đakovačke ili Bosanske i Srijemske.

      Morović se kao župa spominje daleke 1239. i 1332. godine. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velike Gospe) vrlo je dragocjen spomenik kulture iz 12. stoljeća. U njoj su otkriveni i tragovi romaničkog i gotičkog stila. Danas je registrirana kao spomenik kulture od iznimnog značaja. U selu je još jedna crkva, župna, sagrađena 1826. godine i posvećena svetom Roku, hodočasniku. Pokraj crkve je župna kuća građena 1799. Stalnog župnika Morović nema. Za potrebe vjernika katolika dolazi župnik iz župe Presvetoga Srca Isusova u Šidu. Danas je katolika tek nešto više od stotinu u pedeset kuća. Mnogi su u nedavnom Domovinskom ratu zamijenili svoje kuće i imanje sa Srbima pravoslavcima u Hrvatskoj ili ih prodali i otišli u strani svijet.

      Budući da je crkva na groblju u Moroviću jedan jedinstveni sakralni objekat, može se reći najvrjedniji na ovim prostorima Srijema, i još je uz to pod zaštitom države, kao iznimni kulturni spomenik, toliko je vrijedan da ga se ne smije prepustiti materijalnom i duhovnom propadanju. Poradi toga sadašnji župnik u Šidu vlč. Nikica Bošnjaković i upravitelj župa Morović, Kukujevci i Gibarac, uz podršku srijemskoga biskupa mons. mr. Đure Gašparovića, prionuo je sanaciji krova i tornja ove stare i značajne crkve, kao i osvjetljenju crkve sa sedam vanjskih reflektora.

     Uz materijalnu obnovu crkve, ovim dopisom se najavljuje i njezino proglašenje za novo Marijansko svetište u Srijemskoj biskupiji pod nazivom:

       „SVETIŠTE MARIJE POMOĆNICE KRŠĆANA I DUŠA U ČISTILIŠTU“.

Točan datum ovoga povijesnoga događaja biti će u Moroviću u petak 2. rujna 2011. godine za vrijeme svete mise u 11.00 sati. Upravo ova crkva na groblju iz XII. st. želi biti milosno Marijansko hodočasničko svetište svih živih kršćana - ekumenizam (Pomoćnica kršćana) i za sve naše vjerne mrtve, pokojne – duše u Čistilištu (Vječnost).

      Poštovana braćo svećenici, časne sestre, vjeroučitelji, vjernici laici, ovim dopisom imajte prvo saznanje o svetom događaju koji će se dogoditi u naznačeni dan u Moroviću.

      Dobro došli u Srijemsku biskupiju u Morović u uskoro novo progalašeno Marijansko svetište!

      Morović, na blagdan Sv. Ćirila i Metoda, 5. srpnja 2011. godine

                                                                           Vlč. Nikica Bošnjaković

                                                                             upravitelj župe Morović

HODOČASNIČKO SLAVLJE NA “VELIKE TEKIJE” U PETROVARADINU

                                             PETROVARADIN, 5. kolovoza 2011. - Tradicionalno hodočašće na „Velike Tekije“ u svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu proslavljeno je i ove godine na blagdan Snježne Gospe 5. kolovoza.  Slavlje je započelo u popodnevnim satima 4. kolovoza dolaskom na tisuće vjernika hodočasnika iz svih župa Srijemske biskupije, kao i iz Beogradske nadbiskupije, Subotičke i Zrenjaninske biskupije, Apostolskog egzarhata za vjernike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori te iz Hrvatske i drugih zemalja. Hodočasnici su pristupali sakramentu ispovjedi na hrvatskom, mađarskom i staroslavenskom jeziku.

