SOT (TU) – Vjernici svih srijemskih župa i filijala kojima upravlja vlč. Nikica Bošnjaković okupili su u nedjelju, 20. listopada u Župi Sot, na drugoj duhovnoj obnovi ove godine, koju je vodila s. Ljubica Josić iz Zagreba u pratnji s. Marije Ivić iz Tovarnika, obje pripadnice Družbe Kraljice svijeta.

Susret je započeo molitvom pred slikom Milosrdnog

Isusa te kipom Blažene Djevice Marije. Potom je uslijedilo predavanje s. Ljubice Josić, podijeljeno na dva dijela. U prvom dijelu tema je bila Božje milosrđe. Sestra je govorila o očitovanju Božjeg milosrđa u Svetom pismu, još od samih početaka svijeta, jer već je stvaranje prvi izraz tog milosrđa, osobito stvaranje čovjeka. Kao vrhunac Božjega milosrdnoga djelovanja istaknula je dolazak Isusa Krista na zemlju, da bude s nama u svemu jednak osim u grijehu. Dodala je kako smo ga svojom nevjerom i grijehom prikovali na križ, ali nam je milosrdni Bog ostavio ispovijed, svetu misu, molitve i Sveto pismo, kako bi nakon svakog pada u grijeh mogli ustati i krenuti ispočetka s pouzdanjem u Boga u njegovo milosrđe. Prvi dio obnove zaključila je istaknuvši Mariju kao uzor u pouzdanju i vjernosti Bogu te Bibliju kao knjigu Božjega milosrđa koju bismo trebali više čitati i proučavati.

Drugi dio obnove bio je posvećen primjerima iz osobnog vjerničkog iskustva, kada je s. Ljubica s okupljenima podijelila kako je postala redovnica, u čemu ona vidi djelovanje Božjega milosrđa. Ispričala je više primjera iz svoga života, kako onih prije redovništva, tako i onih nakon ulaska u samostan, u kojima je prepoznala snažno Božje djelovanje te je svaki put naglasila kako je u svemu bitna vjera. Svi dobivamo križeve i prolazimo kroz kušnje kako bi se očitovala snaga naše vjere, rekla je s. Ljubica, dodavši koliko je važan vjerski kontinuitet da bi u trenucima kušnje mogli ostati Bogu vjerni, te kako bi imali povjerenja u njegovo milosrđe koje svaku situaciju okreće na dobro.

Nakon primjera iz vlastitog života sestra je ostavila vremena za pitanja i komentare. Duhovna obnova završila je u 18 sati misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Katarine, djevice i mučenice.

Ana Hodak

ZAGREB (TU/IKA) – Plenarno, 59. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 16. do 18. listopada 2019. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vojni ordinarij Tomo Vukšić, srijemski biskup Đuro Gašparović i subotički biskup Ivan Penzeš.

Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja nadbiskup Puljić posebno je pozdravio i izrazio dobrodošlicu novom apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj nadbiskupu Giorgiu Lingui poželjevši mu plodnu i uspješnu misiju u našoj zemlji. Zaželio je dobrodošlicu i novom članu Hrvatske biskupske konferencije imenovanom varaždinskom biskupu mons. Boži Radošu sa željom da njegov rad bude plodan i blagoslovljen. Predsjednik HBK ujedno je zahvalio dosadašnjem varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku za sve dobro što je učinio u biskupiji i u konferenciji napose za višegodišnje vodstvo Hrvatskog Caritasa.

Nakon prihvaćanja zapisnika s prošlog zasjedanja biskupi su upoznati s prijedlogom Kurikula katoličkih škola i odobrili su njegovu provedbu. Naime, predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević potaknuo je uključivanje katoličkih škola u reformu kurikula kako bi se definirale posebnosti i istaknuo identitet katoličkih škola. U tome smislu prošle godine osnovano je Povjerenstvo za izradu plana i programa u katoličkim školama koje je priredilo dva dokumenta. Jedan sadrži opće dopune kurikula za potrebe katoličkih škola, a drugi dopune kurikula za svaki pojedini nastavni predmet u čijoj su izradi sudjelovali učitelji i nastavnici katoličkih škola. Probna provedba dopunjenih kurikula u svim katoličkim osnovnim i srednjim školama započela je u ovoj školskoj godini 2019./2020. Istaknuta je potreba nastavka jačanja autentičnosti katoličkih škola i njihovih standarda obrazovanja kako bi se u njima održao katolički identitet.

