UPUTE SVEĆENICIMA TIJEKOM VANREDNOG STANJA

02. travanj 2020.

Dragi svećenici!

 

Ovu tešku situaciju epidemije izazvane korona virusom svi mi teško proživljavamo, osobito zbog odsustva vjernika s misnih slavlja i u svakodnevnom životu naših župa. Ipak, ne malakšimo duhom, nego ustrajmo u molitvi i radosnoj nadi, kako bismo mogli doživjeti blizinu Gospodina koji nas „tješi u svakoj našoj nevolji da bismo i mi sve koji su u nevolji mogli tješiti onom utjehom kojom nas same tješi Bog“ (2Kor 1,4). Prihvatimo stoga i iskoristimo ovo vrijeme „pustinje“ kao prigodu za vlastito obraćenje i intenzivniji susret s Gospodinom.

Ujedno, dio vremena posvetimo administraciji, osobito ukoliko ju uslijed drugih obveza i pastoralnog angažmana nismo uspjeli cjelovito voditi, pa je ovo dobra prigoda da nadoknadimo sve manjkavosti.

Ovdje vam želimo pružiti nekoliko općenitih uputa glede snalaženja tijekom vanrednog stanja, kao i smjernice za proslavu Velikog tjedna i Uskrsa, a prilažemo vam i Dekrete Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i Apostolske pokorničarne, koji se odnose na ovu izvanrednu situaciju.

 

OPĆE UPUTE I OBAVIJESTI

 

-               Odredbe o obustavi svih javnih bogoštovlja, koje su stupile na snagu 19.03.2020. u 12 sati, do daljnjeg ostaju na snazi, pa Vas stoga pozivamo da ih se striktno pridržavate. Osobito treba paziti da naše djelovanje ne izazove razdor među vjernicima, ukoliko unatoč zabrane pojedince ipak pripuštamo sakramentima, dok većina ostaje uskraćena. Pozovimo vjernike da putem medija prate liturgijska slavlja, te da u svojim domovima više vremena posvete molitvi, kako osobnoj tako i zajedničkoj, kao i čitanju Svetog pisma. Za slavlje dana Gospodnjeg u obitelji zbog zapriječenosti sudjelovanja na misi mogu se koristiti tekstovi pripravljeni za tu prigodu, koji se nalaze na linku: www.hilp.hr.

-               Sveta pričest se može podijeliti samo i isključivo kao popudbina, dok ostale vjernike potaknimo na duhovnu pričest, te ih uputimo na prigodne molitve za taj čin vjere. Nipošto nije dopušteno svetu pričest dijeliti izvan svete mise, pa ni na svetkovinu Uskrsa.

-               Pojedinačne svete ispovijedi se do daljnjeg odgađaju, a vjernicima koji bi se željeli ispovjediti preporučimo savršeno pokajanje, poučavajući ih da ono „oprašta lake grijehe, a postiže i oproštenje teških grijeha ako uključuje čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće“ (KKK 1452). Ovdje podsjećamo da se posredstvom telefona i drugih sredstava komunikacije nikako i ni pod kojim uvjetima ne može podijeliti sakramentalno odrješenje grijeha.

-               Opće odrješenje, za koje smo vam u odredbama od 19.03.2020. po točkom 7 dali ovlast, u sadašnjoj situaciji ipak nije provedivo. Naime, primjena općeg odrješenja pretpostavlja postojanje velike potrebe i istodobnu prisutnost većeg broja vjernika (usp. kan. 961-963), što u sadašnjim okolnostima nikako nije moguće, te ovdje pojašnjavamo da kod nas ne postoji stanje u kojem bi se mogla primijeniti navedena mogućnost.

-               Bolesničko pomazanje neka se podjeljuje samo i isključivo u smrtnoj pogibelji, poštujući sve mjere opreza i zaštite od zaraze, a dovoljno je pomazanje samo na jednom dijelu tijela, pri čemu se može poslužiti i pomagalom (npr. štapićem za uši), uz izgovaranje propisane formule (kan. 1000).