      PETROVARADIN, 5. kolovoza 2011. - Tradicionalno hodočašće na „Velike Tekije“ u svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu proslavljeno je i ove godine na blagdan Snježne Gospe 5. kolovoza.  Slavlje je započelo u popodnevnim satima 4. kolovoza dolaskom na tisuće vjernika hodočasnika iz svih župa Srijemske biskupije, kao i iz Beogradske nadbiskupije, Subotičke i Zrenjaninske biskupije, Apostolskog egzarhata za vjernike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori te iz Hrvatske i drugih zemalja. Hodočasnici su pristupali sakramentu ispovjedi na hrvatskom, mađarskom i staroslavenskom jeziku.

      Večernju pontifikalnu misu, uz sudjelovanje nekoliko tisuća vjernika, predvodio je srijemski biskup mons. Đuro Gašparović u zajedništvu sa svim svećenicima biskupije, iz susjednih biskupija i iz Republike Hrvatske. Sudionike slavlja je pozdravio upravitelj Svetišta vlč. Stjepan Barišić, župnik u župi Uzvišenja svetog Križa u Petrovaradinu, naglasivši da se nalazimo na svetom mjestu gdje smo došli moliti, pjevati, obilaziti zavjet, ispovjediti se i zahvaliti Gospi Tekijskoj na pomoći i zagovoru. Biskup je u pozdravu i uvodu naglasio da tekijska crkva slavi ove godine 130 godina od posvete. Kroz taj dugi niz godina vjernici su hodočastili Gospi Tekijskoj, zahvaljivali joj za zagovor kod njezina sina Isusa Krista i molili za pomoć. “I mi smo večeras pozvani, rekao je predvoditelj, da zahvalimo Nebeskoj Majci za sva dobročinstva i da iznesemo naše potrebe i želje.”

      Prigodnu homiliju održao je preč. Božidar Lusavec, župnik u Beški i Maradiku, naglasivši na početku da je kroz dvadeset godina svake godine do danas hodočastio na Tekije, te je istakao da je u ovo predvečerje Gospe Snježne – Gospe Tekijske i “Velikih Tekija” zaželio podijeliti razmišljanje sa svim sudionicima slavlja. Navodeći razloge svojega hodočašća Lusavec je rekao da je došao zahvaliti Bogu i Mariji što su ga čuvali i pratili kroz život. “Vjerujem da ste i vi, nastavio je, bez obzira iz koje ste župe ili biskupije došli: Srijemske, Subotičke, Zrenjaninske, Apostolskog egzarhata, bez obzira kojem narodu i vjeri pripadali: katolici, pravoslavci, Hrvati, Mađari, Ukrajinci, Slovaci, Nijemci, Romi, Srbi... želite isto: zahvaliti Bogu i Mariji, skrušeno se ispovjediti i obratiti, zajedno slaviti, te zatražiti pomoć o zaštitu za budućnost. Stoga Gospo od Tekije, čuj naš glas ... moli, moli se za nas.” U nastavku homilije iznio je kratko povijesne podatke i nihovo značenje te važnost početka i nastavka slavljenja Gospe Tekijske. “Smatram, rekao je Lusavec, da je ovo svetište Gospe Tekijske samo znak narodima i pojedincima koji ovdje hodočaste, koji se ovdje mole, koji ovuda putuju na i s posla, idu na izlete ili s nekim drugim ciljem. Stoga ‘čovječe stani, ne idi malen ispod zvjezda. Ti si Božje stvorenje a oni drugi su ti braća. Nijedna ideja i ideologija, nijedna vjera, partija i cilj nisu dobri ako je kraj tebe u opasnosti tvoj brat’.  Zatim je propovjednik govorio o zavjetu, pokori i obraćenju: “Prvi korak na putu obraćenja je unutarnja promjene života u vjeri, korak susreta s Bogom da bismo dobili oproštenje. Krist je rekao: ‘Oprošteni su ti grijesi, ustani i hodi.’ Krist nas želi osloboditi da hodimo bez straha jer Isus sada i uvijek računa na nas malobrojne, pritisnute najrazličitijim nevoljama. Zato nam daje Mariju za majku  i zagovornicu, pomoćnicu kršćana, koja nikom nije odmogla ili učinila zla, već svjetli kao putokaz i najdivnije Božje stvorenje... Poziva nas da budemo svjetlo svijeta.“ Na koncu homilije Lusavec je poručio: „Marija želi svojom podrškom smanjiti zlo, ublažiti bol, vratiti vjeru, nadu i ljubav. A mi ne pristajmo uz zlo već uz dobro, budimo uz kršćanske istine, a ne uz izopačene. Ne gasnimo svjetla nego svijetlimo. Ne sustajmo, ne malakšimo. Budimo hrabri. To nije lako, zato molimo: ‘Zdravo Gospo od Tekije čuj naš glas, tebi zbor naš vijence vije moli, moli se za nas’!“