Na zasjedanju je razmotren nacrt poruke HBK o ekumenizmu koja bi trebala dati smjernice i nove poticaje za promicanje ekumenizma u našoj stvarnosti. U raspravi su biskupi istaknuli važnost objavljivanja takvog dokumenta te su ga uz pojedine prijedloge uputili na daljnju doradu.

Budući da je imenovanjem mons. Bože Radoša varaždinskim biskupom upražnjeno mjesto rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, biskupi su na zasjedanju razmatrali pitanje njegovog nasljednika.

Jedna od tema zasjedanja bilo je funkcioniranje i djelovanje crkvenih medija napose onih koji su u mjerodavnosti Hrvatske biskupske konferencije. Istaknute su pozitivne strane objedinjavanja medija HBK u Hrvatsku katoličku mrežu (HKM) koja je zaživjela prošle godine u novim prostorima u sjedištu HBK. Biskupi su izrazili zahvalnost svim djelatnicima na trudu koji svakodnevno ulažu u zahtjevnu zadaću stvaranja bogatog medijskoga sadržaja u svim sastavnicama HKM-a: Hrvatskom katoličkom radiju, Informativnoj katoličkoj agenciji te novim medijima. Ujedno su istaknuti i izazovi s kojima se ta medijska kuća suočava napose u smislu svojeg specifičnog poslanja na hrvatskoj medijskoj sceni kao i u sklopu evangelizacijskog poslanja Crkve u našem vremenu. U tome smislu biskupi su dali poticaje da se u našim crkvenim medijima još više poradi na evangelizaciji, apostolatu, duhovnosti, promicanju kršćanske umjetnosti, kulture, kao i društvenoj dimenziji vjere i odgoju. Isto tako istaknuto je kako iskustvo stečeno od uspostave HKM-a može biti dragocjeno za ozbiljniju analizu radi daljnjega razvoja i unaprjeđenja cijeloga sustava.

Biskupi su zatim podrobnije upoznati sa sadržajem dokumenta „Muško i žensko stvori ih“ koje je u lipnju ove godine objavila Kongregacija za katolički odgoj. Podnaslov toga dokumenta sažima razlog njegova nastanka a glasi „Prema putu dijaloga o pitanjima roda (gender) u obrazovanju“. Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja novih naraštaja u odnosu na pitanja ljudske afektivnosti i seksualnosti, jer se nalazimo u vremenu, kako stoji u dokumentu, ,,kulturne dezorijentacije“ koju je donijela sa sobom pojava rodne ideologije. Kongregacija za katolički odgoj željela je jasno iznijeti crkveni nauk te donijeti odgojne smjernice u odnosu na tu pojavu, ali i predstaviti metodologiju dijaloga s obzirom na pitanja ljudske spolnosti koja su u središtu diskusije.

Članovi HBK podržali su prijedlog Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve da se od 23. do 25. listopada 2020. održi Šesti hrvatski socijalni tjedan. Glavna tema toga skupa bit će „Demografija – iseljavanje – migracije“. Prihvaćen je i prijedlog da za predsjednika Programskog odbora tjedna bude imenovan prof. dr. Gordan Črpić, a za dopredsjednika mr. Zvonimir Ancić.

Na kraju drugog dana zasjedanja u četvrtak, 17. listopada, hrvatski su biskupi slavili svečanu euharistiju u zagrebačkoj prvostolnici s novim apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom na početku njegove službe u našoj zemlji.

Između ostaloga na ovom je zasjedanju odlučeno da Odbor za mlade HBK više neće biti glavni organizator Festivala duhovne glazbe Uskrsfest. Naime, u organizaciju toga festivala koji se održava od 1979. godine Odbor za mlade HBK uključio se 2004. godine.

Predsjednici pojedinih tijela, Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli su redovita godišnja izvješća.

Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima u tijelima HBK. Za novog delegata HBK pri Komisiji biskupskih konferencija zemalja Europske Unije – COMECE izabran je bjelovarsko križevački biskup Vjekoslav Huzjak, a za zamjenika porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško ponovno je izabran za nacionalnog delegata za međunarodne euharistijske kongrese.