-               Obred sprovoda neka bude kratak, uz najvažnije molitve, čitanje samo jednog odlomka iz Svetoga pisma i bez homilije. Neka se obred po mogućnosti obavlja napolju. Ukoliko župnik, zbog zabrane izlaska starijim osobama od 65 godina, ne može izići obaviti sprovod, a da u okolici nema drugog klerika koji bi ga u tomu mogao zamijeniti, biskupi će u dogovoru s župnikom odrediti prikladnog laika koji će u ovoj iznimnoj situaciji predvoditi sprovodne obrede. Kod prijave sprovoda podsjetimo rodbinu da na obredu može biti prisutno samo nekoliko najbližih članova obitelji pokojnika, što je također propisano zaključkom Vlade (Sl. glasnik RS 43, od 27.03.2020.), dok briga o poštovanju te preporuke spada na civilne vlasti, a ne na službenika crkve.

-               Termini prvih pričesti i krizmi neka se u svim župama odgode do daljnjeg, a novi termini će se blagovremeno moći odrediti nakon što bude prošla epidemija i bude ukinuto vanredno stanje.

-               Obveza služenja mise „pro populo“ odnosno za narod (usp. kan 534) jednako važi za sve župnike i upravitelje župa, s tim da ukoliko na određenu nedjelju ili zapovijedani blagdan u njegovoj biskupiji već ima primljenu vezanu nakanu, iznimno – dok traje vanredno stanje – toj obvezi može udovoljiti koji drugi dan u tjednu.

 

 VELIKI TJEDAN I USKRS

 

Hvalevrijedne su inicijative svećenika koji liturgijska slavlja prenose putem medija i interneta, te na taj način vjernicima omogućuju da se duhom uključe u liturgijska događanja. Pri tomu je važno paziti na dostojanstvo samoga slavlja, u čijem središtu nije celebrant nego Gospodin koga slavimo.

 

Cvjetnica

-               Za Spomen Gospodnjeg ulaska u Jeruzalem neka se uzme treći oblik (usp. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Dekret 154/20 od 25.03.2020. [u daljnjem tekstu: Dekret 154/20]), kako to donosi Rimski Misal (od br. 16 pa nadalje), a ukoliko ima grančica, one se mogu blagosloviti (br. 5 i 6), te se misa nastavlja pokajničkim činom.

-               Ukoliko se grančice blagoslivljaju, neka se one poslije mise odlože na prikladno mjesto u crkvi ili ispred nje, kako bi ih vjernici koji pojedinačno budu dolazili u crkvu mogli uzeti i ponijeti kućama.

Misa posvete ulja

-               Misa posvete ulja se odlaže, a termin će u svakoj Nad/Biskupiji biti naknadno određen (usp. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Dekret 153/20 od 19.03.2020. [u daljnjem tekstu: Dekret 153/20] i Dekret 154/20).

-               U slučaju potrebe, svećenici neka koriste bolesničko ulje od prošle godine.

Misa večere Gospodnje

-               Za slavljenje Misa večere Gospodnje bez naroda ove se godine svećenicima izvanredno daje ovlast (usp. Dekreti 153/20 i 154/20).

-               Pranje nogu i procesija na kraju mise se izostavljaju, a Svetotajstvo neka se ostavi u svetohraništu (usp. Dekreti 153/20 i 154/20). Neka svećenici prema mogućnostima odvoje vremena za „getsemansku uru“ odnosno za klanjanje.

-               Oltar neka se ogoli, kako to predviđa Rimski misal (br. 19), te iznesu križevi, a oni koji ostanu u crkvi, ukoliko je moguće, neka se zastru.

-               Večernju molitvu neka izmole oni svećenici koji ne budu u mogućnosti slaviti Misu večere Gospodnje.

