„BILJEŠKA O NEDJELJI BOŽJE RIJEČI“ 2021.

Smjernice i preporuke Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata u pripravi Nedjelje Božje riječi 24. siječnja 2021.

MOLITVENA OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA 2021.

HBK (TU) – Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog i Kršćanska sadašnjost objavili su priručnik za svjetsku Molitvenu osminu 2021. godine. Priručnik je rezultat suradnje Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana i Povjerenstva „Vjera i ustrojstvo“ Ekumenskog vijeća crkava, a materijale za 2021. godinu priredile su sestre iz zajednice monahinja u Grandchampu u Švicarskoj na biblijsku temu „Ostanite u mojoj ljubavi i donosit ćete mnogo roda“ (usp. Iv 15,1-17).

U SRIJEMSKOJ MITROVICI PROSLAVLJEN SPOMENDAN SVETE ANASTAZIJE, SRIJEMSKE MUČENICE

SRIJEMSKA MITROVICA (TU) – u petak, 15. siječnja 2021., u katedrali–bazilici manjoj koja je posvećena svetom Dimitriju, đakonu i mučeniku, u Srijemskoj Mitrovici, svečanik euharistijskim slavljem proslavljen je spomendan svete Anastazije, srijemske mučenice iz ranokršćanskih vremena. Večernje euharistijsko slavlje, u 18.00 sati predslavio je vlč. Ivica Zrno, župnik župe Sveta Ana, majka BDM iz Laćarka, uz suslavljenje mons. Eduarda Španovića, domaćeg župnika.

PREDSJEDNIK MIROVIĆ PRIMIO SREMSKOG BISKUPA I PREDSEDNICU NACIONALNOG SAVETA HRVATSKE NACIONALNE MANJINE

NOVI SAD (TU) – Predsjednik Pokrajinske vlade, g. Igor Mirović primio je danas srijemskog biskupa, msgr. Đuru Gašparovića i predsjednicu Nacionalnog savjeta hrvatske nacionalne manjine, gđu. Jasnu Vojnić, sa kojima je razgovarao o nastavku suradnje na projektima očuvanja vjerske baštine u Vojvodini.

ZIMSKE RADOSTI SRIJEMSKOMITROVAČKIH VJEROUČENIKA

21. kroz godinu C


      Nakon što smo prošle nedjelje promatrali Gospu Uznesenu u nebesku slavu – Veliku Gospu, pitanje našeg vlastitog spasa i nas samih u nebesima djeluje sasvim prirodno.

      Isusa pitaju koliki se spašavaju; ima li ih malo ili mnogo? No, ako smo primijetili, on ne odgovara na postavljeno pitanje. Umjesto odgovora, on daje uputu: borite se da uđete na uska vrata… Zašto Isus ne odgovara na pitanje? Želi nešto sakriti ili…?

 

      Poznati romansijer Dashiell Hammett u svom romanu Poljubac nasilja povlači interesantnu razliku: razmišljanje je , kaže on, komplicirana stvar: treba uhvatiti tolike ideje, stavljati ih zajedno, pokušavati što bolje uskladiti. Zbog toga, ljudi se većinom hvataju ne za razmišljanje nego za mišljenja…U odnosu na napor razmišljanja da bi se došlo do jedne jasne ideje, mišljenje pa makar bilo i glupo često izgleda razumno, logično i konkretno.

      Zaista, dok je razmišljanje ozbiljna stvar, traži napor i disciplinu, preciznost, trud, dotle mišljenja (ovog, onog, rekao ovaj ili onaj, čuo sam ovo…) izgledaju lakša, golicaju maštu, mogu se sa lokoćom prihvaćati i odbacivati, ne traže nikakav napor… Francuski moralist Nicolas Chamfort (18. st) je zato hrabro izjavio: Mišljenje je kraljica svijeta kao što je Glupost kraljica glupih.

 

      Vidimo ljude koji Isusa pitaju za broj onih koji se spašavaju. Umjesto da im kaže broj, pa ni neki prilog količine (malo, dosta, mnogo, gotovo svi) Isus uskraćuje odgovor i govori nešto sasvim drugo. Ne želi da im ono što će reći postane predmetom prepričavanja i senzacija (ej, jesi čuo šta je rekao), radije će ih pozvati na nešto drugo.

      Činjenica da Isus, umjesto da pruži odgovor mijenja smjer razgovora, upućuje na nešto važno.

 

      Sjećam se kad sam bio mali osmoškolac, kad god bi se nekamo išlo mama je uvijek govorila jedno te isto: i polazak razreda na nekakav rad na terenu, i ekskurzija, uvijek isto, jedino ako smo išli di neke rijeke ili mora onda sam znao da će sada dodati još: pazi da ne padneš u vodu i ne udaviš se. Dok smo djeca i mladi takve opomene su nam smiješne i dosadne, međutim onaj koga je poneka od tih opasnosti ipak dokvačila, taj kad bude imao svoju djecu taj će govoriti to isto svojima a možda još i žešće jer je na svojoj koži nešto doživio. Jer želi pošto-poto sačuvati svoje dijete od toga. On zna kako dijete razmišlja jer je i sam tako gledao dok je bio mali, ali sada drugačije gleda pa će neumorno govoriti svom djetetu.

 

      Isus drugačije gleda na pitanje naše vječne sudbine nego ljudi. Mi smo se u stanju raspitivati o tom kao o nekoj zanimljivosti iz novina.  Da bismo o tome stvorili mišljenje... Za Isusa to nije običan podatak. On kao i roditelj u odnosu na dijete, gleda na stvar iz druge perspektive.

      Isus je svjestan da su njegov svijet, svijet Kraljevstva Božjeg, i ovaj naš svijet poput dva vlaka za koje se čini da sada voze usporedo i da je lako moguć prelaz iz ovog u onaj. Da, oni sada voze ali, to neće tako uvijek biti. Upravo to nam želi posvijestiti i evo koristi svaku priliku. U jednom trenutku prelaza više neće biti a ljudi će se čuditi: pa mi smo s tobom jeli…

 

      Govoreći o tome u čemu se sastoji vječni sud, jedan od crkvenih otaca lijepo je to izrazio: kraljevstvo nebesko bi bilo pakao za onog koji je u nj ušao nespreman. Zbilja, makar smo uglavnom svi nezadovoljni ovim svijetom, malo nas je koji istinski žive vrijednosti onog drugog svijeta: istinu i pravdu, ljubav i mir! Mnogi od toga bježe kao vrag od tamjana. I što bi takvom značilo ući u onaj vječni život kad tamo vlada sve ono što se njemu ovdje gadi i do čega ne drži?

 

      Za razliku od mišljenja koje kroji duhovni horizont mnogih na ovom svijetu, Evanđelje nas danas poziva da razmišljamo. Da vidimo zašto je Isus toliko neumorno govorio o pripravi za onaj drugi svijet i da vidimo da li smo u stanju živjeti ono što je bit toga svijeta: istina i pravda, ljubav i mir. Ili, da budemo skromniji, da li smo u stanju barem htjeti te vrijednosti? Toliko htjeti da ću već današnji dan obojiti njima, da će već danas biti nit kojom se rukovodim?

      Ostavljati mišljenja ovog svijeta i živjeti vrijednosti onog Isusovog...

 

 

Ivica Čatić

ivicat6@gmail.com



 

Ivica Čatić