Kalendar događanja Hrvatske biskupske konferencije u idućem razdoblju uključuje izvanredna zasjedanja 27. siječnja i 9. lipnja 2020. Redovita plenarna zasjedanja Sabora HBK održat će se od 21. do 23. travnja 2020. te 20. do 22. listopada u Zagrebu. Susret članova HBK s redovničkim poglavarima i poglavaricama bit će upriličen 8. lipnja 2020. Deveti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike održat će se 3. i 4. ožujka 2020. u Zagrebu. Susret hrvatske katoličke mladeži održat će se u Zagrebu 9. i 10. svibnja 2010. U Šibeniku će 21. lipnja 2020. biti proslavljena 50. obljetnica proglašenja svetim Nikole Tavelića. Šesti hrvatski socijalni tjedan održat će se od 23. do 25. listopada 2020. u Zagrebu. Međunarodni znanstveni simpozij u povodu 100. obljetnici smrti biskupa Antuna Mahnića bit će upriličen 12. prosinca 2020., a svečana misa u krčkoj katedrali sutradan, 13. prosinca 2020.

Biskupi pozivaju da se i ove godine 18. studenog u 18.11 sati oglase crkvena zvona u znak sjećanja na žrtvu Vukovara i na sve žrtve Domovinskoga rata.

IKA

ZAGREB (TU) – Plenarno 59. zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije počelo je 16. listopada u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.

Nadbiskup Puljić na početku zasjedanja, koji je bio otvoren za medije, pozdravio je kardinala Josipa Bozanića, apostolskoga nuncija nadbiskupa Giorgia Linguu, članove HBK, generalnoga tajnika i goste zasjedanja – vojnog ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH Tomu Vukšića; subotičkoga biskupa Ivana Penzeša, člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda; srijemskoga biskupa Đuru Gašparovića, sufragana Đakovačko-osječke metropolije.

Izrazio je osobitu radost i dobrodošlicu nunciju Lingui „u zemlju Hrvatsku“ uime hrvatskih biskupa, svećenika, Bogu posvećenih osoba i članova puka Božjega, uz želju „za plodnu i uspješnu misiju koju obavljate uime Svetoga Oca i Svete Stolice“. Nadbiskup Puljić poželio je „da biskupi, svećenici, redovnice i redovnici, kao i svi građani naše zemlje osjete u Vašoj rezidenciji ispruženu ruku i srdačnu prisutnost koja je u službi ljudi i općeg dobra“.

Predsjednik HBK posebno je pozdravio i novoga člana HBK imenovanoga varaždinskoga biskupa Božu Radoša, čijim se imenovanjem „zbor članova naše Konferencije pomlađuje, pa nas to veseli i ohrabruje“. Zatim je od srca zahvalio umirovljenome varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku „za sve dobro što je učinio u biskupiji i u Biskupskoj konferenciji, posebice za višegodišnje vodstvo Hrvatskog Caritasa koji je imao osobitu ulogu u teškim danima stradanja ljudi i njihove imovine u Domovinskom ratu“.

Davši kratki pregled događanja od posljednjega, 58. plenarnoga zasjedanja u svibnju, posebno je spomenuo sv. Ivana Pavla II. koji je za drugoga pastirskog pohoda u nacionalnom svetištu Mariji Bistrici proglasio blaženim Alojzija Stepinca, a u Splitu (4. listopada 1998.) potaknuo da uz „promicanje kulture mira“ u skladu s naukom Drugoga vatikanskog sabora „promičemo ekumenizam i dijalog s nadom da će doći dan kada ćemo pred svijetom moći zajednički svjedočiti za Krista“. U duhu tih Papinih poticaja Vijeće za ekumenizam i dijalog, na čelu s predsjednikom biskupom Antunom Škvorčevićem, pripremilo je nacrt Pisma za vjernike katolike i druge kršćane dobre volje kako bi se zauzetije nastojalo oko jedinstva kršćana. Jer, u posljednje vrijeme ekumenska ideja doživljava određeni zamor, pa se ovim pismom podsjeća da je „rad na jedinstvu kršćana zadaća cijele Crkve i svih njezinih vjernika“.

Bit će govora i o „ulozi i djelovanju crkvenih medija“, o prijedlogu „Kurikula katoličkih škola“; bit će predstavljen i dokument Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji „Muško i žensko stvori ih – put dijaloga o pitanju roda u odgoju“. Biskupi će zatim saslušati izvješća predsjednika pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK; raspravljati o mandatima u pojedinim tijelima HBK, kao i delegatima na zasjedanjima drugih BK tijekom sljedeće godine (2020.).

U četvrtak 17. listopada u 18 sati sudionici zasjedanja okupit će se na euharistiju koju će u zagrebačkoj katedrali predvoditi nuncij Lingua i predstaviti se vjernicima. Nadbiskup Puljić na kraju je najavio uobičajenu konferenciju za novinare na kojoj će biti predstavljeni zaključci zasjedanja u petak 18. listopada u 12 sati u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru. IKA

Preuzeto sa: http://djos.hr