Veliki petak

-               Podsjetimo vjernike da je na ovaj dan strogi post i nemrs, a ove godine ga u ovoj teškoj situaciji uzmimo još ozbiljnije, te ga namijenimo za oslobođenje od pošasti zaraze korona virusom.

-               Ukoliko bude mogućnosti da vjernici pojedinačno dođu u crkvu, omogućimo im da je nađu otvorenu, a na ulazu neka vidno bude istaknuto da unutra istovremeno ne smije biti više od 5 osoba. Neka se križ nikako ne stavlja tako da ga vjernici mogu dodirivati ili ljubiti. Tamo gdje je to moguće neka se u predvečer pripravi „Božji grob“.

Služba Muke Gospodnje

-               U službi Muke Gospodnje, gdje postoje uvjeti da se ona dostojanstveno obavi, neka se doda

XI. zaziv Sveopće molitve iz priloga.

-               Večernju molitvu neka izmole oni svećenici koji nemaju mogućnosti dostojanstveno obaviti službu Muke Gospodnje, a namjesto Prošnji neka uzmu Sveopću molitvu iz obreda službe Muke Gospodnje dodajući kao XI. zaziv molitvu iz priloga.

 

Velika subota

-               Ukoliko je moguće neka crkva bude otvorena kako bi vjernici imali mogućnosti pojedinačno ući i pomoliti se.

-               U župama gdje se običava blagosloviti jelo, neka se župnici pobrinu da vjernicima dostave prigodnu molitvu – prijedlog dostavljamo u prilogu – te neka oni na uskrsno jutro u svojim domovima blagoslove jelo.

 

Vazmeno bdjenje

-               U Vazmenom bdjenju, gdje postoje uvjeti da se ono dostojanstveno proslavi, neka se izostavi paljenje vatre, nego upalivši uskrsnu svijeću i izostavivši procesiju, neka se navijesti vazmeni hvalospjev (Exsultet), a u Krsnoj službi neka se samo obnove krsna obećanja, bez blagoslova zdenca (usp. Dekreti 153/20 i 154/20). Ostalo u bdjenju je prema rubrikama. Onamo gdje je običaj na kraju mise imati uskrsnu procesiju, ovaj put se i ona izostavlja.

-               Službu čitanja neka izmole oni svećenici koji nemaju mogućnosti dostojanstveno proslaviti Vazmeno bdjenje, pri čemu se preporučuje da uzmu sva čitanja s njihovim hvalospjevima i molitvama iz Službe riječi obreda Vazmenog bdjenja.

 

Dragi svećenici, iako je naše javno djelovanje zbog epidemije vrlo ograničeno, pozvani smo skrovito živjeti svoje svećeničko poslanje osobnom molitvom, razmatranjem Božje riječi i slavljenjem svete misne žrtve. Krijepimo se obilno tom duhovnom hranom, kako bismo u ovo vrijeme velike kušnje vjernicima i cijelom svijetu mogli pružati utjehu i nadu. Neka naše riječi ljudima donose mir, ulijevaju pouzdanje u Božju providnost i pružaju utjehu osobito onima, čije duše ovih dana tište tjeskoba i strah.

Neka sve nas duboko proživljavanje vazmenih otajstava učvrsti u zajedništvu. Ne zaboravimo, Gospodin nam i danas govori svakomu od nas i cijelomu čovječanstvu: Hrabro! Ne bojte se! Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta (usp. Mt 14,27. 28,20).

U tom duhu svima vama želimo blagoslovljen Veliki tjedan i sretan Uskrs!

 

Vaši biskupi:

Mons. Stanislav Hočevar SDB, s.r. nadbiskup i metropolit beogradski

Mons. Djura Džudžar, s.r. eparhijski biskup za grkokatolike

Mons. János Pénzes, s.r. biskup subotički

Mons. Đuro Gašparović, s.r. biskup srijemski

Mons. Martin Roos, s.r. umirovljeni biskup temišvarski i apostolski upravitelj zrenjaninski

 
   
   

 

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata

 Ur. br. 153/20

ODLUKA

U vremenu Covid-19

 

U teškom vremenu u kojem živimo zbog pandemije Covid-19, a s obzirom na spriječenost zajedničarskog slavljenja bogoslužja u crkvi sukladno uputama biskupâ za područja pod njihovom nadležnošću, ovoj su Kongregaciji pristigli brojni upiti vezani uz nadolazeće uskrsne blagdane. U vezi s tim daju se sljedeće opće upute te neki prijedlozi biskupima.