      Večernje slavlje, koje je izravno prenosio Radio Marija Srbije, završilo je tradicionalnom procesijom sa svijećama i slikom Bogorodice s djetetom Isusom u naručju, koju je princ Eugen Savojski, uvjeren da je Gospinim zagovorom izvojevana pobjeda nad Turcima, u znak zahvalnosti darovao petrovaradinskoj crkvi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, a koju je dotada kao svetinju nosio u ratne pohode i pred njom zazivao pomoć s neba za svoju vojsku. Nakon procesije upriličeno je klanjanje pred Presvetim u crkvi.

      Na blagdan Snježne Gospe 5. kolovoza više tisuća hodočasnika iz Srijema, Bačke, Banata, Beograda i Hrvatske pohodili su ovo najznačajnije srijemsko marijansko svetište. Već u ranim jutarnjim satima slavlje je počelo pobožnošću križnog puta, misama na mađarskom, njemačkom i staroslavenskom jeziku. Pontifikalno misno slavlje na mađarskom jeziku predvodio je subotički biskup mons. Ivan Penzeš a na hrvatskom jeziku nadbiskup i metropolit mons. Stanislav Hočevar. Misu su suslavili srijemski biskup mons. Đuro Gašparović i mons. Penzeš, te brojni svećenici iz Srijemske biskupije, kao i iz Bačke, Banata, Beograda i Hrvatske, uz sudjelovanje nekoliko tisuća hodočasnika.

      Na početku mise biskup Gašparović je pozdravio sve sudionike: predvoditelja misnog slavlja Hočevara, biskupa Penzeša, upravitelja svetišta i suradnike, sve svećenike, redovnike i časne sestre redovnice, đakone, bogoslove i sjemeništarce iz Srijemske biskupije, Beogradske nadbiskupije, Subotičke i Zrenjaninske biskupije, Apostolskog egzarhata za vjernike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori, te svećenike iz Republike Hrvatske, predstavnike Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Izvršnog Vijeća Autonomne pokrajine Vojvodine, Saveta Mesne zajednice „Petrovaradin“ s njihovim gostima, Zavoda za kulturu vojvošanskih Hrvata, Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, predstavnike Hrvatskog Nacionalnog vijeća, Demokratskog Saveza Hrvata Vojvodine, Hrvatskih, Mađarskih i Njemačkih kulturno prosvjetnih društava, članove pjevačkog zbora koji prati ovo misno slavlje, djecu i mlade i sve hodočasnike, te predstavnike medija posebno Radio Marije koji su prenosili misno slavlje.