 

1   O datumu slavljenja Uskrsa. Uskrs, to središte liturgijske godine, nije blagdan poput ostalih: vazmeno trodnevlje, kojem prethodi korizma i kojem je kruna Pedesetnica, ne može se pomicati.

 

2   Misa posvete ulja. Pošto razmotri konkretne prilike u pojedinim zemljama, biskup je ima pravo odgoditi za neki kasniji datum.

 

3. – Upute za vazmeno trodnevlje.

 

Tamo gdje su građanske i crkvene vlasti dale ograničenja za slavljenje vazmenog trodnevlja valja se držati sljedećeg.

 

Biskupi će, u dogovoru s biskupskom konferencijom, dati upute kako bi u stolnoj crkvi i u župnim crkvama, iako bez fizičkog sudjelovanja vjernikâ, biskup i župnici slavili liturgijska otajstva vazmenog trodnevlja, obavijestivši vjernike o vremenu početka slavlja tako da se

mogu pridružiti u molitvi u svojim domovima. U ovoj prilici su korisni izravni (ne snimljeni) prijenosi putem televizije ili interneta.

 

Neka biskupska konferencija i pojedine biskupije ne propuste pružiti sredstva koja će poslužiti kao pomoć obiteljskoj i osobnoj molitvi.

 

Na Veliki četvrtak, u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća, svećenici iz župe mogu koncelebrirati Misu večere Gospodnje; svim se svećenicima, iznimno, daje odobrenje da na taj dan na prikladnom mjestu slave misu bez naroda. Pranje nogu, koje je već po sebi neobavezno, izostavlja se. Na kraju Mise večere Gospodnje izostavlja se procesija, a Svetotajstvo se pohranjuje u svetohranište.

Svećenici koji nemaju mogućnost slaviti misu mole Večernju (usp. Liturgija časova).

 

Veliki petak. U stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća, biskup/župnik slavi Obrede Muke Gospodnje. Dijecezanski biskup će se pobrinuti da se u sveopću molitvu uvrsti posebnu nakanu za bolesne, umrle i one koje je obuzeo osjećaj beznađa (usp. Rimski misal str. 187, br. 12)

 

Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega. Vazmeno bdjenje: slavi se samo u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća.

Na “početku bdjenja ili u Službi svjetla” izostavlja se paljenje vatre, pali se svijeća i, uz izostavljanje procesije, izvodi se Hvalospjev uskrsnoj svijeći (Exsultet). Slijedi “Služba


riječi”. U “Krsnoj službi” samo se obnavljaju krsna obećanja (usp. Rimski misal, str. 226, br. 46). Slijedi potom “Euharistijska služba”.

 

Oni koji se ni na koji način ne mogu pridružiti vazmenom bdjenju koje se slavi u crkvi, neka mole Službu čitanja određenu za Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega (usp. Liturgija časova).

 

Odluku vezanu uz samostane, sjemeništa i bogoslovije te redovničke zajednice treba donijeti dijecezanski biskup.

 

Izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i vazmenog trodnevlja mogu se, prema sudu dijecezanskog biskupa, prebaciti na neke druge pogodne dane, npr. 14. i 15. rujna.

 

Po nalogu Vrhovnoga svećenika dano samo za ovu 2020. godinu.

 

Iz sjedišta Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata, 19. ožujka 2020., svetkovina svetog Josipa, zaštitnika sveopće Crkve.

 

Robert kardinal Sarah

prefekt

 + Arthur Roche

nadbiskup tajnik

 

 

 

Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata

 

Ur. br. 154/20

ODLUKA
U vremenu Covid-19 (II)

S obzirom na brzo širenje pandemije Covid-19 i uzimajući u obzir opažanja koja su pristigla od biskupskih konferencija ova Kongregacija nudi s tim usklađene opće upute i prijedloge koji su već dani biskupima u prethodnoj odluci od 19. ožujka 2020. godine.

 

Budući da se datum Uskrsa ne može prenijeti na neki drugi datum u zemljama pogođenim bolešću i u kojima su na snazi ograničenja vezana uz okupljanje i kretanje osoba, neka biskupi i svećenici slave obrede Velikog tjedna bez sudjelovanja naroda i na prikladnom mjestu, izbjegavajući koncelebraciju i izostavljajući pružanje mira.

 

Neka vjernici budu obaviješteni o vremenu početka slavljâ tako da se mogu pridružiti u molitvi u svojim domovima. U tome su od pomoći prijenosi uživo (ne snimljeni) putem

televizije ili interneta. U svakom slučaju ostaje važno posvetiti odgovarajuće vrijeme molitvi, pridajući prije svega važnost časoslovu (Liturgija časova).

 

Neka biskupske konferencije i pojedine biskupije ne propuste pružiti sredstva koja će poslužiti kao pomoć obiteljskoj i osobnoj molitvi.

 

  1. Cvjetnica. Spomen Gospodinova ulaska u Jeruzalem neka se slavi unutar crkvenog zdanja; u stolnim crkvama neka se primjenjuje drugi oblik predviđen Rimskim misalom, a u župnim crkvama i na drugim mjestima treći oblik.

 

  1. Misa posvete ulja. Pošto razmotri konkretne prilike u pojedinim zemljama, biskupske konferencije moći će dati upute o eventualnom prebacivanju na neki drugi datum.

 

  1. Veliki četvrtak. Pranje nogu, koje je već po sebi neobavezno, izostavlja se. Na kraju Mise večere Gospodnje izostavlja se također procesija, a Svetotajstvo se pohranjuje u

svetohranište. Na taj se dan prezbiterima iznimno dopušta slaviti misu na prikladnome mjestu bez sudjelovanja naroda.

 

  1. Veliki petak. Biskupi će se pobrinuti da se u sveopću molitvu uvrsti posebnu nakanu za bolesne, umrle i one koje je obuzeo osjećaj beznađa (usp. Rimski misal). Čin klanjanja križu poljupcem, pridržan je samo predsjedatelju.

 

3 – Vazmeno bdjenje. Neka se slavi isključivo u stolnim i župnim crkvama. U Krsnoj se službi zadržava samo obnova krsnih obećanja (usp. Rimski misal).

 

U sjemeništima i bogoslovijama, svećeničkim zavodima, samostanima te redovničkim zajednicama valja se pridržavati uputâ iz ove Odluke.


Izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i vazmenog trodnevlja mogu se, prema sudu dijecezanskog biskupa, prebaciti na neki drugi prikladan dan, npr. 14. ili 15. rujna.

 

Po nalogu Vrhovnoga svećenika dano samo za ovu 2020. godinu.

 

Iz sjedišta Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata, 25. ožujka 2020., svetkovina Navještenja Gospodinova.

 

Robert kardinal Sarah

prefekt

 

+ Arthur Roche

nadbiskup tajnik

 

DEKRET APOSTOLSKE POKORNIČARNE O PODJELJIVANJU POSEBNOG OPROSTA VJERNICIMA U SADAŠNJEM STANJU PANDEMIJE

APOSTOLSKA POKORNIČARNA DEKRET

«U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani» (Rim 12, 12). Riječi što ih je sveti Pavao napisao Crkvi u Rimu odjekuju kroz čitavu povijest Crkve i usmjeravaju prosuđivanje vjernika pred svakim trpljenjem, bolešću i nevoljom.