      U homiliji nadbiskup Hočevar je rekao: „Blažena Djevica Marija uvijek iznenađuje. Boraveći u ovom svetištu Majke Božje Tekijske, na ovom povjesnom tlu, osjećamo njenziu prisutnost i izražavamo joj veliku zahvalnost za sve što nam je kao zagovornica učinila. Pred njezino majčinsko lice izričemo svoje prošnje i molbe i s pravom sinovskom ljubavlju očekujemo od nje majčinski zagovor jer ona nije nikoga napustila koji se njoj utekao. “Sve vas pozivam, rekao je predvoditelj, da ovo što smo ovdje u Božjoj riječi čuli provodimo u djelo. Prije svega čuli smo da mudrost sama sebe slavi, mudrost koja boravi u nama nužno propovijeda i svjedoči. Pozvani smo da i mi budemo ispunjeni mudrošću, jer Bog želi danas po nama svedočiti svoju mudrost. Zato Bog kaže Blaženoj Djevici Mariji da se nastani u njegovu narodu. Danas nam po zagovoru Nebeske Majke Bog nam poručuje da smo mi vjernici obavezni otvoriti svoja srca da u nas može ući utelovljena Božja mudrost. Marija želi boraviti u našim srcima i domovima. Sada smo mi na ovom prostoru u ovo povijesno vrijeme obavezni ispuniti našu zadaću da nijedan pripadnik Crkve, da nijedan  kršćanin ne bi bio bezbrižan, da ne bi bio bez odgovornosti,  da ne bi bio bez ljubavi. Trebamo čitavo svoje biće, svoj razum, svoje sposobnosti dati na raspolaganje velikim Božjim spasenjskim nacrtima. Neka svako bude spreman da, kao Blažena Djevica Marija, tolikom pažnjom  čuva i razmatra Božju riječ. Samo ako budemo nutarnje budni i spremni, onda ćemo čuti od Boga kojim putem trebamo krenuti. Zato je naš život jedno hodočašće u snazi Božjeg Duha. Zadaća je svakoga od nas da idemo u susret jedni drugima i sve godine našega života imaju smisla ako idemo u susret bližnjima. Pozvani smo da činimo prvi korak prema bližnjima da bismo donosili pozdrav Božjeg Spasenja. Majka Božja uvijek donosi Isusa i u njezinoj blizini uvijek se stvaraju čudesa. Ljudi opterećeni strahom i grijehom dolaze Majci Božjoj, a i mi smo zato danas ovdje, da bismo u njezinoj blizini mi i naša budućnost bili oslobođeni straha,  naših grijeha i našega beznađa, potakao je nadbiskup. ” Pitam se sada, potakao je Hočevar, zašto se u današnje vrijeme ne radujemo blizini Isusa Krista, zašto smo hladni, bez ohrabrenja i oduševljenja. Promijenimo se i donosimo jedni drugima spasenje, Isusa Krista, ne zaboravimo naše bližnje, budemo volonteri Božjeg kraljevstva, da budemo tamo gdje je najpotrebnije.”

Na koncu homilije nadbiskup je poručio: „U susret hrlimo Velikoj Gospi da ne živimo bez nade i bez smisla. Sad idemo u našu životnu budućnost, jer Blažena Djevica Marija prati svakog od nas i pruža majčinsku ruku da bismo sretno došli do cilja. Želim svima vama da biste svojim životom došli do gorja do kojeg je stigla i Marija. Neka bude veliko jedinstvo među svima koji vjeruju u Nebesku Majku i njezinog sina Isusa Krista. Neka se ostvari veliko pomirenje i zajednički život među svim narodima, jezicima i kulturama, jer upravo Marijina majčinska ljubav omogućuje osobnu svetost u Isusu Kristu i razumijevanje sa svima.“

      Na koncu mise biskup Gašparović je blagoslovio sredstva komunikacije uključivši i Radio Mariju kao početak rada predajnika u Vrdniku koji donosi program u Vrdnik, Irig, Rumu, Srijemsku Mitrovicu i okolna mjesta.
      Hodočasničko slavlje "Velikih Tekija" zaključeno je večernjom misom u Svetištu Gospe Tekijske koju je predvodio preč. Tomislav Kovačić, dekan i župnik u Srijemskoj Kamenici.