 

Sadašnji trenutak u kojem je čitavo čovječanstvo ugroženo nevidljivom i podmuklom bolešću, koja je već neko vrijeme postala dio života svih nas, iz dana u dan ispunjen je tjeskobnim strahovima, novim nesigurnostima i iznad svega fizičkim i moralnim trpljenjem koje se proširilo svijetom.

 

Crkva je, po primjeru svog Božanskog Učitelja, uvijek zdušno skrbila za bolesnike. Kao što je sv. Ivan Pavao II. naglasio, vrijednost ljudskog trpljenja je dvostruka: «Ono je nadnaravno, jer je ukorijenjeno u božansko otajstvo otkupljenja svijeta, i ujedno je duboko ljudsko, jer u njemu čovjek pronalazi samog sebe, svoje vlastito čovještvo, vlastito dostojanstvo i vlastito poslanje» (Apostolsko Pismo, Salvifici doloris, br. 31).

 

Posljednjih je dana i papa Franjo očitovao svoju očinsku blizinu i ponovno nas pozvao da bez prestanka molimo za oboljele od koronavirusa.

 

Kako bi svi oni koji trpe zbog bolesti Covid-19, upravo u otajstvu tog trpljenja mogli ponovno otkriti «isto Kristovo otkupiteljsko trpljenje» (isto, br. 30), ova Apostolska Pokorničarna, ex auctoritate Summi Pontificis, s pouzdanjem u riječ Krista Gospodina i promatrajući u duhu vjere trenutnu epidemiju koju valja proživljavati kao osobno obraćenje, podjeljuje dar oprostâ prema ovdje naznačenim odredbama.

 

Podjeljuje se Potpuni oprost vjernicima oboljelima od koronavirusa, onima koji se po nalogu zdravstvene vlasti nalaze u izolaciji (karanteni) u bolnicama ili u svojim domovima, ako se, duhom udaljeni od bilo kojeg grijeha, posredstvom medija budu duhovno pridružili slavlju Svete mise, molitvi Svete krunice, pobožnosti Križnog puta ili drugim pobožnim činima, ili ako barem budu izmolili Vjerovanje, Očenaš i pobožni zaziv Blaženoj Djevici Mariji, prikazujući tu kušnju u duhu vjere u Boga i ljubavi prema braći, sa željom ispuniti uobičajene uvjete (ispovijed, pričest i molitva na nakane Svetog Oca), čim to bude bilo moguće.

 

Zdravstveni djelatnici, članovi njihovih obitelji i svi koji po primjeru Milosrdnog Samarijanca, izlažući se opasnosti da budu zaraženi, služe oboljelima od koronavirusa po riječima božanskog Otkupitelja: «Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje» (Iv 15, 13), zadobit će isti dar Potpunog oprosta pod istim uvjetima.

 

K tome ova Apostolska Pokorničarna u aktualnom stanju svjetske epidemije rado pod istim uvjetima podjeljuje Potpuni oprost i onim vjernicima koji pohode Presveti Oltarski Sakrament, ili izvrše euharistijsko klanjanje, ili najmanje pola sata čitaju Sveti Pismo, ili izmole Svetu krunicu ili pobožnost Križnog puta ili Krunicu Božanskog Milosrđa, da od Svemogućeg Boga izmole prestanak epidemije, ozdravljenje onima koji su njome pogođeni i vječno spasenje onima koje je Gospodin pozvao k sebi.

Crkva moli za one koji nisu u mogućnosti primiti sakrament Bolesničkog pomazanja i Poputbinu, povjeravajući božanskom Milosrđu sve i svakog pojedinog snagom općinstva svetih i podjeljujući vjerniku na času smrti Potpuni oprost, ukoliko je pravo raspoložen i ukoliko je redovito za života molio neku molitvu (u tom slučaju Crkva nadoknađuje tri uobičajena tražena uvjeta). Za zadobivanje tog oprosta preporuča se upotreba raspela ili križa (usp. Enchiridion indulgentiarum, br. 12).