                                                                                Tomislav Mađarević

Tomislav Mađarević

PRIPREMA CRKVE U MOROVIĆU ZA VELIKU SVEČANOST POVODOM PROGLAŠENJA NOVOG MARIJANSKOG SVETIŠTA

MOROVIĆ,  19. kolovoza 2011. - Župa Morović se spominje daleke 1239. i 1332. godine. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije vrlo je dragocjen spomenik kulture iz 12. stoljeća. U njoj su otkriveni i tragovi romaničkog i gotičkog stila. Danas je registrirana kao spomenik kulture od iznimnog značaja. 

      MOROVIĆ, 19. kolovoza 2011. - Župa Morović se spominje daleke 1239. i 1332. godine. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije vrlo je dragocjen spomenik kulture iz 12. stoljeća. U njoj su otkriveni i tragovi romaničkog i gotičkog stila. Danas je registrirana kao spomenik kulture od iznimnog značaja. U selu je još jedna katolička crkva, župna crkva Svetog Roka, hodočasnika, sagradjena 1826. godine. Župni upravitelj župe Morović je župnik u župi Presvetog Srca Isusova u Šidu vlč. Nikica Bošnjaković.

      Budući da je crkva na groblju u Moroviću jedan jedinstveni sakralni objekat, može se reći najvrjedniji na ovim prostorima Srijema, i još je uz to pod zaštitom države Republike Srbije, kao iznimni kulturni spomenik, toliko je vrijedan da ga se ne smije prepustiti materijalnom i duhovnom propadanju. Poradi toga sadašnji župnik u Šidu vlč. Bošnjaković i upravitelj župa Morović, Kukujevci i Gibarac, uz podršku srijemskog biskupa mons. Djure Gašparovića, prionuo je sanaciji krova i tornja crkve, kao i spoljašnjem osvjetljenju crkve.

      U ljetu 2009. godine započeli su radovi na sanaciji cjelokupnog krova katoličke srednjovjekovne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Moroviću. Dolaskom župnika Bošnjakovića u Šid i Morović, započinje intezivna aktivnost u pripremi sanacije ove crkve. Župnik posjećuje predsjednika Mjesne zajednice Morović Miladina Pinića i dogovara plan izrade glavnoga projekta sanacije ove crkve iz 12. stoljeća. Također odlazi na dogovor župnik i gosp. Pinić srijemskom biskupu Gašparoviću o planovima za obnovu ove crkve. Uz svesrdnu podršku srijemskog biskupa, sljedeći korak bio je odlazak Ministarstvu vjera u Beograd gosp. dr. Tomislavu Brankoviću, koji je u službi rukovodeće grupe za odnose s crkvama i vjerskim zajednicama pri ovom Ministarstvu. Gospodin Branković u ime Ministarstva vjera preporučuje idejni projekat dr. Bogoljubu Šijakoviću koji pozitivno odobrava 18.000,00 eura, za sanaciju krovišta crkve, tako da je tijekom ljeta 2009. godine obnovljen stari krov s novim bakarnim romboidnim pločama. Te iste godine izvršeni su i radovi unutar crkve gdje je obijen stari vlažni malter, a sve je to radjeno pod budnim okom dipl. ing. i arhitekta Miroslava Fodore, nadzornog organa.

Tijekom 2010. godine nastavljeno je sa sanacijom kupole tornja ove crkve gdje je stavljen novi bakar.

      Budući da se crkva nalazi na ulazu u selo Morović na katoličkom groblju, te ne postoji nikakvo osvetljenje, nužno se pokazala potreba osvetljenja ove crkve, sada obnovljenog spomenika kulture, a u prilog skorašnjeg proglašenja ove crkve za novo marijansko svetište. Tako je Elektrovojvodina Srijemska Mitrovica, filijala Šid, donirala dva betonska stupca od 9 metara i sav posao oko priključka struje, a župljani župe Morović su kupili sedam reflektora i sav drugi potreban materijal. Crkva sada noću svijetli prekrasnim sjajem osvijetljena sa svih strana.

      Do velikog i svetog dana 2. rujna 2011. godine još puno ima posla u pripremi za povijesno proglašenje novog hodočasničkog marijanskog svetišta "Marije pomoćnice kršćana i duša u čistilištu ".

                                                                                          Suzana Darabašić

Suzana Darabašić

PROSLAVA VELIKE GOSPE U ZEMUNU

ZEMUN,15. kolovoza 2011. - U župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“ u Zemunu proslavljena je svetkovina Velike Gospe 15. kolovoza. Toga dana na dvije svete mise crkva je bila premala da primi sve vjernike.

ZEMUN,15. kolovoza 2011. - U župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije“ u Zemunu proslavljena je svetkovina Velike Gospe 15. kolovoza. Toga dana na dvije svete mise crkva je bila premala da primi sve vjernike.

Slavlje je započelo prijepodnevnom svetom misom koju je predvodio pater Ivan Cvetković iz zemunskog franjevačkog samostana u koncelebraciji sa još nekoliko svećenika. Propovjed je, u najvećoj mjeri, bila usmjerena na to da kršćani koji zaista žive svoju vjeru razmišljaju o tome da ne treba strahovati za svoj život već kao Blažena Djevica Marija na svaki Božiji poziv odgovoriti sa “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj”.

Poseban značaj za župljane Zemuna bilo popodnevno svečano euharistijsko slavlje  koje je predvodio bivši zemunski župnik mons. mr. Antun Kolarević svećenik u miru, on je, na prepoznatljiv način, nagradio župljane izuzetno sadržajnom propovjedi. Osnovna misao koja je tom prigodom bila upućena vjernicima kao podsticaj na razmišljanje bila je da Bog želi da svaki kršćanin sljedi primjer Velike Gospe koja je uvjek bila spremna žrtvovati se za potrebe svojih bližnjih i širiti mir gdje god se nalazila. Popodnevno euharistijsko slavlje svojom nazočnošću osobito je uveličao Preuzvišeni gospodin Mons. Orlando Antoninij, nadbiskup  Apostolski Nuncij Svete Stolice u Beogradu Prije izlazne pjesme koja je na blagdan Velike Gospe po tradiciji pjesma “Zemunskoj Gospi” monsinjor Orlando Antonini se obratio vjernicima i tom prigodom izrazio osobito zadovoljstvo što  je bio u prilici da u ovoj, kako je rekao, prekrasnoj crkvi, podjeli sa njima ugođaj ovog velikog blagdana. Nakon toga mu je sestra Ozana kao znak pažnje i sjećanja na ovaj dan predala sliku sa motivom Zemunske župne crkve a dvije djevojčice, uz recitaciju, bukete cvijeća od kojih je jedan bio namjenjen prečasnom Antunu Kolareviću. Na samom kraju popodnevne svete mise, domaći župnik, vlč. Jozo Duspara, zahvalio je prvenstveno njegovoj ekselenciji Nunciju što je izrazio želju da sa župljanima Zemuna podjeli radost okupljanja oko lika Blažene Djevice Marije kao i svima koji su na bilo koji način uložili svoje vrijeme ili trud da bi ovaj dan bio proslavljen na ovako ugodan i svečan način. Zbor  „Svete Cecilije“ i ovoga puta je uveličao oba euharistijska slavlja učinivši ih još svečanijima. Predivni cvijetni aranžmani koji su krasili oltar i cijelu crkvu i ovoga puta su bili djelo ruku sestre Ozane.

Nakon toga, svi župljani su u crkvenom dvorištu mogli da se okrepe uz zakusku i osvježenje razmjenjujući utiske. Druženje je nastavljeno do kasnih večernjih sati. Blagdan Velike Gospe je, dakle, i ove godine obilježen svečano i uz blagoslov naše Nebeske Majke.

                                                                                     Lukinović Danijela