 

Neka Blažena Djevica Marija, Majka Božja i Majka Crkve, Zdravlje bolesnih i Pomoćnica kršćana i naša Zagovornica, pritekne u pomoć čovječanstvu koje trpi, udaljujući od nas zlo ove pandemije i udjeljujući nam svako dobro koje je potrebno za naše spasenje i posvećenje.

Ovaj Dekret je valjan bez obzira na bilo koju suprotnu odredbu. Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske Pokorničarne, 19. ožujka 2020.

 

kardinal Mauro Piacenza, veliki pokorničar

Krzysztof Nykiel regent

 


BILJEŠKA APOSTOLSKE POKORNIČARNE O SAKRAMENTU POMIRENJA U SADAŠNJEM STANJU PANDEMIJE

 

«Ja sam s vama u sve dane» (Mt 28, 20)

 

Teško stanje u sadašnjim okolnostima nameće razmišljanje o hitnosti i središnje važnosti sakramenta pomirenja, zajedno s nekoliko nužnih pojašnjenja, kako za vjernike laike, tako i za službenike koji su pozvani slaviti ovaj sakrament.

 

I u vrijeme bolesti Covid-19 sakrament pomirenja podjeljuje se u skladu s odredbom općeg kanonskog prava i onako kako je propisano u Redu pokore.

 

Pojedinačna ispovijed je redoviti način slavljenja ovog sakramenta (usp. kan. 960 ZKP), opće pak odrješenje, bez prethodne pojedinačne ispovijedi, ne može se podijeliti osim ondje gdje prijeti smrtna pogibelj a nema vremena da se saslušaju ispovijedi pojedinih pokornika (usp. kan. 961, § 1 ZKP), ili ako postoji velika potreba (usp. kan. 961, § 1, 2° ZKP), što će prosuditi dijecezanski biskup, vodeći računa o kriterijima koji su usuglašeni s drugim članovima Biskupske konferencije (usp. kan. 455, § 2 ZKP), dok i dalje za valjano odrješenje ostaje na snazi votum sacramenti od strane pojedinog pokornika, to jest njegova odluka da će u dužnom vremenu pojedinačno ispovjediti teške grijehe koje u tom trenutku nije mogao ispovjediti (usp. kan. 962, § 1 ZKP).

 

Ova Apostolska Pokorničarna smatra da, osobito u mjestima koja su teže pogođena pandemijskom zarazom i sve dok ona ne iščezne, postoje slučajevi velike potrebe o kojoj je riječ u spomenutom kan. 961, § 2 ZKP.

 

Svako daljnje ulaženje u pojedinosti zakon prepušta dijecezanskim biskupima, uzimajući uvijek u obzir vrhovno dobro; spasenje duša (usp. kan. 1752 ZKP).

 

Kad se neočekivano pojavi potreba podijeliti sakramentalno odrješenje za više vjernika istodobno, svećenik je, u granicama mogućeg, obvezan prethodno o tome obavijestiti dijecezanskog biskupa, a ako to nije moguće, što prije ga o tome naknadno obavijestiti (usp. Red pokore, br. 32).

 

U sadašnjoj pandemijskoj opasnosti dijecezanskom biskupu pripada naznačiti svećenicima i pokornicima smjernice na koje trebaju razborito obratiti pozornost u pojedinačnom slavljenju sakramentalnog pomirenja, kao što su: ispovijedanje u prozračenom prostoru izvan ispovjedaonice, preporučena udaljenost, korištenje zaštitnih maski, dok i dalje apsolutnu pozornost treba posvetiti očuvanju ispovjedne tajne i potrebi diskrecije.

 

K tome, dijecezanskom biskupu, na području njegove biskupije i s obzirom na razinu pandemijske zaraze, pripada odrediti koji su to slučajevi velike potrebe u kojima je dopušteno podijeliti opće odrješenje: primjerice, na ulazu u bolničke odjele, gdje se na liječenju nalaze zaraženi vjernici u smrtnoj opasnosti, koristeći se, u granicama mogućeg i potrebnim mjerama opreza, sredstvima za pojačavanje glasa, kako bi se odrješenje moglo čuti.

 

Neka se procijeni potreba i prikladnost da se tamo gdje je potrebno, u dogovoru sa zdravstvenim vlastima, uspostave skupine «izvanrednih bolničkih dušobrižnika», također i na dobrovoljnoj bazi i u obdržavanju propisa zaštite od zaraze, kako bi se osigurala potrebna duhovna pomoć bolesnicima i umirućima.


Tamo gdje bi se pojedini vjernici zatekli u bolnoj nemogućnosti primiti sakramentalno odrješenje, valja se prisjetiti da se savršenim pokajanjem - kada proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega, i kojim se iskreno traži oproštenje (na način kako to pokornik u tom trenutku može izraziti) koje uključuje votum confessionis, to jest čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće - postiže oproštenje i smrtnih grijeha (usp. Katekizam Katoličke Crkve, br. 1452).

 

Kao nikada prije Crkva u ovo vrijeme doživljava snagu općinstva svetih, uzdiže svom raspetom i uskrslom Gospodinu zavjete i molitve, osobito žrtvu Svete mise, koju svećenici i bez naroda svakodnevno slave.

 

Poput dobre majke Crkva zaziva Gospodina da čovječanstvo bude oslobođeno ove pošasti, zazivajući zagovor Blažene Djevice Marije, koja je Majka milosrđa i Zdravlje bolesnih, i njezina zaručnika Svetog Josipa, pod čijom zaštitom Crkva vazda hodi ovim svijetom.

 

Neka nam Presveta Djevica Marija i Sveti Josip izmole obilje milosti pomirenja i spasenja, u pozornom osluškivanju riječi koju Gospodin danas ponavlja čovječanstvu: «Prestanite i znajte da sam ja Bog» (Ps 46, 11), «Ja sam s vama u sve dane» (Mt 28, 20).

 

Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske Pokorničarne, 19. ožujka 2020,

svetkovina Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, zaštitnika Crkve

  kardinal Mauro Piacenza, veliki pokorničar

   Krzysztof Nykiel regent

 

 

XI. Izvanredna molitva za vrijeme epidemije

Molimo i za oboljele i preminule od epidemije, za one koji se bore protiv zaraze

i za one koji su izgubili svoje najdraže:

daj nam iskusiti da je Krist Gospodin jednako uz nas, bilo da živimo, bilo da umiremo.

Molitva u šutnji. Zatim svećenik: Svemogući vječni Bože,

milosrdno pogledaj nas zabrinute, olakšaj teret svojoj djeci,

primi u svoje kraljevstvo umrle i ojačaj našu slabu vjeru,

kako si ojačao svoga Sina, Isusa Krista, koji je za nas ispio kalež spasenja.

Daj da se uvijek bez sumnje pouzdajemo u tvoju očinsku providnost. Po Kristu Gospodinu našemu.

O. Amen.

 

Blagoslovna molitva za blagoslov jela na Uskrs

 

Bože, ti si po smrti i uskrsnuću svoga Sina Isusa Krista obnovio ljudski rod i cijeli svemir.

Blagoslovi + ovu hranu

da nam bude znak vazmene obnove.

Daj da svi koji je blaguju ustraju u tvojoj milosti i uvijek žive kao novi ljudi.

Po Kristu Gospodinu našem.

O. Amen.

 

Ili:

 

Svemogući Bože, ti si htio da učenici u Emausu prepoznaju Krista uskrsloga u lomljenju kruha.

Blagoslovi + ovu hranu da i mi koji je blagujemo

danas i svakog dana našega života

s vjerom susrećemo tvoga uskrsloga Sina, od njega primamo kruh života

te po njemu i sami dostignemo slavu uskrsnuća. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.

O. Amen.